Broj 1097, 30. mart 2007.

KLjUČEVI BEOGRADA
U organizaciji Srpsko kulturno-istorijskog društva "Njegoš" i Srpsko književnog kluba "Matija Bećković", u Srpskom centru na Diksiju, organizovano je predivno kulturno umjetničko veče, na kojoj su promovisane dvije trilogije o Beogradu, našem prestonom gradu, koji je objavila "Srpska Književna Zadruga". Knjige je promovisao gost iz Beograda, poznati književnik Dragan Lakičević, urednik ove izdavačke kuće. U svojoj besjedi "PEČAT BEOGRADA", Dragan nam je pričao o istoriji i tradiciji našeg glavnog grada. Prisutni slušaoci su bili oduševljeni njegovim kazivanjem. Osjećali smo se, kao da smo se svi vratili u našu otadžbinu, u naš Beograd. Poslije kazivanja svi smo se nekako pročistili i produhovili, osjetili boljim i plemenitijim, ove noći. U trilogiji "Ključevi Beograda" nalaze se knjige, Vladimira Ćorovića "Kratka historija Beograda", Radovana Samardžića, "Dubrovčani u Beogradu" i Milana Đ. Milićevića "Stare slike srpske prestonice". U trilogiji "Beograd", predstavljene su knjige Mihaila S. Petrovića "Kako je postao Beograd", Todora Stefanovića Viloskog "Singidunum", i "Vodič kroz predratni Beograd". Obe ove trilogije pripremio je Dragan Lakičević, a uredili Marko Nedić i priređivač. Književnik Dragan Lakičević je rođen 1954. godine u Kolašinu. Prve pjesme je objavio 1970. godine, a prve pjesničke knjige 1976. godine. Lakičević je autor niza romana, "Studengrad", "Zemaljski ključ", "Mastermajnd", "Anđeo smrti" i "Cetni đavo". Pisao je i za mlade naraštaje, "Bajka o jabuci", "Mač Kneza Stefana", "Princeza i lav", "Vitez viline gore", i "Beogradska princeza". Izučavanjem srpske narodne književnosti i savremene srpske poezije bavio se o knjigama "Vuk i ajduk", "Pepeljugina papuča", "Reče mi jedan pesnik", i u mnogim drugim knjigama. "Zapisi pod vazdušnom opasnošću" je njegov dnevnik iz 1999. godine koji je objavljen u dvije knjige u Švedskoj pod naslovom "Srbija na kraju veka". Urednik je mnogih knjiga, pisac ogleda i veliki vjernik poezije. Priredio je više izdanja iz narodne književnosti i srpske književnosti za djecu, kao i knjige "Šekspirove misli", "Homerove misli", "Misli iz Svetoga pisma", i "Misli Dostojevskog". Dobitnik je mnogi književnih nagrada. U umjetničkom programu učestvovali su i članovi "Srpskog Pozorišta" iz Toronta sa dramskim prikazima Skadarlije. Uživali smo u stihovima Đure Jakšića, Rade Drainca, Tina Ujevića, Antuna Gustava Matoša, Miloša Crnjanskog i Branka Mirkovića, o našoj poznatoj boemskoj Skadarliji, u izvođenju naših poznatih dramskih umjetnika, Gojka Roglića, Ljiljane Marković, Dijane Vasilić, Milorada Lukovića, Neđe Kubure, i Dragane Živic-Ilić, koja je bila i voditelj ove večeri. Dramske umjetnike, na gitari je pratio poznati guslar Mirko Radović, koji je poznat po tome što svira na nekoliko istrumenata, inače sin jednog od priznatijih srpskih pjesnika dijaspore Ranka Radovića. Takođe u programu je učestvovao i narodni guslar Vladimir Đerić. Poznate stihove književnika Lakičevića govorili su dramski umjetnici Amra i Dimitrije Porobić. Ove subotne večeri smo uživali u dobro osmišljenom književnom i umjetničkom programu.
Slobodan Rundo

