NATO I SRJ - NEBOJSA
Covic:
NATO ce podrzati postepeni povratak Srba na Kosovo

Potpredsednik Vlade Srbije Nebojsa Covic izjavio je da je NATO resen da podrzi povratak "u fazama" raseljenih Srba na Kosovo, i to onako kako je to predlozila i jugoslovenska strana, a sto znaci i bez podele Kosova i "paralelnih struktura".
U intervjuu agenciji Beta, Covic, koji je predvodio jugoslovensku delegaciju na razgovorima sa Savetom NATO u Briselu, naglasio je da treba razmotriti i "entitetski pristup" u resavanju tog pitanja.
NATO, medjutim, trazi da vlasti u Beogradu uvere kosovske Srbe u koristi izlaska na novembarske izbore i trazi da Srbi u Kosovskoj Mitrovici priznaju i prihvate vlast Kfora i UNMIK-a.
Prema izvorima NATO, svi ambasadori u Savetu NATO su jugoslovenskoj delegaciji preneli da su atlantski partneri protiv podele Kosova i kantonizacije, ali da jesu za puno sprovodjenje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.
Covic je podvukao da primer juga Srbije jasno dokazuje da se raseljeni mogu vratiti i stanje srediti ako se stvore pravi uslovi, sto mora biti ucinjeno i na Kosovu, kad su Srbi u pitanju. Jer ce, inace, upozorio je, ispasti da se ne isplati biti "umeren i normalan", a da teroristi i ekstremisti vise dobijaju, "kako to pokazuje primer Makedonije".
Na sastanku s celnicima NATO "dobili smo veliku podrsku i priznanja za postignute rezultate u sredjivanju stanja na jugu Srbije, o cemu svedoci i cinjenica da se, od 31. maja, od 12.000 raseljenih lica u toj oblasti, vratilo njih 6.500", dodao je on.
"Zao mi je sto oni na Kosovu ne mogu da se pohvale takvim rezultatom. Tu ne mislim nista ruzno, niti zajedljivo, ali smo mi besumnje pokazali da se sve to moze uciniti", rekao je Covic.
"Razgovarali smo, zatim, o povratku raseljenih Srba i drugih lica na Kosovo i o tome koji bi metod za to trebalo koristiti. A to znaci da li cemo vracati Srbe jedne medju druge, sto nije realno?
A drugo je da li cemo vracati Srbe jedne pored drugih, a to znaci u prostore gde su trenutno Srbi vecina, i obezbediti im potpunu bezbednost, slobodu kretanja... i za to smo dobili garantije", podvukao je potpredsednik srpske vlade i sef delegacije.
U delegaciji su bili i sef diplomatije Goran Svilanovic i generali VJ Ninoslav Krstic i Goran Radosavljevic.
Covic je primetio i da je "tacno da je ustavni okvir takav kakav je. Ali oni ne zele da ga menjaju i moramo gledati kako ici napred. Tacno je i da niko ne zeli paralelni sistem. Medjutim, jasno je receno da Srbi ne mogu da dozvole da njima vladaju Albanci, kao sto Albanci ne mogu da dozvole da njima vladaju Srbi. Takvo je cinjenicko stanje i to je problem i kod jednih i kod drugih gradjana".
Polovina raseljenih albanskih zitelja, ukazao je on, vratila se svojim kucama na jugu Srbije, zato sto su srpske vlasti ostvarile dogovor i obezbedile sve uslove da se oni vrate.
To znaci, podvukao je Covic, da se "moraju osigurati potpuno bezbedni uslovi i za povratak Srba njihovim domovima na Kosovu, a ne u nekakva prihvatilista. Naravno, za to je potrebno vreme, tesko ce to ici da se postigne sve isto kako je to bilo u etnicki pomesanim sredinama, ali tokom vremena ce se i to dobrim delom ostvariti. Srbi treba, dakle da se vrate svojim domovima, ali faza po faza... Nijedno resenje na Kosovu ne moze se naci preko noci".
U susretu jugoslovenske delegacije i Saveta NATO i generalnog sekretara Dzordza Robertsona je "veoma veliki deo rasprave posvecen nestalim licima. Tu svi moramo biti mnogo odlucniji, i to ne samo u izjavama, nego i u prakticnom delovanju, a sto znaci da se postavi tim, grupa, da se obavi temeljita kampanja, da rodbina da krv sa ciljem da se napravi DNK baza, da se krene po terenu za svaku informaciju za koju se cuje, da se jako intenzivno radi".
"Jer", naglasio je Covic, "ljudi su nestali. Moramo pokazati njihovoj rodbini da iskreno zelimo da ih nadjemo, da iskreno radimo na tome, a ne samo da dajemo izjave".
Prema njegovima recima, znatan deo razgovora jugoslovenske delegacije i ambasadora u Savetu NATO je bio posvecen i novembarskim izborima na Kosovu, odnosno da li ce kosovski Srbi izaci na te izbore, ili nece, "sta se time dobija, a sta se ne dobija...".
"Argumenti koje sam ja koristio su i to da su se umerenost i normalno ponasanje do sada slabo placalo", dodao je Covic, rekavsi da je "primer za to Makedonija", gde su teroristi vise dobili nego oni koji su bili normalni i umereni, koji nisu bili za rat.
