8 april 2005.
        Poptpisan 
		tekst sporazuma o izmeni ustavne povelje
        SRECNO 
		BRATSKO RAZDRUZIVANJE
        
        
        Predsednik 
		drzavne zajednice SCG, predsednici i premijeri Srbije i Crne Gore i 
		visoki predstavnik EU potpisali su danas u Beogradu sporazum o izmeni 
		ustavne povelje.
		
		
		Tim 
		sporazumom se predvidja da se izbori za Skupstinu SCG odrze odvojeno u 
		svakoj drzavi clanici, istovremeno kada i izbori za republicke 
		parlamente, a da se sadasnjim poslanicima do tada produzi mandat.
		
		Dokument koji su danas u Palati drzavne zajednice potpisali Svetozar 
		Marovic, Boris Tadic, Filip Vujanovic, Vojislav Kostunica, Milo 
		DJukanovic i Havijer Solana prenosimo u celini:
		
		"Sporazum o izmeni Ustavne povelje
		1. 
		Neposredni izbori za Skupstinu Srbije i Crne Gore bice odrzani odvojeno, 
		u obe drzave clanice, onda kada se odrze izbori za republicke parlamente. 
		Mandati sadasnjih poslanika u Skupstini Srbije i Crne Gore bice 
		produzeni do odrzavanja tih izbora.
		
		2. Drzave clanice nastavice da ispunjavaju obaveze koje proisticu 
		iz Ustavne povelje. Nastavice i rad na ispunjenju uslova za dalje 
		napredovanje u evropskim integracijama, ukljucujuci i punu saradnju sa 
		Haskim tribunalom. Zajedno ce raditi na ostvarivanju napretka u Procesu 
		stabilizacije i pridruzivanja, u skladu sa 
		pristupom dvostrukog koloseka, dogovorenim sa Evropskom unijom.
		
		3. Regulativa o mogucem referendumu u skladu sa clanom 60 Ustavne 
		povelje mora biti zasnovana na medjunarodno priznatim demokratskim 
		standardima.
		Drzava clanica koja organizuje referendum saradjivace sa Evropskom 
		unijom - na postovanju medjunarodnih demokratskih standarda kako je 
		predvidjeno Ustavnom poveljom.
		
		4. Tacke 1. i 3. usvojice skupstine drzava clanica i Skupstina 
		Srbije i Crne Gore u obliku izmene i dopune Ustavne povelje i zakona o 
		sprovodjenju Ustavne povelje".
        
        Akcija 
		hercegnovske Knjizare So 
		
		Neprekidno citanje Gorskog 
		vijenca 
		
		 Citanje 
		ce se odrzati po ugledu na citanja koja se svake godine odrzavaju u 
		Madridu i kojom prilikom se cita Servantesov "Don Kihot". Naime, ove 
		godine se navrsava 400 godina od objavljivanja prvog izdanja ovog 
		cuvenog romana. U Sloveniji, recimo, akcija 48-casovnog citanja 
		Servantesa na spanskom i slovenackom pocinje u Ljubljani 21. aprila.
Citanje 
		ce se odrzati po ugledu na citanja koja se svake godine odrzavaju u 
		Madridu i kojom prilikom se cita Servantesov "Don Kihot". Naime, ove 
		godine se navrsava 400 godina od objavljivanja prvog izdanja ovog 
		cuvenog romana. U Sloveniji, recimo, akcija 48-casovnog citanja 
		Servantesa na spanskom i slovenackom pocinje u Ljubljani 21. aprila.
		
		Njegosev "Gorski vijenac" citace se neprekidno u Herceg-Novom na Trgu 
		Nikole Djurkovica - 10. jula 2005, u sklopu manifestacije Dani Knjizare 
		So. 
		S 
		obzirom da u slicnim citanjima po svijetu ucestvuje veliki broj poznatih 
		licnosti, Knjizara So poziva sve postovaoce Njegosevog djela (studente, 
		profesore, knjizevnike, glumce, slikare, muzicare...) da se stave na 
		listu citaca "Gorskog vijenca".
		
		Prof. Nikola Malovic
		Knjizara So
		Herceg-Novi
		morskavoda@cg.yu 
        
        
		Tokom 
		demonstracija 5. oktobra 2000. nestalo je127 slika, 
		a 58 jos nije pronadjeno
		
		
		Nadjena jos jedna slika iz 
		zbirke parlamenta SCG
		
		Pripadnici beogradske policije pronasli su jos jednu od slika ukradenih 
		iz zgrade Savezne skupstine u Beogradu tokom demonstracija 5. oktobra 
		2000. godine. Rec je o delu Atanasija Popovica "Trg u Dubrovniku".
		Ulje 
		na platnu, naslikano 1940. godine, vraceno je Skupstini SCG u petak 1. 
		aprila, potvrdio je agenciji generalni sekretar parlamenta DJordjije 
		Radulovic.
		
