Plastični problemi Japana

 

Japan, domaćin samita Grupe 20 (G-20) sledećeg vikenda, nada se da će biti predvodnik sveta po smanjenju plastičnog otpada.

Japan ima "plastični problem" iako se tamo čistoća i uredna ambalaža već dugo smatraju dobrom uslugom, jer se gotovo sve - od pojedinačnih banana do pojedinačnih komada povrća, kolača, olovaka i kozmetike, prodaje umotano u plastiku.

Međutim, kako svetski lideri stižu u Osaku na dvodnevni samit G-20 koji počinje u petak, Japan će pokušati da postane lider u politici zaštite životne sredine nastojeći da pretekne zemlje koje već imaju dobro definisane ciljeve.

U mesecima koji su prethodili samitu G-20, japanski zvaničnici izneli su potpune preporuke za buduće zabrane plastike za jednokratnu upotrebu, za čišćenje obala i za više istraživanja alternativa kao što je bioplastika.

Problem je u tome što sprovođenje i vremenski redosled direktiva tek treba uskladiti sa merama koje su već na snazi u EU, uključujući i opsežne propise usvojene ranije ove godine, kojima će EU zabraniti plastiku za jednokratnu upotrebu u svim državama-članicama do 2021. godine.

Još prošlog leta Japan je kritikovan zbog toga što nije potpisao Povelju G-7 o plastici, po čemu je jedina zemlju koja to nije učinila, pored Sjedinjenih Država.

Na sastanku ministara za životnu sredinu G-20 sredinom juna u Karuizavi, Japan je sklopio sporazum o početku razmene iskustava i uspostavljanju standarda za praćenje plastičnog otpada u moru, ali nije uspeo da odrediti brojčane ciljeve ili vremenski okvir za napredak.

Japan je svetski potrošač broj dva plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu po osobi.

Zemlje G-20 proizvode polovinu svetskog plastičnog otpada, a japanski premijer Šinzo Abe koji će predsedavati samitom, najavio je rešavanje tog problema kao vrhunsku inicijativu, kako na samitu, za svet, tako i za Japan.

Međutim, japanski promotivni napori, kao što su izrada medalja za Olimpijske igre u Tokiju iduće godine, i podijumi za pobednike od obnovljenih metala i plastike, nisu impresionirali stručnjake koji kažu da se Japan ne može reciklažom izvući iz globalne krize plastičnog otpada, već da treba da se suredsredi na smanjenje količine plastike na početku lanca snabdevanja.

"Tražimo smanjenje proizvodnje plastike pre svega", rekao je Magesvari Sangararalingam, stručnjak za upravljanje otpadom iz Malezije.

Postoje znaci da Japan počinje da prepoznaje svoje teškoće. Ministar trgovine Hirošige Seko najavio je na sastanku ministara životne sredine G-20 plan za zakon koji će od trgovaca tražiti da naplaćuju naknadu za plastične kese za kupovinu već u aprilu iduće godine.

"Seven &amp i Holdings Co.", japanski operator praktičnih prodavnica "7-Eleven", objavio je prošlog meseca plan za zamenu svih plastičnih kesa za kupovinu papirnim do 2030. godine i sve plastične ambalaže papirnom, biorazgradivim ili drugim materijalima za višekratnu upotrebu u gotovo 21.000 trgovina širom zemlje.

Ti ciljevi su ambiciozniji od vladinog cilja za 2030. za smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu za 25 odsto.

Čak 12,7 miliona tona plastičnog otpada završi u okeanu svake godine, od čega do 60.000 tona dolazi iz Japana, po studiji koju je navelo Ministarstvo za životnu sredinu Japana.

Japan je i drugi svetski izvoznik plastičnog otpada. Izvozio je oko 1,5 miliona tona godišnje, uglavnom u Kinu. Pošto je Kina 2017. godine prestala da prihvata uvoz otpadne plastike, nekoliko zemalja jugoistočne Azije postalo je novi cilj, ali neke zemlje, uključujući Maleziju i Filipine, sada vraćaju talve pošiljke. Oni su optužili bogate zemlje da guraju svoje smeće u siromašnije zemlje.

 

 

 

 

Beta
Novine Toronto, broj 
1579
Toronto 
27. Jun 2019.