A jugoslovenska strana je cvrsto ubedjena da se problemi na Balkanu mogu resiti samo ako se "terorizam i ekstremizam sasecaju u korenu".
"Izneseno je i to da se vrlo brzo moraju razmontirati postavke koje su bile napravljene kao protivmera Milosevicevom rezimu. Jedna od tih vestackih postavki je i kopnena i vazdusna zona bezbednosti. Milosevic vise nije tu, vise nema njegovog rezima... Zato vise i nema potrebe za opstankom kopnene i vazdusne zone bezbednosti. Jednostavno receno, svi moramo ciniti korake ka resenju i napretku", rekao je on.
Na pitanje kako gleda na cinjenicu da bi izbori na Kosovu, kakvo je sad cinjenicko stanje, bili odrzavani bez ijednog pravog uslova da budu "demokratski", kad je u pitanju bezbednost, kampanja i mogucnost da stranke slobodno iznose svoje programe, Covic je odgovorio da pitanje izlaska Srba na izbore "ne moze biti prevashodno stranacko pitanje, niti strancarenje... To je nacionalno i drzavno pitanje".
"Demokraticnost je nesumnjivo bitan elemenat, ali treba prevashodno odgovoriti na pitanje da li ce izbora biti ako Srbi na njih izadju - bice ih. Da li ce izbora biti ako Srbi ne izadju na njih - bice ih... Ne zelim da prejudiciram konacnu odluku, ali moramo najzad postati prakticni i najzad narodu moramo dati prave poruke, imati strpljenja i mudrosti. Mozemo, a treba mi verovati kad to kazem, da dobijemo i mnogo vise nego sto smo mislili", rekao je Covic.
Prema njegovim recima, generalni sekretar NATO Dzordz Robertson je posle sastanka s delegacijom SRJ izjavio da "smo mi potvrdili zajednicki zadatak Jugoslavije i NATO da se izgradi multietnicka demokratija na Kosovu".
Robertson je dodao da se "sad snazno radi na povratku raseljenih lica na Kosovo" i da ce to "uskoro poceti... cim budu bezbedni uslovi".
Zamoljen da kaze da li je uveren da na albanskoj strani postoje "demokratski ljudi, evropski nastrojeni ljudi koji bi pristali na dogovor i da li je sa njima bio u vezi", Covic je odgovorio da nije bio u kontaktu sa takvim Albancima, "buduci da je kontakt otezan zato sto kolo vode ekstremisticke grupacije".
Ali, "takvi ljudi tamo sigurno postoje i upravo i zbog tih ljudi moramo stvoriti prostor da i oni dodju do izrazaja. Oni besumnje postoje, nema sumnje da je vecina protiv rata, protiv ubijanja, protiv losih odnosa. Ali to je zlo koje se tesko leci", rekao je Nebojsa Covic u intervjuu agenciji Beta.
NATO I SRJ - NEBOJSA
Covic:
Ponuda za saradnju oruzanih snaga SRJ i SAD
Potpredsednik srpske vlade Nebojsa Covic izjavio je juce da su americke snage rasporedjene u Evropi uputile Vojsci Jugoslavije (VJ) poziv za ispostavlajnje direktne saradnje, naglasavajuci uoceno raspolozenje "da SR Jugoslavija i Srbija treba da budu prava sila u regionu".
"NATO je maksimalno raspolozen da pomogne SRJ i Srbiji i izmedju nas se iz dana u dan grade sve cvrsci partnerski odnosi. To je jako vazno obzirom da imamo jos neuralgicnih tacaka na nasem prostoru", rekao je Covic.
Covic je, na konferenciji za novinare nakon boravka u komandi NATO u Briselu i americkih snaga u Evropi u Stutgartu, rekao da je poziv za saradnju "veoma znacajan zato sto dolazi u vreme kada su na istoku Kosova rasporedjene jedinice americke vojske u sastavu Kfora kako bi se, u saradnji sa jugoslovenskim snagama bezbednosti, sprecilo izbijanje novih konflikata".
Prema njegovim recima predlozi za saradnju VJ i oruzanih snaga SAD upuceni su saveznim, republickim i vojnim zvanicnicima, kako bi taj predlog proucili i dali odgovarajuci odgovor.
Covic je, takodje, izrazio optimizam po pitanju ukidanja kopnene i vazdusne zone bezbednosti na administrativnoj granici sa Kosovom, najavljujuci da bi se to, uz izvesno dozu strpljenja, "moglo dogoditi relativno uskoro".
Potpredsednik vlade Srbije je, takodje, istakao da je delagacija SRJ, koju su osim njega cinili ministar inostranih poslova Goran Svilanovic i generali Ninoslav Krstic i Goran Radosavljevic, naglasila da je tampon-zona uspostavljena kada je u Beogradu vladao nedemokratski rezim, a "nova vlast ne zeli da robuje takvim resenjima".
Covic je, istovremeno, rekao da nema resenja problema na Kosovu bez ucesca vlasti Srbije i SRJ, koje zele da uspostave partnerske odnose sa Kforom i UNMIK-om.
