POSLE NATO BOMBARDOVANJA
Odobrena tuzba protiv kanadske vlade
Grupa od pedeset Kanadjana srpskog porekla i sedam Srba je dobila za pravo da moze da tuzi kanadsku vladu za ucestvovanje u bombardovanju Jugoslavije 1999. godine. Vrhovni sud Ontarija nije pristao da odbaci njihov zahtev pre sudjenja.
Ovo je prvi slucaj u kanadskom zakonodavstvu da je jedan sud odobrio raspravu po pitanju kanadskog delovanja u stranoj zemlji.
Osamnaest kanadskih F-18 Hornet borbenih mlaznjaka je uzelo ucesce u vazdusnim napadima, izvodeci oko 10% od ukupno 6.700 naleta NATO avijacije.
U procesu se tvrdi da je Kanada, ucescem u kampanji, povredila i medjunarodno pravo i Odredbe o pravima i slobodama. Oni traze odstetu od 75 miliona za smrt clanova porodica, povrede i stetu pricinjenu njihovoj i imovini rodjaka u Srbiji.
Otava je smatrala da pojedinci ne mogu da tuze Kanadu po obavezama iz medjunarodnog prava, vec da to mogu samo druge drzave. Medjutim, sudija Gordon Sedzvik, iz Vrhovnog suda Ontarija, se nije slozio sa tim. U svojoj presudi, on je rekao da ova grupa nije trazila da se sprovode u delo medjunarodne obaveze Kanade, vec da se odredi da li se "nelegalne" akcije kanadskih ministara i vojnih i civilnih zvanicnika pri ucestvovanju u NATO bombardovanju mogu okarakterisati kao nezakonit cin.
Sudija Sedzvik je takodje odbacio vladine argumente da kanadski sud ne moze da raspravlja o stvarima vezanim za "kraljevske prerogative" vlade iz Otave da ucestvuje u inostranim poslovima i medjunarodnim vojnim akcijama.
Ed Sodzonki, visi pravnik Ministarstva pravde, koji zastupa Kanadu u ovom slucaju, je rekao da ce vlada za nekoliko nedelja odluciti da li ce se zaliti, ali u medjuvremenu on nije zeleo da komentarise odluku. Sudija Sedzvik je tuziteljima dao rok od 60 dana da obnove svoje odstetne zahteve i jasno iskazu koliko je svako od njih direktno pogodjen
bombardovanjem.
GRUPA KANADJANA TUZILA KANADSKU
VLADU...
Zbog 78-dvevnog NATO bombardovanja Jugoslavije
Grupa Kanadjana tuzila je, 24. marta 2000. godine, kanadsku vladu zbog posledica 78-dvevnog NATO bombardovanja Jugoslavije . Tuzba je podnesena Vrhovnom sudu Onatrija i prvo rociste je odrzano 24. marta 2000. godine.
Tuzioci traze kompenzaciju za:
- smrt, povrede i razmestanje mnogih nevinih civila ukljucujuci i decu;
- zagadjivanje zivotne sredine i posledice koje ce generacije da osecaju;
- unistavanje licne imovine; i
- gubitak koji je nastao zbog propalih poslova i prihoda.
- Osim toga grupa zahteva od kanadske vlade da zaustavi svako dalje ucestvovanje u vojnim akcijama NATO-a , ukljucujuci slanje kanadskih trupa pod komandu NATO-a sve dok kanadski sud o tome ne donese svoju odluku.
10. januara 2001. godine sudija Sedgnjick iz Vrhovnog suda Ontarija je doneo odluku da grupa gradjana ima pravo da nastavi sa svojom tuzbom i da sud prihvata njihove razloge za tuzbu. Sud je dao 60 dana tuziocima da predstave svoje slucajeve.
Postoje 3 opcije, kako saznajemo:
1) da se preko naseg advokata nagodimo sa vladinom stranom za pokrivanje troskova (ukoliko to zelimo da postignemo);
2) da vlada ne reaguje na nas predlog i da se sudjenje nastavi sa svedocima itd, sto bi moglo da traje godinama ;
3) Da se vlada zali Vrhovnom sudu Kanade, koji bi doneo odluku da li imamo pravo da nastavimo sa sudjenjem ili ne. U tom slucaju bi se nasa tuzba resavala po hitnom postupku sa svedocima itd., ali ne bi moglo da se razvlaci u beskonacnost.
NASA POBEDA JE U SLEDECEM:
1) U dosadasnjoj sudskoj praksi Kanade se nije desilo da je sud rekao indirektno da je vlada prekrsila zakon i usla u rat krseci time kanadske zakone. Ovo je velika pobeda za Emilia i za nas i sluzice kao presedan;
2) Troskove koji su nastali oko resavanja da li nas slucaj zasluzuje da se pojavi pred sudom ili ne (dakle, sudske troskove i advokatske troskove vladinih i nasih advokata) platice vlada Kanade. Znaci, vlada ce da nadoknadi troskove koje su imali Emilio i njegova grupa advokata do sada.
