S obzirom na izrazito nasilni karakter organizovanog kriminala u ovoj skandinavskoj zemlji, o čemu često čitamo posljednjih mjeseci, prethodna rečenica zvuči prilično nevjerovatno. Međutim, odgovor je posve jednostavan - švedske banke nema smisla pljačkati zato što u poslovnicama i trezorima više nema gotovine.
Švedska je trenutno najnaprednija zemlja svijeta kad je riječ o bezgotovinskom plaćanju, a švedske banke predvodnici su tog trenda. Cijeli sektori, na primjer javni prevoz, uopšte više ne prihvataju gotovinu. Općenito je velika šansa da švedske trgovine, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne djelatnosti i javne ustanove neće primiti gotovinu, odnosno da će kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja.
Čak ni poreska uprava neće prihvatiti nikakvo gotovinsko plaćanje, što neki smatraju apsurdom i pitaju se zašto država ne želi primiti novac koji je sama štampala. Jedine ustanove koje su zakonski obavezne primiti gotovinu prilikom plaćanja participacije su bolnice.
U nedavnom istraživanju koje je provela švedska centralna banka pokazalo se da je samo osam podsto građana platilo kovanicama ili novčanicama svoju posljednju kupovinu. Taj je postotak prije samo desetak godina iznosio je čak 40 odsto.
Čak su i starije osobe, za koje se smatra da teško prihvataju digitalne novotarije, uveliko prestale koristiti gotovinu. Udio osoba u dobi od 65 do 84 godine koje kažu da su koristile gotovinu za posljednju kupovinu pao je na devet odsto, a prije samo dvije godine bio je na 16 odsto. Vjeruje se da su mnogi stariji građani prešli na digitalno plaćanje s pojavom pandemije covida-19.
Većina švedskih građana nikad u rukama nije imala krupnije novčanice, poput onih od 500 ili 1000 kruna, i često nemaju pojma kako izgledaju. Općenito je u Švedskoj sasvim normalno i uobičajeno živjeti godinama bez ijedne jedine kovanice ili novčanice u novčaniku. U posljednje vrijeme ubrzano nestaju i fizičke, plastične kreditne i debitne kartice, a zamjenjuju ih digitalne i mobilne inačice, kao razni drugi oblici instant digitalnog plaćanja.
Ukupna gotovina Švedske iznosi otprilike 80 milijardi kruna ili oko sedam milijardi evra, ali to je tek nešto više od jedan odsto od ukupne mase novca. Analitičari očekuju da će za petnaestak godina gotovina potpuno odumrijeti i da će Švedska, vjerovatno prva u svijetu, postati bezgotovinsko društvo. Na gotovinu se gleda kao na bespotrebni trošak i sigurnosni rizik, kao i stalnu metu falsifikovanja. Osim toga, digitalne transakcije lakše je kontrolirsati.
Međutim, nisu svi oduševljeni bezgotovinskim društvom. Već godinama traje rasprava je li zakonito odbiti gotovinu kao sredstvo plaćanja. Iako u zakonu stoji da su "novčanice i kovanice koje izdaje Riksbank legalno sredstvo plaćanja", bivši glavni pravni stručnjak švedske centralne banke Eric Frieberg ovako je argumentovao pravo trgovaca da odbiju gotovinu:
"Kupovina u trgovinama u suštini predstavlja sklapanje ugovora između dviju strana. Trgovine mogu izbaciti gotovinu iz tog ugovornog odnosa, odnosno mogu slobodno kupcima predstaviti svoje uslove za kupovinu."
Osim pravnih prijepora, postoje i neki ozbiljniji argumenti za zadržavanje gotovine u optjecaju. Naime, rat u Ukrajini pokazao je u kakvim se problemima digitalizovano društvo može naći kad jednom iznenada nestane struje i interneta.
Novčanice i kovanice još uvijek služe kao rezervni sistem ako elektronska sredstva plaćanja prestanu funkcionisati. No budući da sve manje Šveđana plaća novčanicama, infrastruktura povezana s gotovinom, poput broja bankomata ili blindiranih kola za prevoz novčanica, više ne bi mogla podnijeti iznenadni povratak na keš.
"Ako dođemo u kriznu situaciju i ljudi ponovno budu morali koristiti gotovinu, važno je zadržati gotovinski sistem kao rezervno rješenje. Inače ćemo imati društvo koje ne funkcioniše", rekao je za švedsku nacionalnu televiziju bivši viceguverner Riksbanka Henry Ohlsson.
Susjedne skandinavske zemlje takođe bilježe trend napuštanja gotovine, ali ga ne prihvataju bez reakcije. U Danskoj postoji zakon koji kaže da su sve trgovine s osobljem dužne primati gotovinu, uz određene iznimke noću. U Norveškoj vlada takođe predlaže pooštravanje zakona o gotovini.
U Švedskoj već godinama postoji Gotovinski pokret, organizacija koja se bori protiv nestanka gotovine u javnosti i upozorava da Švedska nije predvodnik trenda nego da je ostala usamljena u ekstremnoj digitalizaciji plaćanja.
Kako bi ukazao na potrebu zadržavanja novčanica i kovanica u opticaju, Gotovinski pokret uveo je nagradu za svakoga ko se istakne u tom smislu. Ove godine novčanu nagradu od 10.000 kruna u gotovini osvojio je kiosk na željezničkoj stanici u Köpingu koji je nastavio prodavati putne karte za gotovinu čak i nakon što je švedska Državna željeznica (SJ) ukinula takvu mogućnost.
Predsjednik Gotovinskog pokreta Björn Eriksson upozorava da je lako nadzirati živote građana u situaciji kad se svaka kupovina digitalno bilježi:
"Sljedeći korak mogao bi biti sistem socijalnog rejtinga, što znači da vas kompanije ili vlasti nagrađuju ili kažnjavaju ovisno o tome što radite. U najmanju ruku neugodan razvoj događaja koji je u Kini već postao sttvarnost."
"Švedski pomak u korist digitalnog mora doći kraju. Zadovoljni smo što razvijamo nove pametne metode plaćanja i aplikacije te što potičemo finansijsku tehnologiju. No ne bismo smjeli razgraditi analogni sistem koji imamo i za koji znamo da radi u svim situacijama", ističe Eriksson.
