Broj 
        1001, 29. april 2005
        
        
        
        
        
        
        
        
        
        
        
        DA LI JE SPREČENA KRIZA KANADSKE VLADE?
        
        Liberali i NDP 
        postigli sporazum
        
        
        Premijer Pol Martin i lider NDP-a Džek Lejton pokušavaju da dogovorom 
        omoguće opstanak sadašnje vlade pre izglasavanja poverenja, koje se 
        očekuje u nedeljama koje dolaze. Lejton je ponudio da podrži vladu sve 
        dok su Martin i liberali budu spremni da unesu izmene u federalni budžet, 
        kojim bi se umesto smanjenja korporativnih taksi, predviđeni iznos 
        preusmerio u socijalne programe, za koje se zalaže ova stranka. Iznos od 
        4,7 milijardi dolara, predviđen je za dvogodišnje ulaganje u očuvanje 
        životne sredine, obezbeđivanje prihvatljivog stambenog prostora, pomoć 
        stranim državama i više obrazovanje i obuku.
        
        
        Lejton je ovih dana objasnio da je sada prilika da se liberali nateraju 
        da ispune sve ono što su godinama obećavali a nisu izvršili.
        
        
        Dvojica lidera saglasila su se da je u ovom trenutku mnogo bitnije 
        dokazati građanima da postoji volja da se prevaziđe kriza, posebno zato 
        što veruju da građanima treba ponuditi istinu o sponzorskoj aferi pre 
        izlaska na izbore.
        
        
        Upućeni kažu da čak ni ovaj dogovor nije dovoljna garancija za opstanak 
        vlade, pošto liberali i NDP zajedno imaju 151 poslaničko mesto (liberali 
        132, NDP 19), dok opozicija ima 153 poslanika (konzervativci 99, Blok 
        Kvebekva 54). Dva, od ukupno tri nezavisna kandidata pominju da će 
        podržati vladu, a veruje se da će treći podržati opoziciju.
        
        Po 
        svemu sudeći, ako dođe do izglasavanja poverenja, svaki glas može biti 
        presudan, pa odluka može pasti tek na licu mesta, u zavisnosti od toga 
        ko bude prisutan u Parlamentu.
        
        
        Lider konzervativaca Stiven Harper, pak, nije ubeđen da bi iz ovog 
        dogovora liberala i NDP-a moglo nešto da se izrodi. On naglašava da mu 
        je za donošenje bilo kakve odluke najbitnije mišljenje građana.
        
        Dok 
        Harper veruje da Martin želi da odloži nešto što je neizbežno, ovaj 
        smatra da bi u sadašnjoj situaciji održavanje prevremenih izbora 
        sprečilo saznavanje istine o sponzorskoj aferi, ali i da bi dodatno 
        opteretilo poreske obveznike.
        
        
        Martin, sa svoje strane, ističe da on stavlja istinu iznad svojih 
        ambicija. On naglašava da će se vlada boriti svim silama i da će 
        upotrebiti sva sredstva, pa čak i sud, kako bi se nastavila istraga 
        Gomerijeve komisije. On je u televizijskom govoru obećao građanima da se 
        izbori sigurno održati, ali smatra da je najpogodniji termin 30 dana 
        nakon dobijanja izveštaja komisije o sponzorskom skandalu.
        
        
        Harper je odmah doveo u pitanje Martinovu izjavu. On je rekao da Martin 
        izbegava da se u istom trenutku suoči sa izborima i izveštajem 
        Gomerijeve komisije, i da bi se već pomenuto televizijsko obraćanje 
        moglo okarakterisati kao početak predizborne kampanje.
        
        Žil 
        Disep napominje da Martin više nema moralnog autoriteta niti 
        legitimnosti da ostane na čelu vlade, te da bi sve bilo rešeno ukoliko 
        bi Martin podneo ostavku.
        
        
        
        
        POLITIČKO RASPOLOŽENjE NARODA
        
        Liberalima 
        pada, Konzervativci raste popularnost
        
        Ovih 
        dana se, posle najava o mogućem preispitivanju poverenja vladi i 
        pominjanja raspisivanja prevremenih izbora, veoma pomno prati 
        raspoloženje stanovništva prema strankama i procenjuje kakav bi mogao 
        biti ishod izbora.
        