"Problem na Kosovu nije problem tamosnjih Srba i Albanaca, vec je to problem Srbije i Jugoslavije na jednom delu svoje teritorije na kome se nalaze nasi gradjani", rekao je potpredsednik srpske vlade, dodajuci da aktivnosti vezane za registracije gradjana i stranaka za predstojece izbore na Kosovu ne znace i automatsko ucesce Srba, vec ce konacna odluka biti doneta konsenzusom srpske strane.
Pred nama su dani gde cemo analizirati sta dobijamo u jednoj, a sta u drugoj varijanti", kazao je Covic, naglasavajuci "veoma konstruktivan" pristup medjunarodne zajednice.
"Direktna poruka je da nema podele Kosova. Cilj nam je da napravimo multietnicko Kosovo, ali ne samo u Kosovskoj Mitrovici vec i u Prizrenu, Peci i Gnjilanu, a za to ce biti potrebno vreme", rekao je Covic, naglasavajuci "izrazenu zabrinutost zbog stanja u Mitrovici".
"U saradnji sa UNMIK-om i Kforom doci ce do stabilizacije. Nelogicno pricati samo o tome da na Kosovu ima najvise problema tamo gde ima najvise Srba. Nisu samo Srbi problem", zakljucio je Covic, dodajucio da u proces resavanja problema treba ukljuciti i kosovske Albance.
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA
Patrijarh Pavle otputovao u SAD

Patrijarh srpski Pavle otputovao je u SAD gde ce tokom trodnevne posete ucestvovati u proslavi stogodisnjice Srpskog narodnog saveza u Pitsburgu, osvestati zgradu jugoslovenske ambasade u Vasingtonu i novoizgradjeni hram manastira SPC u Ricfildu (Ohajo).
Informativna sluzba SPC je u saopstenju navela da ce se patrijarh Pavle prilikom posete Srpskoj pravoslavnoj eparhiji istocnoamerickoj, u Vasingtonu sresti i sa predstavnicima Stejt departmenta.
Patrijarh je otputovao u pratnji episkopa sremskog Vasilija i protodjakona Stevana Rapajica, sekretara crkvenog suda Arhiepiskopije beogradsko-karlovacke.
IZA SVIH PROBLEMA NA BALKANU STOJI VLADA SAD
Americka firma organizujei ONA i vojsku Makedonije
Privatna americka kompanija MPRI uz dozvolu vlade SAD organizuje i pomaze i Oruzane snage Makedonije i njihovog protivnika, albansku organizaciju koja sebe zove "Oslobodilacka narodna armija" (ONA), pise atinski list "Katimerini".
Pozivajuci se na inostrane izvore, list je izneo niz podataka o "kompaniji demobilisanih americkih oficira - placenika" i njihovoj aktivnosti u svetu i na Balkanu, zapocetoj u Hrvatskoj.
Demobilisani americki general Ricard Grifit, zaposlen u MPRI, je "organizovao i upravljao brigadama hrvatske vojske tokom operacije ciscenja Krajine od Srba 1995 i zbog uspesnog ishoda ga je odlikovao (pokojni predsednik Hrvatske) Franjo Tudjman", pise list.
Grifit je tokom operacije "Oluja" saradjivao sa dvojicom bivsih oficira JNA, kosovskim Albancima Agimom Cekuom i Gzimom Ostrenijem, u to vreme "placenicima hrvatske vojske", podsetio je "Katimerini".
Ostreni i Ceku, "po isticanju ugovora" u Hrvatskoj su otisli u SAD gde su "uz pomoc MPRI isplanirali vojnu strukturu i aktivnost 'Oslobodilacke vojske Kosova' (OVK) i potom bili njeni najvisi oficiri", pise u clanku.
Ostreni sada, "kao nacelnik Generalstaba ONA, predvodi gerilski rat Albanaca u BJRM (Makedoniji), a Ceku komanduje OVK transformisan u 'Kosovski zastitni korpus' za sta ga placaju UN, dok se general Grifit krece izmedju Skoplja, Tetova i Pristine zalazuci se za interese (firme) MPRI kojoj se 'desilo' da pruza usluge obema zaracenim stranama" u Makedoniji, izneo je "Katimerini".
List je objavio da je "Grifit vidjen krajem juna u logoru bivse 'OVK' sa oficirima KFOR, jednom u Tetovu sa americkim pregovaracem Dzejmsom Pardjuom, a imao je odlicne odnose i sa americkim diplomatom (u OEBS) Robertom Frovikom koji je pobegao iz Skoplja jer je izazvao gnev Makedonaca svojom inicijativom za postizanje sporazuma izmedju gerilaca i legalnih albanskih stranaka".
"Katimerini" je na kraju preneo tvrdnju inostranih izvora da su "americki komandosi izveli povlacenje albanskih gerilaca iz Aracinova (u junu, kod Skoplja) kako bi izvukli 17 instruktora MPRI koji su tamo bili blokirani zajedno sa (albanskim) paravojnim trupama".
MAKEDONIJA
Trajkovski najavio nastavak pregovora, Albanci nisu dosli

Makedonski predsednik Boris Trajkovski najavio je sinoc nastavak politickog dijaloga o resenju krize u Makedoniji, ne precizirajuci, medjutim, da li ce tom dijalogu prisustvovati i predstavnici dve najuticajnije partije makedonskih Albanaca - Demokratska partije Albanaca (DPA) Arbena Dzaferija i Partije za demokratski prosperitet (PDP) Imera Imerija.