Pravni zastupnik kanadskih Srba koji su podneli tuzbu Emilio Binavince ocenio je da ova odluka predstavlja "veliku pobedu" i napomenuo da je ovo prvi put da ce se pred kanadskim sudom naci tuzba koja se odnosi na kanadske akcije u jednoj stranoj zemlji.
Sve informacije mozete da dobijete ukoliko pozovete:
Mr. Emilio Binavince, advokata koji vodi ceo postupak
Ottanja,
Tel: 613/ 236-2199
PROPISI NISU ISTI ZA SVE
Prijatelji Harisa dobili zasticeno zemljiste
Lider ontarijskih liberala Dalton MkGvinti je zatrazio hitnu javnu ispitivanje kako su prijatelji i politicki savetnici premijera Majka Harisa dobili pravo da podele zemlju na jezeru Nipising i naprave igraliste za golf.
Radovi na toj lokaciji napreduju, bez obzira na zestoko protivljenje Ministarstva za prirodne resurse i Ministarstva za gradske poslove i gradnju.
On je naglasio da je ovo ocigledan dokaz da postoje dvostruki arsini, jedni za radne ljude Ontarija, a drugi za premijerove prijatelje.
Grupa od devetoro je ovaj posed kupila 1991.godine za 1,1 milion dolara. Bar sedam godina ih je Ministarstvo za prirodne resurse upozoravalo da moraju da se pridrzavaju odredjenih uslova da bi se zastitilo mrestiliste riba, uz deo obale koji je obuhvacen projektom. Tokom 14 dana 1998 godine, oni su uspeli da promene te uslove, na one koji su im vise odgovarali. Novi uslovi su im dozvoljavali gradnju unutar oblasti koja je prethodno bila oznacena kao zabranjena za izgradnju.
Najvljeno je da ce se svaka izgradnja stopirati dok se sprovede kompletna istraga o celom slucaju. Liberali ce zahtevati da istragu pokrene javni pravobranilac Dzim Flaerti.
Sekretar za stampu premijera Harisa je izjavila da je premijer insistirao da on nije ucestvovao u procesu davanja odobrenja.
POVECANJE POREZA ZA STANOVNIKE TORONTA
Lastman trazi povecanje za popunu gradske kase
Poreski obveznici u Torontu ce ove godine verovatno platiti za 5% vece poreze nego sto su do sada bili. Tako je makar najavio Mel Lastman, gradonacelnik Toronta. On je insistirao na tome da je potrebno povecati poreze, ali smatra da to povecanje treba da bude u razumnim granicama, da bi ljudi to mogli da prihvate.
Ova najava je data nakon dugog razgovora izmedju Lastmana i premijera Harisa.
Povecanje taksi je potrebno da bi se obezbedilo dovoljno novca za pokrivanje veoma skupih gradskih sluzbi.
Poslednje povecanje je bilo 1992.godine, u iznosu od 2,5%.
Rasprave izmedju gradonacelnika i provincijskih politicara su se zaostrile u poslednje dve nedelje. Provincijska vlada smatra da je grad trebalo da ustedi nekoliko miliona od svoje konsolidacije, 1997.godine. Ministar rada Kris Stokvel je rekao da ukoliko treba povecati poreze, to je onda greska u rasporedjivanju sredstava gradskog saveta.
Medjutim, Lastman ne misli tako. On kaze da je grad previse opterecen raznim davanjima, ali da mu se cini da ce premijer imati razumevanja za probleme.
FONDACIJA ZA KANADSKU ISTORIJU
Razumevanje tradicije osnovni cilj
U cast godisnjice rodjenja Dzona A. Mekdonalda, nova kanadska istorijska fondacija je pocela sa radom. Historica, kako je ime ove organizacije sa sedistem u Torontu, ce promovisati nastavu i razumevanje kanadske istorije.
Koncept su jos pre godinu dana izlozili koosnivaci, Carls Bronfman i Red Vilson, kada su i odlucili da formiraju organizaciju. Aktivnosti Historica-e obuhvataju raznovrsne programe. Vec postoji veb-sajt njnjnj.histori.ca , a otvoren je i drugi njnjnj.youthlinks.org, za rasprave srednjoskolaca iz Kanade i drugih zemalja, o razlicitim globalnim stvarima.
Organizacija ostvaruje programe vezane za nasledje, programe obuke za nastavnike i distribuira stipendije za projekte iz oblasti lokalne istorije. U Savetu fondacije, koji broji 100 ljudi, su mnogi eminentni Kanadjani.