        Po 
        istraživanju agencije Polara, urađenom pre TV istupa premijera Martina, 
        liberali se i dalje uglavnom slabije kotiraju od konzervativaca, i u 
        ovom trenutku postoji razlika od četiri odsto među građanima sa 
        definisanim stavom. NDP je na trećem mestu, sa osamnaest odsto, dok Blok 
        Kvebekva ima podršku dvanaest odsto glasačkog tela.
        
        U 
        Ontariju je razlika između vodeće dve stranke manja, svega jedan odsto, 
        i imaju veću podršku nego u drugim krajevima zemlje, ali u agenciji 
        Polara kažu da ovi rezultati nisu najpouzdaniji zbog relativno malog 
        uzorka. Kako ističu, ovde su se pristalice NDP-a podelile između dveju 
        vodećih stranaka. 
        
        
        Takođe se naglašava da je podrška konzervativcima veća nego što je bila 
        ranije i da bi, u slučaju da se izbori održavaju u ovom trenutku, 
        torijevci pobedili u najvećem broju izbornih jedinica, sa izuzetkom 
        Toronta.
        
        
        Konzervativci dobro stoje i u atlanskom delu zemlje, gde liberali ipak 
        prednjače.
        
        
        Protivno očekivanjima, govor premijera Martina pred televizijskim 
        kamerama nije doneo velika pomeranja, bar što se tiče njegove stranke.
        
        
        Istraživanje agencije Desima riserč pokazuje da su konzervativci i dalje 
        u prednosti nad liberalima, mada istina nešto manjoj nego prethodnih 
        dana, ali je indikativno da se povećala popularnost NDP-a i Bloka. Samo 
        u Kvebeku, ova poslednja pomenuta stranka uživa podršku skoro tri petine 
        biračkog tela, dok na nacionalnom nivou podrška iznosi 15 odsto.
        
        
        Najveći broj upućenih smatra da su svi ovi pokazatelji poprilično 
        nepouzdani i da u konačnom ishodu mogu biti sasvim drugačiji.
        
        
        
        Federalna vlada za priznavanje kvalifikacija imigranata
        
        
        Federalna vlada je obelodanila paket mera, u vrednosti od preko tri 
        stotine miliona u narednih šest godina, za pomoć imigrantima čije 
        kvalifikacije nisu priznate u Kanadi.
        
        Kako 
        je najavljeno, naveći deo sredstava namenjen je za pomoć lekarima i 
        medicinskom osoblju pri zapošljavanju u struci, nešto manje za 
        priznavanje kvalifikacija stečenih u drugim zemljama i stvaranje 
        internet portala sa neophodnim informacijama o slobodnim radnim mestima, 
        koje su namenjene svima koji žele da se dosele. Najmanje je određeno za 
        specijalizovane programe učenja jezika neophodnog pri zapošljavanju.
        
        Deo 
        sredstava je i ranije bio planiran za ove svrhe, međutim, sada je iznos 
        uvećan. Paket je u Torontu najavio ministar za imigraciju Džo Volpi, a 
        istovremeno je o njemu u Vankuveru pričao ministar zdravlja Udžal 
        Dosandž. Obojica ministara odbacuju navode da paket ima bilo kakve veze 
        sa mogućom predizbornom strategijom. Oni ističu da paket mera pokazuje 
        spremnost liberalne vlade da radi na dobrobiti zemlje i njenih 
        stanovnika.
        
        
        Predstavnici opozicije, pak, procenjuju da je ovaj potez direktno 
        povezan sa pridobijanjem biračkog tela u trenutku kada je neizvesno da 
        li će manjinska vlada opstati ili pasti. Lider konzervativaca Harper 
        kaže da liberali investiraju novac u pokušaju da zabašure sliku o 
        korupciji u vladi.
        
        
        
        Privreda u Ontariju i dalje kaska
        
        
        Privredni rast u Ontariju je je prošle godine bio ispod federalnog 
        proseka, a stručnjaci ni za ovu nemaju optimističku prognozu. Proizvodni 
        kapaciteti u provinciji, koji čine polovinu ukupne kanadske proizvodnje, 
        najviše su pogođeni visokim cenama energenata, ali i posledicama jačanja 
        domaće valute.
        
