Broj 
        1013, 29.jul  2005
        
        
        HRVATSKA 
        ŠTAMPA
        
        Na Golom otoku 
        snimljen pornić
        
        Na Golom otoku, 
        ozloglašenom zatvoru iz doba komunizma, ovih dana je snimljen gej-pornić 
        koji je navodno dostupan na internetu, piše "Jutarnji list".
        Prema pisanju zagrebačkog dnevnika u hrvatskoj gej-zajednici već se 
        pojavilo nekoliko primeraka filma nazvanog "Rock Hard Men" na DIVH-u.
        Navodno je reč porniću domaće produkcije koji je snimljen na Golom otoku 
        ovog leta, ali još je nepoznato da li su i glumci domaći momci ili 
        stranci, prenosi se na internet stranici Iskon.
        Čelnici ostrva Rab, pod čijom je nadležnosti Goli otok, burno su 
        reagovali na vesti o snimanju pornića.
        "Problem je dvojak jer sporni su i sadržaj filma i činjenica da nije 
        zatražena dozvola za snimanje. Reč je o lokaciji na kojoj su mučeni i 
        stradali brojni ljudi, te bi u spomen na njih trebalo imati pijeteta", 
        rekao je gradonačelnik Raba Željko Barčić.
        Barčić je dodao da treba istražiti čitav slučaj.
        Na danas zapuštenom i napuštenom Golom otoku za vreme SFRJ i vladavine 
        Josipa Broza Tita zatvarani su politički zatvorenici, a poslednjih 
        godina su se pojavile inicijative da se Goli otok otvori za javnost kao 
        turistička atrakcija.
        
        
         
        
        
        MAKEDONIJA
        
        Bez državne 
        delegacije u Prohoru Pčinjskom
        
        
        Makedonija neće poslati državnu delegaciju 2. avgusta u manastir Prohonj 
        Pčinjski, odlučila je makedonska vlada.
        Takva odluka je obrazložena time da Srbija i Crna Gora (SCG), ni nakon 
        više dana, nije odgovorila na zvanični zahtev upučen Ministarstvu 
        inostranih poslova SCG da obezbedi makedonskoj državnoj delegaciji da 2. 
        avgusta položi cveće na spomen ploču i odbeleži 61. godišnjicu prvog 
        zasedanja ASNOM (proglašavanje državnosti Makedonije).
        "Veličina i nemerljivi značaj datuma 2. avgust i čin ustoličavanja 
        makedonske državnosti na Ilinden ne mogu nikome da budu ostavljeni za 
        dnevno političko tumačenje. Drugo zasedanja ASNOM je stub moderne 
        makedonske državnosti i veličina događaja ne sme da se prepusti nikakvom 
        kalkulanstvu" rekao je portparol makedonske vlade Sašo Čolakovski.
        On je novinarima saopštio da je vlada juče odlučila da ove godine 
        odustane od tradicije polaganje cveća u manastiru Prohor Pčinjski.
        Čolakovski je istakao da se Makedonija ovim ne odriče obeležavanja 
        godišnjice ASNOM-a u Prohoru Pčinjskom, ali se nada da će to biti kada, 
        kako je rekao, "kod suseda sa severa preovlada evropski duh".
        Šefica makedonske diplomatije Ilinka Mitreva u izjavi za novinare rekla 
        je da "Makedonija ne može da bude talac politike i nekih krugova u SCG 
        koje nažalost imaju uticaj na nadležne organe u toj državi".
        Ona je istakla da je uverena da se neće pogoršati tradicionalne 
        dobrosusedski odnosi makedonskog i srpskog naroda.
        Ministarstvo inostranih poslova Makedonije je 22. jula poslalo zvaničnu 
        notu Ministarstvu inostranih poslova SCG u kojoj traži da nadležni 
        organi SCG dozvole makedonskoj državnoj delegaciji da 2. avgusta položi 
        cveće u manastiru i time obeleži 61 godinu od drugog zasedanja ASNOM-a.
        Zvanični Beograd, kako kažu u makedonskom MIP-u, do danas nije odgovorio 
        na taj zahtev.
        U vladi Makedonije rečeno je Beti da je iz "kabineta srpskog premijera" 
        bilo pokušaja da se izdejstvuje amnestija za srpskog egzarha Jovana koji 
        se od juče nalazi u zatvoru, a da bi se zauzvrat dozvolilo makedonskoj 
        delegaciji da ide u Prohor Pčinjski.
        