"Napravljen je korak napred i oni ce se nastaviti po svim pitanjima sa ciljem da se nadju brza i efikasna resenja oko nastavka dijaloga. Za veci deo pitanja postignut je dogovor. Otvorena pitanja je upotrebna jezika nadleznost lokalne policije i izglasavanje ustavne deklaracije", rekao je makedonski predsednik.
Danasnjoj rundi razgovora nisu prisustvovali predstavnici DPA i PDP. Lider DPA Arben Dzaferi objasnio je odsustvo politickih predstavnika makedonskih Albanaca "povratkom pregovora na pocetak", naglasavajuci da je, posle poslednje ponude specijalnih izaslanika SAD i EU. "lopta na makedonskoj strani terena".
Razgovorima nisu prisustvovali ni predstavnici VMRO-VMRO i Demokratske alternative, kao ni Demokratske alijanse Albanaca, koji su ubrzo po pocetku napustili razgovore.
"Razgovarali smo oko metodologije i nastavku dijaloga. Postigli smo saglasnost oko osnovnih principa, a to je ocuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta drzave i njenog unitarnog karaktera", rekao je Trajkovski, dodajuci da je "potpuno odbaceno opredeljenje odredjenih sruktura oko upotrebe nasilja za ostvarivanje politickih ciljeva".
Trajkovski je, takodje, naglasio da Dzejms Perdju i Fransoa Leotar "ostaju uz dijalog jer su za svoje postupke odgovorni, ne samo prema svojim glasacima, vec i medjunarodnom javnoscu koja je preuzela obavezu da ucestvuje u razgovorima".
Oko 20.000 ljudi prisustvovalo je u sredu uvece u DJenovi koncertu francusko-spanskog pevaca Manua Caoa u okviru demonstracija protiv odrzavanja samita G8.
Bivsi clan poznate grupe "Mano negra" odrzao je koncert ne rekavsi ni jednu rec o globalizaciji koju je ranije u vise navrata eksplicitno kritikovao. To je prepustio Vitoriju Anjoletu, portparolu organizatora demonstracija protiv samita G8, koji je ostro napao one koji su "DJenovu pretvorili u grad koji je bukvalno u ratu".
Anjoleto je pozvao publiku, koja je nosila crvene zastave sa likom kubanskog revolucionara Ernesta Ce Gevare, da demonstrira tokom samita kako bi porucila da je "DJenova nasa".
Pevac napolitanske rep grupe 99 Pose pozvao je gledaoce da se tokom demonstracija zastite.
"Ne zaboravite kacige, niko ne sme da dobije udarce, barem ne sa nase strane", porucio je on mladim pristalicama "gradjanske neposlusnosti", koji su najavili da ce se silom probiti do centra grada koji je blokiran zbog samita.
Na demonstracijama protiv globalizacije ocekuje se dolazak nekoliko desetina hiljada demonstranata. Najveci deo njih tvrdi da zeli da mirno demonstrira protiv velikih kompanija, za otpisivanje duga zemljama Treceg sveta i za prava imigranata.
Drugi se, medjutim, ozbiljno spremaju da zadaju glavobolje pripadnicima snaga reda.
"NIN" - VOJISLAV KOSTUNICA:
Novu saveznu vladu ceka veliki posao
Predsednik SRJ Vojislav Kostunica izjavio je da novu saveznu vladu "ceka veliki posao na pripremanju platforme za buduci ustav i ucestvovanju u raspravi sa svim politickim ciniocima u Srbiji i Crnoj Gori".
U intervjuu za najnoviji broj nedeljnika NIN, Kostunica je rekao da ce savezna vlada pripremati buduci tekst Ustava SRJ ukoliko o tome bude postignut "politicki dogovor".
"Dodje li se do novog saveznog ustava", kako je kazao, "predstoji nam i rad na novom ustavu Srbije koji bi bio usaglasen sa saveznim".
Povodom ovlascenja predsednika SRJ nad Vojskom Jugoslavije i "civilnom i demokratskom" uticaju na oruzane snage, Kostunica je naglasio da "ima mnogo segmenata drustva u kojima je potrebno ostvariti kontrolu nad nosiocima vlasti" i kao primere naveo vladu i policiju.
Na pitanje da li su tajne vojne sluzbe pratile i prisluskivale gradjane i vodile dosijea o njima, Kostunica je rekao da je "bilo i toga, ali neuporedivo manje nego kada je rec o policiji".
"Vojska se sigurno nije bavila time sta su pojedini provincijski profesori govorili na casovima istorije i knjizevnosti o licnostima i dogadjajima iz nase nedavne i nesto starije proslosti, a policija, pogotovo lokalna, time se i te kako bavila", rekao je predsednik SRJ.
Kostunica je kao "iznenadjenje" ocenio to sto "neko u MUP-u Srbije diskretno saopstava novinarima da je i vojska mogla biti umesana u pojedina politicka ubistva".
On je ocenio da bi MUP Srbije, "ukoliko postoji bilo kakva sumnja u tom pogledu" trebalo javno da saopsti cinjenice.
