18. mart 2005.
        
		BEOGRAD
        Film Beograd grad sporta treci na sajmu u Berlinu
        Film Turisticke 
        organizacije Beograda "Beograd grad sporta" osvojio je trecu nagradu na 
        Medjunarodnom takmicenju filmova o gradovima u Berlinu, rekao je 
        gradonacelnik Beograda Nenad Bogdanovic.
        Na konferenciji za 
        novinare Bogdanovic je rekao da je ovaj film jedan od nacina da se na 
        sajmovima turizma u zemlji i svetu najave sportski dogadjaji koji ce 
        biti odrzani u Beogradu - Evropsko prvenstvo u odbojci, kosarci, 
        streljastvu, kao i Univerzijada 2009. godine.
        Nagradjeni film, ciji 
        je autor Rade Popovic, predstavlja sportsku tradiciju Srbije, 
        infrastrukturu sportskih kapaciteta, turistickih potencijala i buducih 
        projekata u Beogradu. Prvu i drugu nagradu za film o gradovima osvojili 
        su Berlin i Bon.
        U okviru aktivnosti 
        za unapredjenje turisticke ponude Beograda, grad je nabavio pet 
        otvorenih vozica panoramskog izgleda za voznju po Adi Ciganliji, a 
        krajnji cilj ove nabavke je, kako je istakao Bogdanovic, smanjenje broja 
        automobila na Adi.
        
        
        BEOGRAD
        Predstava Kir Janja ponovo na sceni Narodnog pozorista
        Predstava "Kir Janja" 
        Jovana Sterije Popovica, u reziji Egona Savina, bice izvedena 21. marta 
        na Sceni "Rasa Plaovic" Narodnog pozorista u Beogradu, nakon pauze od 
        dve godine.
        "Kir Janja" je jedna od najposecenijih predstava Narodnog pozorista, jos 
        od premijere 25. decembra 1992.godine, navodi se u saopstenju iz 
        nacionalnog teatra.
        U predstavi igraju: 
        Predrag Ejdus (naslovna uloga), Nada Blam, Zlatija Ocokoljic, Lepomir 
        Ivkovic, Milenko Pavlov i Bosko Puletic, navodi se u saopstenju iz 
        Narodnog pozorista.
        Ova predstava je 
        proglasena za najznacajnije ostvarenje u kulturi za 1992. godinu, a vec 
        sledece godine na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, reditelj Egon Savin, 
        glumac Predrag Ejdus i scenograf Geroslav Zaric nagradjeni su s tri 
        Sterijine nagrade.
        Istovremeno, Predrag 
        Ejdus dobio je nagradu publike za najbolje glumacko ostvarenje na 
        Sterijinom pozorju, a kriticari beogradskih listova proglasili su ovu 
        predstavu za najbolju u 1993. godini.
        
        
        
        BEOGRAD
        Rambo Amadeus u Upravnom odboru SKC-a
        Slobodni umetnik 
        Antonije Pusic, poznatiji kao Rambo Amadeus, imenovan je za clana 
        Upravnog odbora Studentskog kulturnog centra u Beogradu, objavljeno je u 
        novom Sluzbenom glasniku.
        Novi predsednik 
        Nadzornog odbora SKC-a je novinar Darko Kocjan, urednik "Beografita" i 
        dugogodisnji voditelj popularne radio emisije "Oblak u bermudama".
        Medju imenovanim 
        osobama nasao se jos jedan radijski novinar - Marko Jankovic koji je 
        postavljen za predsednika Upravnog odbora Doma kulture "Studentski grad" 
        u Beogradu.
        
        
        BEOGRAD
        Petrovicev film Jug Jugoistok vec u bioskopima
        Film Milutina 
        Petrovica "Jug jugoistok", premijerno prikazan na ovogodisnjem FEST-u, 
        od juce je u redovnoj bioskopskoj distribuciji sirom Srbije i Crne Gore, 
        saopstila je filmska distributerska kuca "Megakom".
        Petrovicev film, sa 
        Sonjom Savic u glavnoj ulozi, dobio je tokom FEST-a nagradu "Nebojsa 
        DJukelic" koju dodeljuje ziri Udruzenja filmskih novinara i kriticara 
        Srbije.
        "Megakom" najavljuje 
        "Jug jugoistok" kao psiho triler o krhkoj granici izmedju realnosti i 
        fikcije u drustvu koje ne zeli da se modernizuje, vec se prepusta liniji 
        manjeg otpora i tome da uvek drugi odlucuju o njegovoj sudbini.
        "Jug jugoistok" je, 
        kako se navodi, pokusaj da se napravi balkanski odgovor na klasicni film 
        Alfreda Hickoka "Sever severozapad".
        