		 "Savezna 
		skupstina imala je do 5. oktobra 2000. godine zbirku od 155 slika. Tokom 
		demonstracija je nestalo 127 slika, a 58 jos nije pronadjeno", rekao je 
		Radulovic i dodao da se ne moze tacno utvrditi koliko slika je ukradeno, 
		a koliko je stradalo u pozaru.
"Savezna 
		skupstina imala je do 5. oktobra 2000. godine zbirku od 155 slika. Tokom 
		demonstracija je nestalo 127 slika, a 58 jos nije pronadjeno", rekao je 
		Radulovic i dodao da se ne moze tacno utvrditi koliko slika je ukradeno, 
		a koliko je stradalo u pozaru.
		Na 
		sajtu MUP-a ( 
		www.mup.sr.gov.yu  ), 
		u segmentu "Policija traga za..." izlozene su fotografije 55 slika koje 
		nedostaju.
		
		Vrednost ukradenih i unistenih dela procenjena je na oko 150.000 evra. 
		Strucnim vestacenjem za sada sa sigurnoscu utvrdjeno da su dve slike 
		stradale u pozaru, od kojih je jedna delo Milana Konjovica, ali bi taj 
		broj mogao da bude mnogo veci, navodi Radulovic.
		
		Medju slikama koje nisu pronadjene su dela Petra Lubarde, Predraga 
		Milosavljevica, Marka Celebonovica, Mila Milunovica, Petra Dobrovica, 
		Milana Konjovica, Ivana Tabakovica, Milica od Macve, Zore Petrovic, Piva
		
		Karamatijevica i drugih umetnika.
		
		Zbirku Skupstine SCG trenutno cini 137 slika, cija je vrednost 
		procenjena na oko 450.000 evra. U zbirci je 96 slika iz perioda od pre 
		5. oktobra, kao i 41 delo savremenih domacih slikara, koje je 
		Ministarstvo kulture Srbije poklonilo Saveznom parlamentu 2001. godine.
		
		Vecina do sada pronadjenih slika bila je znatno ostecena, a njihova 
		restauracija i konzervacija, u kojoj su ucestvovali strucnjaci Narodnog 
		muzeja u Beogradu, kostala je oko 10.000 evra, rekao je Radulovic.
		Pored 
		slika, odneto je i mnostvo drugih predmeta, medju kojima su gipsane 
		skulpture, komadi namestaja, tehnicki uredjaji...
		
		Nestalo je oko 1.200 stolica i fotelja, vise od 200 klupskih stolova, 
		desetak televizora, vise od 100 telefonskih aparata i oko 80 satova. 
		Mnoge gipsane skuplture su odnete ili porazbijane, kao i vitrazi u 
		skupstinskom holu, rekao je Radulovic.
		Prema 
		njegovim recima, skupstina ce se i dalje zalagati da svi koji odluce da 
		vrate neki od tih predmeta, budu amnestirani od materijalne i krivicne 
		odgovornosti, jer je cilj parlamenta da sto veci broj slika i umetnickih 
		predmeta bude vracen.
		
		"Otudjene slike verovatno se nalaze u tajnim privatnim zbirkama, ali je 
		to jako tesko utvrditi. Medjutim, tesko da se te slike mogu prodati 
		pravim ljubiteljima i poznavaocima slikarstva, jer oni tacno znaju o 
		kojim je delima rec", istakao je Radulovic.
		U 
		saradnji s OEBS-om, Informativna sluzba Skupstine SCG priprema 
		publikaciju o umetnickom blagu u parlamentu, koja ce biti predstavljena 
		za mesec dana.
		
		Skupstinska kolekcija slika nastala je najvecim delom posle Drugog 
		svetskog rata, obrazovana je otkupima i predstavlja antologijsku zbirku 
		jugoslovenskog slikarstva druge polovine 20. veka.
		Deo 
		unutrasnje dekoracije skupstinskog zdanja cine i freske, medju kojima je 
		"Velika alegorija rada", autora Mate Manegela Rodica.
		U 
		zbirci je i veliki broj izuzetno vrednih vajarskih radova, medju kojima 
		je devet personifikacija: 
		
		"Arhitektura" i "Prosvecenost" Petra Palavicinija, "Filozofija" Ivana 
		Zajeca, "Trgovina" i "Pomorstvo" Zivojina Lukica, "Zemljoradnja" DJordja 
		Jovanovica, "Ribar" Frana Krsinica, "Livci" nepoznatog autora, "Saobracaj" 
		Lojza Dolinara i "Ratnici" Dragomira Arambasica.
		U 
		nisama svecanog vestibila pod centralnom skupstinskom kupolom, 
		postavljene su cetiri monumentalne statue, klesane od belog mermera: 
		slovenackog kneza Kocelja (rad Tina Rosa), hrvatskog kralja Tomislava (rad 
		Vanje Radausa), cara Drusana s posebno istaknutim Zakonikom (rad Dusana 
		Filipovica) i Karadjordja (rad Frana Krsinica).
		U 
		velikom skupstinskom holu nalaze se mermerne statue koje simbolizuju 
		Industriju i Poljoprivredu, obe rad Franca Gorsea i druge dve koje 
		asociraju na Pomorstvo i Zanatstvo, rad Petra Palavicinija.
		Ovaj 
		simbolicni skulptorski ansambl dopunjavaju bronzane figure Prosvete i 
		Pravde, rad Frana Krsinica, posebno izdvojene u okviru dekoracije bocnih 
		stepenista.
		Pred 
		monumentalnim ulazom u Saveznu skupstinu simetricno su postavljene dve 
		skulpturalne kompozicije poznate pod nazivom "Igrali se konji vrani", 
		autora Tome Rosandica, nastale 1939. godine.
		
		Valentina Bulatovica