        
        
        
        ISTRAŽIVANjE
        
        Većina 
        Amerikanaca pesimista o ratu u Iraku
        
        
        Većina Amerikanaca smatra da SAD ne bi pobedile u novom ratu u Iraku i 
        ne bi mogle da uspostave demokratsku vladu u toj državi, rezultati su 
        istraživanja objavljenih u Vašingtonu.
        Ukupno 51 odsto ispitanika veruje da je vlada namerno prevarila javno 
        mnjenje o posedovanju oružja za masovno uništavanje u Iraku, što je bio 
        glavni argument za početak rata.
        Više od 30 odsto Amerikanaca misli da jednostavno niko ne bi pobedio u 
        tom ratu, 21 odsto smatra da SAD ne bi pobedile, a 43 odsto je ubeđeno u 
        suprotno.
        Ukupno 58 odsto ispitanika je ocenilo da Vašington ne bi uspeo da 
        uspostavi demokratsku vladu u Iraku, dok suprotno misli 37 odsto 
        stanovnika SAD.
        
        
        
        
        BRITANIJA
        
        Uhapšeno devet 
        osoba u okviru istrage o bombaškim napadima
        
        Devet osoba je 
        danas uhapšeno u predgrađu Londona, u okviru istrage o terorističkim 
        napadima na britansku prestonicu 21. jula, saopštio je Skotland jard.
        Šest osoba je uhapšeno u mestu Tuting, a tri u drugom londonskom 
        predgrađu, navodi policija.
        Jedan od osumnjičenih, Jasin Hasan Omar, iz Somalije, uhapšen je juče u 
        Birmingemu.
        Policija je početkom nedelja objavila fotografije četiri osobe za koje 
        se veruje da su odgovorne za te napade, među kojima je i Omar.
        Britanska policija napominje da među osobama koje su danas uhapšene nema 
        nijednog od ostale trojice za koje se pretpostavlja da su izveli 
        bombaške napade.
        
        
        
        
        
        
        GRČKA-TURSKA
        
        Grčka: 
        Turska mora da prizna Kipar ukoliko želi u EU
        
        Turska mora da 
        prizna Kipar da bi mogla započeti pregovore o prijemu u Evropsku uniju 
        (EU), poručila je Grčka predsedavajućem EU premijeru Velike Britanije 
        Toniju Bleru.
        Do 3. oktobra, kada je predviđeno da počnu pregovori sa EU o prijemu, 
        Turska treba da potpiše protokol o proširenju važenja carinske unije sa 
        novih deset članica EU, primljenih 2003. godine, među kojima je Kipar.
        Premijer Turske Redžep Tajip Erdogan ponovio je danas tokom posete 
        Velikoj Britaniji, koja je predsedavajuća EU, da potis Protokola o 
        proširenju važenja carinske unije, neće značiti priznanje Kipra.
        Premijer Velike Britanije Toni Bler podržao je danas Erdogana, rekavši 
        da je "pravna činjenica da potpisivanje (protokola) nije u vezi sa 
        priznavanjem Kipra", što je izazvalo negodovanje Grčke.
        Ministarstvo inostranih poslova Grčke je saopštilo da je 
        "institucionalni i politički apsurd da država kandidat za prijem u EU ne 
        priznaje državu članicu" i založilo se da se taj apsurd što pre otkloni.
        "Nužno je da potpis Turske na Protokol o širenju carinske unije na sve 
        zemlje-članice EU, uključujući i Kiparsku republiku bude jasan, ma šta 
        to podrazumevalo", saopštila je Atina.
        Grčka je 1974. godine, izvela puč na Kipru da bi ga anektirala, ali je 
        izgubila kratkotrajni rat od Turske, koja je tada okupirala trećinu tog 
        ostrva gde živi turska manjina.
        Turska je na tom ostrvu formirala kiparsko-tursku državu koju samo ona 
        priznaje, i prekinula odnose sa Kiparskom republikom kojom upravljaju 
        Grci.
        Uslov da Turska prizna Kipar i da sa njim uspostavi diplomatske odnose 
        je ponovno ujedinjenje ostrva koje je 2004. godine propalo, zato što 
        kiparski Grci nisu prihvatili plan UN za ujedinjenje, dok kiparski Turci 
        jesu.
        Ministarstvo inostranih poslova Turske je objavilo u sredu da će Erdogan 
        potpisati protokol pošto se vrati iz Londona.
 
