Mi njima novac, oni nama da ćute na „zvučni top“ i korupciju

Uradio je to i ovoga puta, kada usred istrage o upotrebi zvučnog topa, napadima na studente i generalno najdublje političke krize sa kojom se Srbija susrela od dolaska SNS na vlast, Makron poziva Vučića na sastanak već u aprilu.

Time se, makar, predsednik Vučić pohvalio na instagramu, sumirajući razgovor sa francuskim predsednikom. I taj razgovor stigao je, izgleda, kao zavoj na ranu koju je Vučić zadobio u Briselu, gde za njega na sastanku sa fon der Lajen nije bilo utešnih poruka (pa čak ni zajedničke pres konferencije).

Faktor novac

Logično je, donekle, da Francuska brine o političkoj situaciji u Srbiji i njenoj (ne)stabilnosti.

Francuske kompanije u Srbiji imaju niz visoko isplativih projekata – od izgradnje metroa, preko partnerstva u vlasništvu i rukovođenju beogradskim aerodromom, kupovine „Rafala“ i „Falkona“ (borbenih i civilnih aviona), pa sve do partnerstva na polju nuklearne energije, u okviru koje Vučić povremeno najavljuje gradnju nuklearki.

Osim toga, važno je konstatovati: stručni nadzor na delu projekta koji se odnosio na rekonstrukciju zgrade Železničke stanice u Novom Sadu, čije je obrušavanje koštalo života 16 građana Srbije, radila je francuska firma Ežis. Pomenuta firma nije nova u građevinskim poduhvatima u Srbiji, naprotiv.

Kako piše srpsko izdanje magazina „Forbs“, „Ežis“ je u poslednje četiri godine ukupne prihode u Srbiji povećavao oko 100 odsto svake godine. Oni su od 130 miliona dinara u 2020. stigli do milijarde u prošloj godini. Profit je rastao još brže: od 2,5 miliona dinara u 2020. došao je do gotovo 340 miliona prošle godine.

Tamna strana i pružena ruka

Poput tamne strane Meseca, i Srbija i Francuska imaju i tamnu stranu odnosa, a ona se pre svega vidi u činjenici da francusko tužilaštvo ima u svom posedu veliki broj poruka razmenjenih putem kriptovane aplikacije „Skaj“, a među kojima su poruke koje su kriminalci razmenjivali o svojim političkim vezama u srpskoj vlasti. Rezultat jednog od krakova istraga koje su proizašle iz tog materijala je i hapšenje Filipa Koraća, bliskog saradnika škaljarskog klana, trenutno u pritvoru u Francuskoj.

Negativno se, u delu opozicione i kritički nastrojene javnosti u Srbiji, posmatra i pomenuto Makronovo pružanje ruke Vučiću u najtežim trenucima za njegovu vlast.

Poslednji put, francuski predsednik u Srbiji je bio prošle godine u avgustu, ubrzo po okončanju novih vanrednih izbora koji je značajan deo srpske opozicije bojkotova, upravo ne pristajući na izborne uslove i klimu koja je krajem 2023. godine dovela do više ne samo upitne, nego i dokazima potkrepljene izborne krađe u Beogradu, naročito putem uvoza glasača iz Republike Srpske.

Nekoliko meseci pre toga, u aprilu iste godine, Vučić je putovao u Pariz. I tada ga je Makron srdačno dočekao, a upravo na tom sastanku dogovorena je kupovina francuskih „Rafala“, po ceni od 2,7 milijardi evra. Kupovina civilnog „Falkona“, aviona za potrebe Vlade Srbije, od 50 miliona evra, tek nedavno je otkrivena…

Oba lidera obavestila su javnost da su razgovarali telefonom i dogovorili novi susret.

Predsednik Francuske Emanuel Makron napisao je na mreži Iks da je razgovarao telefonom sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

„Razgovarali smo o bilateralnim temama i napravili presek nakon njegovih nedavnih kontakata u Briselu. Ponovio sam mu svoju želju da Srbija nastavi da napreduje na svom evropskom putu“, napisao je Makron na mreži Iks.

Prethodno je predsednik Srbije na svom Instagram profilu napisao:

„Veoma dobar razgovor sa predsednikom Francuske Emamuelom Makronom. Razgovarali smo o svim aspektima bilateralne saradnje između Francuske i Srbije, ali i evropskom putu naše zemlje“, napisao je Vučić na svom Instagram profilu.

Interesantno je da od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i početka studentskih protesta, nije bilo poseta visokih evropskih zvaničnika. Ukoliko ovaj sastanak bude održan u Srbiji, Makron će praktično „probiti led“.

Bivši diplomata Srećko Đukić ovim povodom za Novu kaže da je Makron odavno na strani Vučića.

„Ako bi došao u Srbiju, to bi bila treća njegova poseta našoj zemlji, a ne sećam se da je igde u okruženju bio toliko puta. Očito su tu u pitanju ne samo politički razlozi. Štaviše, rekao bih da neki drugi razlozi dominiraju. Pre svega, mislim na naoružanje i to ne samo na rafale, već i na helikoptere i to što mi trenutno imamo preorijentaciju čitavog srpskog vojnog vazduhoplovstva na francusku tehnologiju. Od šrafcigera do pilota… Tu su i aerodrom, metro, fabrika za sagorevanje otpada u Vinči, na posletku i sporazum o saradnji u oblasti nuklearnog programa“, kaže Đukić i dodaje:

„Ne sumnjam da između Vučića i Makrona postoje prijateljski odnosi. Ne zaboravimo da je Makron u Francuskoj nedavno imao sličnu situaciju sa „žutim prslucima“. Dakle, ako neko ima razumevanja prema Vučiću u ovom trenutku to je Makron. I sada pruža ruku, napraviće se velika manifestacija kao podrška Srbiji, ali i podrška Vučiću u njegovim planovima. A to je za njega verovatno i najvažnije“.

Mihailo Jovićević

 

.N.T.
Novine Toronto, broj 
1993
Toronto 
31. Mart 2025.