        
        BEOGRAD
        Ljubivoje Rsumovic dobitnik nagrade Gordana Brajovic
        Pesnik Ljubivoje 
        Rsumovic ovogodisnji je dobitnik nagrade "Gordana Brajovic" koju dnevni 
        list "Vecernje novosti" dodeljuje za najbolju decju knjigu.
        Rsumovicu je nagrada 
        dodeljena za zbirku stihova "Aleksine pesme", u izdanju "Srpske knjige", 
        navodi se u saopstenju "Vecernjih novosti".
        Ziri je radio u 
        sastavu: Milivoje R. Jovanovic (predsednik), Pero Zubac, Slobodan 
        Stanisic, Milomir Kragovic, Jovan Kesar i Dragan Bogutovic.
        U obrazlozenju zirija 
        navodi se da je Rsumovic "ovom knjigom pokazao sve karakteristike svoje 
        poetike: 
        
        originalnost, 
        duhovitost, mastovitost, paradoks, dosetku i time, zapravo, pomerio 
        granice decjeg stvaralastva".
        U konkurenciji za 
        priznanje bilo je vise od 40 knjiga, a kao najozbiljnije Rsumoviceve 
        konkurente ziri je izdvojio Mosu Odalovica sa zbirkom pesama "Ko pre do 
        mene", Vlastu Cerica s poetskom knjigom "Bata ce se zeni" i Ranka 
        Pavlovica s romanom "Tajne kraljevog grada".
        Nagrada ce laureatu 
        biti urucena 20. aprila na tradicionalnoj manifestaciji "Dani Gordane 
        Brajovic" u Aleksincu.
        
        
        BEOGRAD
        Hronologija "Moderna srpska drzava 1804 -2004"
        Hronologija "Moderna 
        srpska drzava 1804 - 2004", koju je objavio Istorijski arhiv Beograda 
        povodom 200. godisnjice Prvog srpskog ustanka, predstavljena je u utorak 
        u Skupstini Beograda.
        Predsednik Srbije 
        Boris Tadic rekao je na promociji da je svrha ovog projekta da sagleda 
        period srpske istorije u kojem se razvila moderna drzavnost i da omoguci 
        uvid u istorijske trenutke koji su predstavljali prepreku za izgradnju 
        srpske drzave.
        Tadic je istakao da 
        su srpska drzava i narod, narocito u poslednjoj deceniji 20. veka, "bili 
        vodjeni kroz greske, koje treba razumeti, kako se ne bi ponavljale u 
        buducnosti".
        Akademik Predrag 
        Palavestra rekao je na promociji da je Hronologija 1804 -2004 "izvanredno 
        dobar podsetnik na ono cemu istorija treba da nas nauci".
        Prema njegovim recima, 
        istorija srpskog naroda i drzave obelezena je neprestanim sukobom 
        dinamickog i statickog principa: patrijarhalne i gradjanske, ruralne i 
        urbane kulture, levog i desnog, cetnika i partizana, totalitarnog i 
        liberalnog, revolucionarnog i evolucionog koncepta itd.
        Akademik Jerko 
        Denegri istakao je da je "Hronologija 1804 - 2004" vredan izvor ne samo 
        istoriografskih podataka vezanih za politicki i drustveni razvoj moderne 
        Srbije, vec je u njoj znacajno mesto posveceno i razvoju kulture srpskog 
        naroda.
        "Ova hronologija moze 
        da bude veoma koristan prirucnik u proucavanju istorije umetnosti, jer 
        upucuje na politicki, ekonomski i drustveni kontekst u kojem je 
        nastajala", istakao je Denegri.
        Hronologija "Moderna 
        srpska drzava 1804-2004" daje pregled svih znacajnih dogadjaja srpske 
        politicke, drustvene i kulturne istorije u poslednja dva veka.
        Direktor arhiva 
        Branka Prpa rekla je na promociji da je svrha ove hronologije da se prvi 
        put u celini rekonstruisu dva poslednja veka Srbije na planu politickog 
        zivota, razvoja institucija, prava i ustavnosti, privrede, drustva, 
        kulture, nauke, prosvete, arhitekture i urbanizma, saobracaja, medicine, 
        medija i sporta.
        Autori knjige su 
        Milan Ristovic, Ljubodrag Dimic, Ljubinka Trgovcevic, Dubravka 
        Stojanovic, Miroslav Jovanovic, Predrag Markovic, Branka Prpa, Miroslav 
        Perisic i ekipa od 20 strucnjaka za tematske oblasti (istorija umetnosti, 
        istorija knjizevnosti, istorija muzike, istorija pozorista itd.)
        