Kostunica je rekao da se za buducu saradnju SRJ sa Haskim tribunalom posle formiranja nove savezne vlade "mora traziti neki pravni osnov".
On je naglasio da se "poodavno" mogao "dati primat nasem pravosudju u odnosu na hasko".
Kostunica je jos rekao da je "bilo neuporedivo bolje da se mi pozabavimo odgovornoscu svoga politickog vodjstva umesto da prepustimo da to radi neko drugi".
Izrucenje bivseg predsednika SRJ Slobodana Milosevica haskom sudu predsednik SRJ je karakterisao kao "otmicu".
SRS - VOJISLAV
Seselj:
DOS i americka vlada prave novu aferu protiv Srba

Srpska radikalna stranka (SRS) optuzila je danas DOS da, zajedno sa americkom vladom, pravi "novu aferu" protiv srpskog naroda povodom ubistva trojice brace Bitici, americkih drzavljana, za vreme NATO bombardovanja Jugoslavije pre dve godine.
"Koja to odredba medjunarodnog ratnog prava stiti bracu Bitici? Svaka zemlja na svetu bi ih streljala kad bi ih uhvatila u uslovima ratnog stanja", rekao je na konferenciji za novinare lider SRS-a
Vojislav Seselj, koji je u vreme bombardovanja bio potpredsednik Vlade Srbije.
On je naveo da DOS pravi "novu aferu oko navodnog ubistva brace Bitici, zajedno sa stampom pod njihovom kontrolom i americkom vladom".
Navodeci da braca Bitici nisu bili pripadnici nijedne regularne vojske, niti jugoslovenski drzavljani koji su ucestvovali u unutrasnjem gradjanskom ratu ili gerili, Seselj je dodao da su oni bili "stranci koji su dosli da ubijaju u nasoj zemlji".
"Na isti nacin na koji bi svaka africka drzava odmah streljala strane placenike koji dodju da ucestvuju u unutrasnjim sukobima, na taj nacin ni njih ovde nije mogla da stiti nijedna odredba medjunarodnog ratnog prava", rekao je Seselj.
On je zatrazio od predstavnika DOS-a da "ukazu na odredbu medjunarodnog ratnog prava koja bi mogla da stiti bracu Bitici", kao i da se prekine sa "famama, lazima i klevetama protiv srpskog naroda".
Srpski ministar policije Dusan Mihajlovic potvrdio je pre dva dana da su u jednoj od grobnica otkrivenih u Petrovom selu kod Kladova pronadjena tri tela za koja se pretpostavlja da pripadaju americkim drzavljanima albanskog porekla, braci Bitici.
On je rekao da su lesevi trojice brace Bitici pronadjeni sa vezanim rukama, povezima preko ociju i prostrelnim ranama od vatrenog oruzja u predelu glave, kao i da su oni 26. juna 1999. godine privedeni zbog nedozvoljenog ulaska u SR Jugoslaviju iz Albanije.
Seselj je optuzio DOS da "udvarajuci se NATO paktu i srpskim neprijateljima ucestvuje u pokusaju da se srpskom narodu pripisu zlocinacke karakteristike, da se Srbi optuze za rat na Balkanu i da im se pripisu genocidne namere u odnosu na druge narode".
On je ocenio i da je "fama sa navodnim grobnicama u okolini Beograda i drugim mestima potpuno propala" jer nije dokazan nijedan transport leseva sa Kosova i Metohije u Srbiju.
Lider radikala se zalozio za raspisivanje izbora na svim nivoima i izmenu saveznog izbornog zakona.
Ocenjujuci najave formiranja nove savezne vlade kao "tesku farsu", Seselj je kazao da ta vlada nece moci da funkcionise sto, prema njegovim recima, pokazuje i cinjenica da Socijalisticka narodna partija "nije svoje ozbiljne kadrove eksponirala u strukturu te vlade".
SKUPSTINA SRBIJE
Dragomir Nedic predlozen za vd tuzioca
Odbor za pravosudje Skupstine Srbije podrzao je danas predlog da Dragomir Nedic bude postavljen za vrsioca duznosti tuzioca Republike Srbije. Nedic je trenutno zamenik republickog javnog tuzioca.
Ministar pravde Srbije Vladan Batic rekao je novinarima posle sednice Odbora da je Nedic izuzetan strucnjak i da bi trebalo da na mestu vrsioca duznosti tuzioca ostane do kraja septembra"
"Nadam se da cemo do tada imati trajno resenje", rekao je Batic.
On je ocenio da se oko mesta republickog tuzioca "pomalo pravi fama", istakavsi da je to samo sluzbenik na vrhu piramide. Vazniji su opstinski i okruzni tuzioci, jer oni gone pocinitelje krivicnih dela, dodao je Batic.
Na jucetasnjoj sednici Odbora za pravosudje vecinom glasova podrzan je predlog imenovanja 70 predsednika opstinskih, okruznih i privrednih sudova u Srbiji. Medju predlozenim kandidatima ima i sedam advokata.
Za sledecu sednicu Odbora odlozena su imenovanja predsednika sudova u Guci, Arandjelovcu i Novom Pazaru.