DUGO PUTOVANJE MOZE IMATI I TRAGICAN ISHOD
Tromboza posle interkontinentalnih letova
Na najprometnijem londonskom aerodromu Hitrou je primeceno da su putnici ekonomske klase sa veoma dugih prekookeanskih, interkontinentalnih letova podlozni trombozi.
Primeceno je da se, nakon dugog sedenja i neaktivnosti, kod jednog broja putnika javlja bol u grudima, kratak dah i trombovi u nogama. Ovaj sindrom, poznat u medicini kao venska tromboza, se javlja zbog smanjenog dotoka krvi u srce, te se kao posledica mogu formirati trombovi u nogama, koji izazivaju otoke i grceve. Po zavrsetku putovanja, pri hodanju kroz terminal, ti trombovi mogu da se pokrenu, izazivajuci srcani udar ili slog. U poslednje tri godine tridesetoro ljudi je umrlo od tog sindroma. Slicni podaci stizu i iz Japana.
Primeceno je da su se ove promene javile i kod ljudi koji prethodno nisu imali nikakvih zdravstvenih problema, a koji su putovali duze od sest sati.
Zdravstvena sluzba Kanade nije za sada pratila ucestalost sindroma, ali se ocekuje da ce vlada i medicinski strucnjaci obratiti vecu paznju na ovaj problem.
Dr Rohit Nadzpal, koji ima kliniku na aerodromu Pirson, i samo je jadan od trojice aerodromskih lekara u severnoj Americi, kaze da ovde nije bilo puno slucajeva, narocito ne sa smrtnim ishodom. Onih par poznatih primera je uspesno sanirano u bolnici.
KONFERENCIJA ZA STAMPU
vazduhoplovnih snaga Modernizacija flote
Vazduhoplovne snage kanadske vojske su odrzale konferenciju za stampu, na kojoj se culo da su odlucili da ili prodaju, ili odbace u staro gvozdje trecinu borbenih aviona, kao deo akcije za osavremenjavanje flote.
Planiranim programom modernizacije, koji ce kostati oko 1,2 milijarde dolara, treba da se produzi rok upotrebe 80 aviona CF-18 do 2017.godine. Ostaju jos 42 aviona, za koje nemaju jasan plan. Postoji nekoliko varijanti sta sa njima. Jedna mogucnost je da se ostave u floti i sluze za ispomoc, dok se drugom predvidja prodaja tih letelica. Medjutim, trziste je smanjeno, te je neizvesno kako bi islo sa tim.
Modernizacijom bi se postojeci avioni CF-18 opremili novim kompjuterima i softverom, novim radarima i radio-aparatima, poboljsanim oruzjem i boljim odbrambenim elektronskim sistemom.
Vrse se pregovori sa Boingom da preuzme ovaj posao modernizacije flote.
Sem ovoga, vojska ima i flotu od 32 transportna aviona Herkules i pet Polaris aerobuseva, za prevoz ljudstva i opreme. Medjutim oni nisu dovoljni, jer prvi ne mogu da prevoze teska vozila, a u drugima nema mesta za tu dodatnu opremu. Zato se razmislja o iznajmljivanju ili kupovini americkog dzina C-17.
Kanada nema vise svoj vazdusni tanker, tako da u slucaju potrebe, mora da se obrati saveznicima za pomoc. Kada se sest CF-18 aviona vracalo iz Avijana, sa njima je leteo francuski tanker.
PO PRVI PUT U KANADI
Prvi homoseksualni brakovi
U nedelju su zakljucena prva dva braka izmedju pripadnika istog pola u Kanadi. To se dogodilo u Metropolitan Community Churc u Torontu, gde se Kevin Bourasa vencao sa Joe Varnell-om, a Anne Vauteur se vencala sa Elaine Vauteur (isto prezime oznacava da su njih dve vec ranije prosle proces udruzivanja u svetu zajednicu).
Ova vencanja su prva ovakva sprovedena po hriscanskim kanonima i, kako kazu, prva "zakonita" u severnoj Americi.
Ovi brakovi pripadnika istog pola je izvedeno na osnovu rupe u provincijskom zakonu, gde ne stoji striktno da je potrebno da oni koji ulaze u brak treba da budu "muskarac i zena", kako inace stoji u federalnom zakonu.
Brent Hanjkes, paroh crkve u kojoj je obavljeno vencanje je rekao da su parovi zakonski bili vencani kada su posle ceremonije potpisali sertifikat o vencanju.
Brakovi nece biti registrovani sve dok se ne dobije pecat provincijske vlade. Oni ce u utorak poslati nephodna dokumenta u provincijsku Opstu sluzbu za registrovanje i nadaju se najboljem. Spremni su i da na sudu, ako treba, zatraze zakonsku verifikaciju.