        
        BEOGRAD
        Izlozba grafika umetnickog ateljea Barbara iz Barselone
        Izlozba posvecena 50. 
        godisnjici Umetnickog ateljea "Barbara" iz Barselone otvorena je 
        preksinoc u Galeriji Instituta Servantes u Beogradu.
        "Postavka obuhvata 
        zbirku grafika koje je kustos Tristan Barbara sakupljao od 
        najznacajnijih umetnika koji su prosli kroz Graficki atelje Zoana 
        Barbare u Barseloni", navodi se u saopstenju iz Instituta Servantes.
        Rec je o izuzetno 
        vrednoj kolekciji koju cine radovi Miroa, Dalija, Barseloa, Saure, 
        Miljaresa, Ciljide i drugih istaknutih spanskih umetnika druge polovine 
        DzDz veka.
        Radionica Zoana Barbare osnovana je 1950. godine i u pocetku je bila 
        njegov privatni studio, da bi kasnije postala mesto tehnickih i 
        kalkografskih eksperimenata, gde su svracali kako profesionalni slikari, 
        tako i amateri.
        Zbirka grafika 
        oslikava renesansu avangarde u Spaniji koja nastaje pedesetih godina 
        proslog veka, a razvija se tokom sezdesetih i sedamdesetih, sve do 
        danasnjih dana.
        Ovo je putujuca izlozba, koja je pre Beograda bila predstavljena publici 
        u Milanu, Rimu, Istanbulu, Lisabonu i Atini, dodaje se u saopstenju.
        
        
        GORNjI 
        MILANOVAC
        Orkestar iz Norveske na ovogodisnjem Saboru trubaca u Guci
        
        Orkestar iz grada Vefsn u 
        Norveskoj ucestvovace na ovogodisnjem Saboru trubaca u Guci, a 
        televizijske ekipe iz te zemlje snimace filmove o toj manifestaciji.
        Portparol Skupstine 
        opstine Gornji Milanovac Slavica Todorovic izjavila je da ce orkestar iz 
        Norveske ucestvovati prvo u revijalnom delu, a da ce televizijske ekipe 
        iz Osla i Vefsna snimati filmove o Saboru koji ce biti prikazani sirom 
        Norveske.
        Prema njenim recima, 
        delegacija opstine Vefsn prethodna tri dana boravila je u Gornjem 
        Milanovcu, kako bi se raspitala o ucescu njihovog orkestra na Saboru 
        trubaca, koji ce biti odrzan u avgustu u Guci.
        Delegaciju Vefsna 
        predvodio je predsednik te opstine Jan Arne Lovdal, a najavljeno je da 
        ce njihov domacin na ovogodisnjem Saboru trubaca biti predsednik opstine 
        Gornji Milanovac Drazimir Marusic.
        Opstine Vefsn i 
        Gornji Milanovac su bratske opstine.
        
        
        NOVI SAD 
        Zavrsen prvi tom Srpskog biografskog recnika
        Predsednik i 
        potpredsednik Matice srpske, Bozidar Kovacek i Dimitrije Stefanovic, 
        predace danas u podne, u Patrijarsiji Srpske pravoslavne crkve u 
        Beogradu, prvi tom Srpskog biografskog recnika patrijarhu srpskom Pavlu.
        Kako se navodi u 
        saopstenju Matice srpske, prvi tom Srpskog biografskog recnika obuhvata 
        najistaknutije licnosti srpskog i drugih naroda, koje su "doprinele 
        civilizacijskom rastu i tako ostavile trag u istoriji srpske kulture".
        Prvi tom obuhvata 
        licnosti cija imena pocinju sa "A" i "B", odnosno biografije 1.959 ljudi, 
        koje je obradjivalo 239 istrazivaca raznih struka.
        "Na ovaj nacin, nas 
        se narod, medju poslednjima, prikljucio evropskim narodima koji su takve 
        projekte od opstenacionalnog znacaja vec davno obavili", navodi se u 
        saopstenju.
        Dodaje se da prvi tom ima 915 stranica i stampan je na luksuznoj hartiji.