        
        Povoljno je ipak da je privredni rast prevazišao vladina predviđanja i 
        to za 0,3 odsto. Što se tiče ove godine, takođe se veruje da će Ontario 
        ostvariti rast ispod državnog proseka - 2,2 prema 2,8 za čitavu zemlju. 
        U provinciji će bruto nacionalni dohodak biti manji nego u svim ostalim 
        delovima zemlje, sa izuzetkom Njufaundlenda.
        
        
        Eksperti procenjuju da će naredne godine Ontario početi malo brže da 
        hvata korak sa bolje stojećim provincijama.
        
        
        Statistički podaci za ostale delove zemlje pokazuju da prednjači zapadne 
        provincije. U Alberti je zabeležen rast od 3,7, a u Britanskoj Kolumbiji 
        čak 3,9 odsto.
        
        
        
        
        Slavni pevaČ uskoro pred matiČarem
        
        Elton Džon 
        planira venčanje sa svojim dogodišnjim partnerom
        
        Elton Džon se 
        omužuje
        
        Kako 
        najavljuju britanski tabloidi, a potvrđuje i njegov portparol, slavni 
        pevač Elton Džon će se krajem ove ili početkom naredne venčati sa svojim 
        dugogodišnjim partnerom Dejvidom Furnišom iz Toronta,
        
        
        Pominje se da bi venčanje moglo biti održano u Vindzoru, na istom mestu 
        gde su se venčali princ Čarls i vojvotkinja od Kornvola.
        
        Par 
        živi zajedno već jedanaest godina. Elton Džon često ističe da mu je 
        Furniš pomogao da se izbori sa alkoholom i drogama.
        
        
        Inače, u Velikoj Britaniji će 5. decembra stupiti na snagu zakon koji 
        priznaje homoseksualne zajednice, pa se veruje da će par biti jedan od 
        prvih koji će se venčati po novim propisima.
        
        
        
        
        Ontarijsko Ministarstvo obrazovanja
        
        Roditelji 
        sastavni deo politike u obrazovanju
        
        
        Ontarijski roditelji veruju da je došlo vreme da se više uključe u 
        obrazovanje svoje dece, ali i provincijska vlada definitivno podržava 
        isto stanovište. To se vidi iz zajedničke akcije Ministarstva i 
        zainteresovanih roditelja, a ministar obrazovanja Džerard Kenedi je to i 
        javno najavio ovih dana.
        
        Na 
        osnovu izveštaja projekta Glas roditelja u obrazovanju, očigledno je da 
        roditelji žele da njihovo mišljenje bude integralni deo formalne vladine 
        politike. Njihove osnovne zamerke odnose se na nedostatak neophodne 
        komunikacije kod rešavanja problema koje deca imaju u obrazovnom sistemu. 
        Roditelji nikako ne žele da prihvate nedostatak novca kao opravdanje, a 
        to je najčešći odgovor na koji se nailazi onda kada se zatraži neka 
        pomoć.
        
        
        Ministar Kenedi je novembra uključio dvadeset predstavnika roditelja u 
        projekat kojim bi trebalo da se iznađe alternativa za postojeći Savet 
        roditelja Ontarija, naimenovan u vreme prethodne, konzervativne vlade. 
        Veliki odziv roditelja na javnim skupovima pokazao je da je neophodna 
        transformacija sistema koji će omogućiti da se roditeljski glas 
        direktnije čuje, umesto da se prenosi kroz mnogobrojne birokratske 
        slojeve. Oni predlažu da se sve organizuje preko šest regionalnih 
        kancelarija koji će redovno organizovati sastanke roditelja sa ministrom 
        prosvete. Takođe se insistira na boljoj pripremljenosti članova školskih 
        saveta i direktora za saradnju i, uopšte, na uspostavljanju 
        kolegijalnijih odnosa na tri nivoa - lokalnom, regionalnom i 
        provincijskom. 
        