Pojedini clanovi odbora izneli su primedbe na predloge kandidata za predsednika sudova u Guci i Arandjelovcu, izrazavajuci sumnju u njihove pravne i moralne kvalitete.
Predlog kandidata za sud u Aradjelovcu povucen je na osnovu stava Advokatske komore Srbije.
Branko Pavlovic iz Socijaldemokratske unije (SDU), usportivio se predlozima imenovanja predsednicima okruznih sudova u Vranju i Sapcu i opstinskom sudu u Smederevu, ali je bio preglasan.
U raspravi o imenovanju predsednika opstinskih, okruznih i privrednih sudova u Srbiji, pojedini clanovi Odbora, poput Pavlovica, primetili su da su neki kandidati imali mali prosek ocena na fakultetu, kao i da pojedini kandidati nikada nisu radili u sudovima.
Predsednik Odbora za pravosudje Dragor Hiber odgovorio je da je dobro da pravnici okuse razlicite oblike rada u pravosudju. "Nece biti lose videti kako ce se advokati snaci na mestu predsednika sudova".
Ministar pravde Srbije Vladan Batic rekao je da "nije jeres" da advokati budu imenovani za predsednike sudova, pogotovo sto to i zakon dozvoljava.
"Medju advokatima ima sjajnih pravnika, i to mnogo boljih od nekih dosadasnjih predsednika sudova. Na jesen cemo imati nov zakon o sudijama i sudovima, koji ce predvidjati nov nacin selektiranja i odabira nosilaca pravosudnih funkcija", rekao je Batic.
On je ocenio da je pravosudju potrebna "sveza krv" i da je i to jedan od razloga vise da se neki ljudi van pravosudja kandiduju za rad u sudovima.
HAG -
Ognjanovic:
Mirjana Markovic zadovoljna posetom

Mirjana Markovic je zadovoljna sto je videla supruga, umorna je i nije srecna, rekao je veceras beogradski advokat Dragoslav Ognjanovic novinarima ispred hotela u centru Haga u kojem je odsela supruga bivseg jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica.
Mirjana Markovic je pet sati razgovarala sa Milosevicem u pritvorskoj jedinici UN u Hagu, ali pod prismotrom predstavnika Tribunala, rekao je Ognjanovic, koji je sa njom juce doputovao iz Beograda.
Ognjanovic je kazao da je Mirjana Markovic "jako, jako umorna". Na pitanje da li je srecna, odgovorio je: "Ne, nije srecna, kako bi mogla biti srecna".
Ognjanovic je nesto ranije grupi televizijskih snimatelja rekao da je Miloseviceva supruga "deprimirana i nesrecna". On je najavio da ce Mirjana Markovica i naredna dva dana posecivati Slobodana Milosevica u pritvoru.
Bivsi predsednik SRJ optuzen je za zlocine nad kosovskim Albancima i od 29. juna je u pritvoru Haskog tribunala. Ognjanovic je rekao da ceka odluku Tribunala o vlastitom zahtevu da poseti Milosevica u pritvoru.
CRNA GORA I SAVEZNA VLADA
Koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" podelila ministarstva
Mandatar za sastav nove Savezne vlade Dragisa Pesic izjavio je sinoc da ce sve clanice crnogorske koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" biti zastupljene u njegovom buducem kabinetu.
Na konferenciji za novinare Pesic je rekao da je razgovarao sa liderima Socijalisticke narodne partije (SNP), Narodne stranke (NS) i Srpske narodne stranke (SNS) Predragom Bulatovicem, Draganom Socem i Bozidarom Bojovicem o personalnom sastavu nove jugoslovenske vlade.
Pesic je rekao da ce predstavnici SNP-a, ciji je on visoki funkcioner, u novoj vladi pored premijerskog mesta imati i resore odbrane, saobracaja i telekomunikacija, dok ce NS dobiti resor pravde, a SNS resor privrede.
On je, medjutim, kazao da jos nisu odredjeni ministri za te resore.
Mandatar za sastav nove Savezne vlade rekao je i da ce koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" nastaviti "borbu za ocuvanje i dalje jacanje SRJ".
On je dodao i da je razgovarao sa predstavnicima DOS-a, te da je "vrlo malo toga ostalo da se definise" kada je rec o novoj vladi.
"Sve u svemu idemo jednim ubrzanim tempom u sastavljanju Savezne vlade", rekao je Pesic
CRNA GORA - SAVEZNA VLADA
Krapovic ponovo ministar odbrane
Dosadasnji jugoslovenski ministar odbrane Slobodan Krapovic ostace na toj funkciji i u novoj Saveznoj vladi, saznaje agencija Beta u vrhu koalicije "Zajedno za Jugoslaviju".
Beta saznaje i da ce poslanik Socijalisticke narodne partije (SNP) u Skupstini Crne Gore Bozidar Milovic biti novi ministar saobracaja i telekomunikacija. Krapovic i Milovic su funkcioneri SNP-a.
Beta nezvanicno saznaje i da ce novi ministar privrede biti clan Srpske narodne stranke Petar Trojanovic, dok se kao buduci ministar pravde najcece pominje lider Narodne stranke Dragan Soc.