        
        
          
        
        
        JERUSALIM
        
        Šaronov sin 
        optužen za korupciju
        
        Sin izraelskog 
        premijera Arijela Šarona, Omri Šaron, optužen je za korupciju u vezi sa 
        prikupljanjem novca za jednu očevu kampanju, saospstilo je izraelsko 
        tužilaštvo.
        Omri Šaron, koji je član parlamenta, rekao je da će se odreći imuniteta 
        i da će izaći pred suđenje, piše list "Harec".
        Šaronov premijerski mandat obeležilo je nekoliko skandala u vezi sa 
        sumnjivim finansiranjem kampanja i dogovorima oko nekretnina, ali je sam 
        premijer izbegao optužnicu.
        Optužnica je u vezi sa kampanjom iz 1999. godine kada je Šaron došao na 
        čelo partije Likud i postao njen kandidat za premijera. Prema optužnici, 
        Omri Šaron je osnivao lažne kompanije kako bi prikrio ilegalne donacije.
        Optužnica protiv Omrija Šarona uključuje i kršenje zakona o finansiranju 
        kampanja, falsifikovanje dokumenata i krivokletstvo. Ako bude osuđen, 
        mogao bi da dobije pet godina zatvora.
        Tužioci i Šaronovi advokati su mesecima pregovarali o eventualnom 
        vansudskom sporazumu.
        
        
          
        
        
        Japan
        
        Tokio i 
        okolinu pogodio zemljotres
        
        Zemljotres jačine 
        5,1 stepena Rihterove skale pogodio je Tokio i istočnu obalu Japana, 
        saopštila je metereološka agencija te zemlje.
        Kako javljaju agencije, još nema podataka o eventualnoj šteti i 
        povređenima, a saobraćaj na tokijskom aerodromu Heneda bio je kratko u 
        prekidu.
        Epicentar zemljotresa bio je 50 kilometara od mora u Ibaraki regionu, 
        severno od Tokia, a seizmolozi kažu da nije bilo opasnosti od pojave 
        cunamija.
        Očevici kažu da se od zemljotresa pomerao Nacionalni stadion u Tokiju, 
        koji je u tom trenutku bio ispunjen publikom jer se igrala prijateljska 
        utakmica između engleskog fudbalskog kluba Mančester Junajteda i 
        japanskog Kašima Antlersa.
        To je drugi veći zemljotres u Japanu u poslednjih nedelju dana. Prosle 
        subote Tokio je pogodio zemljotres jačine šest stepeni Rihterove skale. 
        Tada je povređeno 18 ljudi, a železnički i avionski saobraćaj bio je 
        privremeno u prekidu.
 
        
        
         
        
        IRA najavila 
        kraj oružane kampanje
        
        Irska 
        republikanska armija (IRA) je zvanično proglasila kraj svoje oružane 
        kampanje protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj, javila je televizija 
        Skaj.
        Gerilska grupa saopštila je da će prekinuti sve aktivnosti i svoje 
        ciljeve pokušati da ostvari kroz politiku, navodi televizija pozivajući 
        se na saopštenje Ire.
        "Sve jedinice Ire moraju da polože oružje. Dobrovoljcima je naloženo da 
        pomažu u razvoju čisto političkih i demokratskih programa, isključivo 
        mirnim putem", navodi se u saopštenju.
        Ira bi do kraja ove nedelje trebalo da objavi saopštenje o svojoj 
        budućnosti.