        
        Insistira se da bi članove saveta trebalo da biraju roditelji, a ne da 
        ih imenuje ministar. Svako roditelj koji želi da se uključi u sistem 
        mora da ima dete učeničkog uzrasta i da, sem toga, pokaže neophodnu dozu 
        zainteresovanosti koja nije ograničena isključivo potrebama njegovog 
        deteta.
        
        
        Najvljujući promene, ministar Kenedi je istakao da su roditelji veoma 
        zauzeti i da će predložene izmene omogućiti njihovo lakše angažovanje i 
        povezivanje sa školskim odborima i Ministarstvom prosvete.
        
        
        
        
        Saradnja Univerziteta umetnosti i Trua Rivijer
        
        
        Memorandum o saradnji beogradskog Univerziteta umetnosti i Univerziteta 
        Kvebek u Trua Rivijeru jedan je od pokazatelja dobrih bilateralnih 
        odnosa Srbije i Crne Gore i Kanade, rekao je ambasador Kanade u Beogradu 
        Donald Meklenan.
        
        Dve 
        visokoškolske ustanove potpisale su memorandum krajem prošle godine, a u 
        rektoratu Univerziteta umetnosti danas je promovisan program njihove 
        saradnje, u prisustvu Meklelana i direktora za međunarodnu saradnju 
        Univerziteta u Trua Rivijeru Žaka Brizua.
        
        UQTR 
        je prva visokoškolska ustanova u Kanadi sa kojom je Univerzitet 
        umetnosti započeo saradnju, a potpisivanju memoranduma, po rečima 
        Meklelana, prethodila su uzajamna gostovanja umetničkih radionica i 
        izložbi, koja su doprinela boljem poznavanju dveju kultura.
        
        
        Meklelan je takođe rekao da je UQTR prvi univerzitet iz neke strane 
        zemlje sa kojom je Univerzitet umetnosti potpisao sporazum o saradnji 
        razmeni i dodao da je ponosan što je ta zemlja - Kanada.
        
        
        Počev od 2001. godine, u Beogradu i Kvebeku održano je nekoliko 
        radionica i izložbi, a neke od njih su putovale po Srbiji i Crnoj Gori.
        
        Žak 
        Brizu je rekao da je sa dekanom Univerziteta umetnosti Čedomirom Vasićem 
        razgovarao o mogućnostima da se saradnja dve ustanove dodatno unapredi.
        
        
        Prema njegovim rečima, obostrano je zaključeno da će se to najbolje 
        učiniti kroz razmenu studenata umetnosti, zajedničko korišćenje medija 
        na polju informatike i dalju razmenu izložbi.
        
        
        Memorandum je početak i najlakši deo posla, a program saradnje tek treba 
        da se uobliči, izjavio je Brizu, izrazivši nadu da će se to dogoditi 
        uskoro.
        
        
        
        Kanadski naučnici 
        dobitnici nagrade Gerdner
        
        
        Dvoje kanadskih naučnika, dr Brenda Miler sa montrealskog univerziteta 
        MkGil i dr Endel Talving sa Univerziteta u Torontu, nalaze se među 
        ovogodišnjim dobitnicima prestižne nagrade Gerdner. Oni su nagrađeni za 
        pionirski rad u oblasti razumevanja procesa ljudskog pamćenja.
        
        
        Ukupno je nagrađeno šestoro naučnika, četiri iz SAD-a i dvoje iz Kanade, 
        i to za doprinos u oblasti ispitivanja gojaznosti, ljudske memorije i 
        genetskog povezivanja. Predsednik Fondacije dr Džon Dirks je istakao da 
        su izdvojeni radovi kojima se iz osnova menja naše razumevanje 
        funkcionisanja ljudskog tela i načina za prevazilaženje poremećaja.
        
        
        Nagrada će dobitnicima biti uručena krajem oktobra u Torontu, na 
        posebnoj svečanosti.
        
        
        Nagrada Gerdner, koju je 1959. godine osnovao biznismen iz Toronta 
        Džejms Gerdner i koja se dodeljuje za izuzetne rezultate u oblasti 
        medicinskih nauka, smatra se veoma značajnom između ostalog i zato što 
        je mnogi vide kao najavu za dobijanje Nobelove nagrade.