Mandatar za sastav jugoslovenske vlade Dragisa Pesic rekao je veceras da je SNP dobila dva, a Narodna stranka i Srpska narodna stranka po jedno ministarsko mesto u novoj Saveznoj vladi, ali nije zeleo da saopsti imena buducih ministara navodeci da ona jos nisu utvrdjena.
Pesic je veceras ponovio da ce potpredsednik Savezne vlade i ministar za ekonomske odnose biti ponovo Miroljub Labus, kao i da ce ministri spoljnih, unutrasnjih poslova i ministar za nacionalne i etnicke zajednice ponovo biti Goran Svilanovic, Zoran Zivkovic i Rasim Ljajic.
Pesic je rekao i da je "ostalo da se definise" ko ce biti novi savezni ministar finansija, koga treba da odredi Demokratska stranka Srbije, clanica DOS-a.
SKUPSTINA CRNE GORE - Ministar finansija:
Dokumentacija o kupovini aviona postoji
Ministar finansija Crne Gore Miroslav Ivanisevic izjavio je da je pregledao "svu potrebnu dokumentaciju" o kupovini dva aviona za potrebe Vlade Crne Gore, adaptaciji stana crnogorskog predsednika Mila DJukanovica i nabavci dva automobila za potrebe Ministarstva unutrasnjih poslova.
Ivanisevic je u Skupstini Crne Gore rekao da republicka Stambena komisija nije dala "nijednu marku" za adaptaciju DJukanovicevog stana, da su dva skupa automobila MUP-a donacija "jedne drzave", a da su dva aviona koja koriste drzavni organi kupljeni uz pomoc inostranih kredita.
Poslanici opozicije u Skupstini Crne Gore juce su tokom debate o formiranju skupstinske komisije za navode iz zagrebackog "Nacionala" od Ivanisevica zatrazili informacije o adaptaciji DJukanovicevog stana i kupovini dva aviona i dva blindirana automobila.
Ivanisevic je obecao da ce za danas pripremiti informacije o tome, ali su poslanici, posto se ministar tokom prepodneva nije pojavio u parlamentu, ponovo otvorili istu raspravu. Na zahtev poslanika Socijalisticke narodne partije, proglasena je pauza kako bi se sacekalo da ministar dodje.
Ivanisevic je potom poslanicima obecao da ce sva dokumentacija biti stavljena na uvid skupstinskoj Komisiji za ispitivanje navoda u "Nacionalu" o povezanosti DJukanovica sa svercom duvana.
Poslanik Narodne stranke Predrag Popovic je rekao da Ivanisevic nije ispunio obecanje i ministra ponovo upitao ko je kupio avione i kako su oni placeni. "Mi trazimo dokumentaciju, vi je niste doneli", kazao je Popovic.
Ivanisevic je odgovorio da "sva dokumentacija postoji" i ponovio da ce je dostaviti komisiji.
Poslanica Demokratske partije socijalista Ljubica Dzakovic je upitala da li predsednik nema "pravo na adaptaciju" stana, "kad vidimo i znamo da svako adaptira i gradi kuce, vile i stanove od po 400 i vise kvadrata".
Dzakoviceva je zatrazila da se utvrdi koliko stanova ima svaki poslanik i koje povrsine.
KOSOVO
Trajkovic pozvao na jedinstven nastup drzave na Kosovu
Predsednik Jugoslovenskog komiteta za Kosovo i Matohiju Momcilo Trajkovic ocenio je juce da je reakcija bivsih vodja ilegalne Oslobodilacke vojske Kosova (OVK) da odbiju poziv za susret sa premijerom Srbije "ocekivana" za sve one koji poznaju kosovske prilike, posebno u periodu od dolaska medjunarodnih misija u pokrajinu.
Komandant Kosovskog zastitnog korpusa (KZK) i bivsi komandant zvanicno raspustene OVK Agim Ceku izjavio je juce pristinskoj agenciji "Kosovo lajv" da za susret sa premijerom Zoranom DJindjicem o problemu nestalih lica na Kosovu "jos nije vreme" i da su i Albanci kao i Srbi isto tako zainteresovani sa svoje nestale i za pritvorene sunarodnike u zatvorima u Srbiji.
Trajkovic je agenciji Beta rekao da "nazalost ni premijer DJindjic, niti bilo ko iz republicke vlade nije po tom pitanju konsultovao savezni Komitet", dodajuci da je utisak da se pojedini predstavnici vlasti u Beogradu "ponasaju kao da se od njihovih inicijativa pokrece drzavna aktivnost na Kosovu i Metohiji".
On je podsetio da su u okviru ovog tela Savezne vlade vec formirani potkomiteti i da njegovi predstavnici vec rade na pitanju rasvetljavanja sudbine nestalih lica, pruzanju pomoci Srbima na Kosovu i drugim problemima.
Trajkovic je podrzao inicijativu DJindjica da se u drustvu predstavnika rodbine otetih Srba sastane sa bivsim vodjama OVK Hasimom Tacijem i Agimom Cekuom, ali je upozorio da nastup vlasti u Beogradu u resavanju problema na Kosovu treba da bude jedinstven i sinhronizovan a nikako odvojen.
"Dupliranje poteza i nastupa vlasti u Beogradu oko Kosova je nepotrebno i stetno", zakljucio je Trajkovic.