PUT U RUSIJU
Mnogo si putovao, sveti ože - rekli su svetogorci, jednom, monahu Savi - ali ne ode nikako u široku Rusiju. Sava se zamisli, pa veli: - Čeka mene velika Rusija. Ona je najveća zemlja, pa je u njoj i vera najjača... Velika zemlja može više da čeka, nego mala zemlja... Vera ne žuri... Velika vera je kao veliko vreme... - A ako te Rusija željno iščekuje, oče Savo? - I ja za njom čeznem, deco. Za najvećom verom, najviše se čezne. - Pa hoćeš li se zaputiti tamo? - Sad sam potrebniji maloj zemlji Srbiji, a u Rusiju ću dospeti svakako, makar posle zemaljskog života. ***** Iz knjige …ŠTAP SVETOG SAVE… koja će biti promovisana u subotu 31. marta 2007. godine, u 19č, u crkvi Sv. Save, 203 River St.

PREZENTACIJA KOMPANIJE NIKKEN
Promocija kompanije “Nikken” održana je u subotu 24. marta. Ovom prilikom prisutni gosti mogli su se upoznati sa proizvodima koje nudi ova kompanija a sve pod parolom “Njellness Home”. Zamolili smo domaćine ove prezentacije da nam kažu nešto više o Nikken kompaniji. “Osećate li vi to ili ne, vaše zdravlje je ugroženo tempom današnjeg života. Mnogi od nas se susreću sa problemima kao što su neispavanost, loša ishrana, zagađenost vode i vazduha i nedovoljno kretanje i vežbanje. Ne osećate se vi bolesno ali se ne može reći da ste zadovoljni onim kako se osećate. Vrtoglavi način života nas je sve izbacio iz ravnoteže. Odgovor leži u Nikken-u, japanskoj kompaniji osnovanoj 1975, mnogo pre nego što je nauka dokazala da naš životni stil ima dramatični uticaj na naše zdravlje. Osnovni princip Nikken filozofije je postizanje optimalnog zdravlja kroz uravnoteženost života u kome podjednako su važni spavanje, ishrana, vežbanje i zdrava okolina. Nikken to postiže proizvodima kao što su magnetno obogaćeni sistemi za spavanje, filteri za vodu i vazduh, specijalno dizajnirane patike i ulošci, vitamini, magnetni nakit i mnogi drugi. Naša misija je da prenesemo koncept ove japanske kompanije našoj zajednici u želji da naši domovi postanu mesta u kojima se svi osećaju dobro, zdravo i sigurno”. Nakon prezentacije podeljeni su, izvučenim dobitnicima, proizvodi Nikken kompanije. Ukoliko ste zainteresovani da više saznate kako da ulepšate i poboljšate svoj život, obratite se: Aleksandri Knežević 416-508-1970, Sanji Čabrić 416-843-6066 i Mirjani Spanović 416-897-7840. www.nikken.com/miracle