GRACANICA
Nastavljeni protesti i strajk gladju
Vise stotina Srba u Gracanici protestovalo je i danas povodom nestanka njihovih najblizih clanova porodica, o kojima ni posle dve godine od dolaska medjunarodnih vojnih i policijskih snaga na Kosovo nema nikakvih informacija.
Od 11 do 12 casova, ucesnici protesta su prosetali centralnom ulicom u Gracanici.
Saobracaj u to vreme regionalnim putem Pristina - Gnjilane, na delu puta kroz Gracanicu bio je prekinut, a vojnici Kfora i policija su pojacali svoje prisustvo.
Uporedo sa desetodnevnim masovnim protestima Srba, u Gracanici vise desetina njih treci dan za redom strajkuju gladju ispod satora podignutog u blizini sedista lokalne misije UN u tom mestu.
Zbog velikih vrucina lokalno medicinsko osoblje je tokom dana vise puta intervenisalom ukazujuci pomoc isrpljenim strajkacima, medju kojima je dosta starijih osoba.
Strajkacima gladju u Gracanici sutra ce se pridruziti i 250 clanova porodica i rodjaka nestalih Srba koji su trenutno utociste pronasli u centralnoj Srbiji.
KOSOVO - GNjILANE
Osudjena grupa pripadnika OVPBM
Grupa od 12 pripadnika rasformirane Oslobodilacke vojske Preseva, Bujanovca i Medvedje (OVPBM) osudjena je juce pred Okruznim sudom u Gnjilanu na kazne od 18 do 30 meseci zatvora zbog nedozvoljenog posedovanja naoruzanja, saopstio je veceras UNMIK.
Na 30 meseci zatvora osudjeni su Genc Sefa i Redzep Aliju, dok su Habib Rasiti, Besim Arifi, Bardhok Jetisi, Samet Sulejmani, Afrim Ajeti i Besim Sulejmani osudjeni na po dve godine zatvora. Sakip Ibrahimi, Sefik Ramadani, Arben Murseli and Saip Emerlahu su osudjeni na 18 meseci zatvora.
Prema saopstenju UNMIK -a, medjunarodni sudija Lis Sejr proglasio je 12 Albanaca krivim zbog posedovanja naoruzanja na Kosovu. Objasnjeno je, takodje, da su Redzep Aliju i Genc Sefa osudjeni na vremenski duze kazne jer se "smatra da su predvodili tu grupu pripadnika OVPBM".
Tu grupu, 19. decembra, uhapsila je kombinovana americko-britanska patrola posto su nocu pokusali da prevezu konvoj od dva traktora i dva terenska vozila punih naoruzanja u tampon-zonu na administrativnoj granici Srbije i Kosova.
Pripadnici Kfora su tada zaplenili pet "kalasnjikova", dva rucna bacaca i 30 projektila za to oruzje, 50 rucnih bombi, osam protivtenkovskih mina, osam automatskih pusaka, sedam pusaka, dva pistolja, sanduk eksploziva, te veliku kolicinu municije, uniforme, komunikacionu opremu i mape podrucja.
JAGODINA - Drecun:
Drzavne snage na jugu Srbije do kraja godine
Predsednik Partije za preporod Srbije i bivsi novinar RTS-a Milovan Drecun izjavio je da ce Zdruzene snage bezbednosti u "tampon zoni" na jugu Srbije ostati najkasnije do kraja ove godine i da ce ih zameniti pripadnici multietnicke policije.
Pozivajuci se na nacrt dokumenta medjunarodne zajednice koji je pocetkom juna predat Vladi Srbije, Drecun je u izjavi jagodinskoj TV "Palma plus" rekao da "Kopnena zona bezbednosti nije ukinuta i da suverenitet na jugu Srbije nije vracen nasoj zemlji".
"Vojno-tehnicki sporazum iz Kumanova ostaje na snazi a snage VJ i MUP-a Srbije po tom dokumentu bice u 'tampon zoni' samo do 31. decembra 2001. godine", rekao je Drecun.
On je rekao da jugoslovenske snage bezbednosti do kraja godine u "tampon zoni" imaju tri zadatka, i naveo da su to uspostavljanje 27 privremenih granicnih polozaja, razminiranje "tampon zone" i obnova puteva.
Drecun je dodao da je prema nacrtu sporazuma predvidjeno instaliranje baze pripadnika jugoslovenskih snaga bezbednosti izvan naselja na jugu Srbije, sto je po njemu, pored najavljenog povlacenja iz "tampon zone", svojevrsni "pritisak" da se drzavne snage povuku i sa teritorije van Kopnene zone bezbednosti.
On je ocenio da, ukoliko po principu resavanja situacije na jugu Srbije treba da bude reseno i Kosovo, toj nameri, "za spas Srbije i opstanak Srba na Kosovu, treba reci ne".
Ukazujuci na mogucnost gubljenja jedinog srpskog grada na Kosovu - severne Mitrovice, prihvatanjem inicijative za vracanje poverenja u pokrajini, Drecun je predlozio da "Vlada Srbije i Nebojsa Covic najpre uspostave poverenje u Prizrenu, Peci, DJakovici ili Pristini".