Pomen Darinki Jevrić i Aleksandru Rakočeviću
U petak, 23. marta, u knjižari "Srbika", u domu knjigoljubaca i hramu ljubitelja proze i poezije, u svetoj tišini i dirljivom strpljenju prisutnih sugrađana, pjesnika, pisaca, novinara i prijatelja održan je pomen na preminule književnike sa Kosova i Metohije, Darinku Jevrić i Aleksandra Rakočevića. Ovo cjenjeno udruženje organizovalo je veče rodoljubive poezije u spomen na pokojne pjesnike i novinare Darinku i Aleksandra. Njihovom djelu i životima odata je počast i poštovanje njihovoj velikoj ljubavi za Kosovo i Metohiju. Ovo dvoje poznatih Kosovsko-Metohijskih pregalaca ostaće zauvjek u sjećanju ljubitelja poezije i proze. Njihovi prijatelji iz Toronta spontano su govorili o životu i radu pjesnika i književnika, i kroz kazivanje njihovih stihova još jednom su potvrdili da veliki pjesnici nikada ne umiru, da vječno žive među nama. Pjesnikinja Darinka Jevrić je pisala divnu i veliku poeziju, dokazala je da u srpskom pjesništvu ima toliko prostora ljepote i blagosti i toliko nedostignutih visova. Bila je veoma darovit i čudesan pjesnik, poeta i filozof sa svojim mislima o svjetu u kojem je živjela. Bila je pjesnik sentimenta i umnih rječi. Darinka je rođena na Kosovu i Metohiji i bila je jedna od rjetkih srpskih intelektualaca koja je poslje juna 1999. godine ostala da živi u Prištini. Doživljavala je velika vrijeđana, prijetnje i poniženja, izbacivanje iz stana, samo zbog toga što je na ulici glasno govorila svojim srpskim jezikom. Poznate su njene rječi "Zavetovala sam se sopstvenom poezijom da ću ostati u Prištini. Nije moja glava skuplja od glave djevičke kaluđerice. Moji razlozi za ostanak su ljudski i pjesnički", s time je objasnila svoju namjeru da ostane sa svojim narodom na Kosovu. Naša pjesnikinja rođena je 1947. godine u selu Glođane kod Peći. Radila je kao novinar lista "Jedinstvo", a bila je i urednik poezije u časopisu "Stremljenja". Objavila je 9 zbirki pjesama i bila je dobitnik mnogobrojnih nagrada za poeziju. Bila je jedna od značajnijih srpskih pjesnikinja sa Kosova i Metohije. Aleksandar-Aco Rakočević je bio poznati književnik sa Kosova i Metohije i cjeli svoj radni vjek je proveo u Novinsko-izdavačkoj kući "Jedinstvo" iz Prištine. Sadržaj njegovih novinskih tekstova i knjiga svjedoče o srpskoj borbi za bolji život i o srpskoj ugroženosti. Ovaj plodni prozni pisac bio je direktni svjedok Kosovskih dešavanja i svojim humanitarnim literalnim radom pratio je sudbine, priče i događaje na prostorima Kosova i Metohije. U svojim brojnim pripovjetkama, romanima, zapisima i reportažama prikazivao je stvarnost južne srpske pokrajine i svedočio o stradanjima srpskog naroda, bilježeći pojedinačne ljudske sudbine ali i kolektivne napore da se sačuva prostor koji su Srbi branili i čuvali vjekovima. U svojim posljednim knjigama, "Po svetu sa Kosovom o vratu", "Čovek koji preskače vazduh", "Bezmud", "Moram cigane da nađem", "Strah od sutra" i "Molitva za Milicu", pokušava da raspetlja kosmetsku dramu koja pritiska olovnom težinom i srpsko stradanje koje se u ciklusima ponavlja, to ga brine i u njemu otvara živu ranu. Naročito su ga porazila najnovija stradanja srpskog naroda, po dolasku međunarodnih snaga na Kosovu i Metohiju. On je obilazio svijet kako je govorio "Sa Kosovom o vratu", pa je na tom putu do Amerike i Londona, stigao i do Solženjicina da ga upozna s dramom srpskog naroda i Kosovom i Metohijom, njegovom postobijnom. Naši dragi književnici su umrli, kao izbjeglice, daleko od svog Kosova, daleko od Prištine i daleko od vječnog mira Pećke patrijaršije i neizmjerne ljepote Gračenice. Godinama nisu imali miran san, jer im je kosovska zbilja oduzela spokoj, zdravlje i na kraju i živote. Ove večeri u programu su učestvovali pjesnici Katarina Kostić, Stojanka Rađenović-Petković, Buba Braunštajn, Milena Cvetković, Zoran Papić, Dragan Milenković, Snješka i Sreten Petrić, i Mirjana Dangubić i Mirjana Petrović, stihovima srpske rodoljubive poezije, kao i stihovima svojih umrlih prijatelja sa Kosova. Poetesa Katarina Kostić je evocirala svoje uspomene na posljednji susret sa velikom pjesnikinjom Darinkom Jevrić u Kosovskoj Mitrovici, decembra mjeseca prošle godine. U drugom djelu ove večeri članovi ovog udruženja i njihovi gosti obilježili su osmu godišnjicu NATO bombardovanja Srbije i 17 mart 2004. godine, kada je eskaliralo albansko nasilje nad Srbima. Pjesnikinja Stojanka Radenović-Petković je izvarendno besjedila o prošloj tragediji koja je zadesila Srpski narod. Cjelovečernji program su vodili poetesa Buba Braunštajn i novinar Slobodan Rundo.
Slobodan Rundo

Odaberite znak OVAN BIK BLIZANCI RAK LAV DEVICA VAGA SKORPIJA STRELAC JARAC VODOLIJA RIBE

| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2008 "NOVINE Toronto"