Broj 
        1014,  5.avgust  2005
        
        
        EDMONTON
        
        
        Srbi čuvaju svoje nasljeđe
        
        
        Tridesetogodišnjici edmontonskog Heritage Festivala, koji se 
        tradicionalno održava svake godine od 31 jula do 1 avgusta u predivnom 
        Hawrelak parku, doprinjeo je i srpski paviljon. Uz piće i ćevapčiće ili 
        ražnjiće, srpske pite i palačinke, mnogobrojni posjetioci su se upoznali 
        i sa srpskim kulturnim nasljeđem, tradicionalnom nošnjom, srpskim 
        folklorom, velikanima srpske književnosti i nauke. 
        
        
         Predstavljena 
        je i škola srpskog jezika "Jovan Jovanović Zmaj", kao i srpska 
        biblioteka " Vuk Stefanović Karadžić".
Predstavljena 
        je i škola srpskog jezika "Jovan Jovanović Zmaj", kao i srpska 
        biblioteka " Vuk Stefanović Karadžić".
        
        Prvi 
        Srbi stigli su na tle Kanade daleke 1850 godine, a prvi novi Albertanci 
        početkom 1907 godine, dok su u 
        Edmonton 
        prve srpske porodice stizale između i poslije Prvog i Drugog svjetskog 
        rata. U Edmontonu trenutno živi oko 3000 Srba (neki procjenjuju da ih 
        ima čak i oko 6000) i okupljeni su oko Srpske pravoslavne crkve Sveti 
        Sava.
        
        
        A.K.B.
        
        
         
        
        
        Tomas Fridman tvrdi:
        
        
        Svet je pljosnat
        
        Svet 
        je ipak pljosnat, a tek kada prihvatimo i prigrlimo tu činjenicu možemo 
        da budemo uspešni. Tako bar tvrdi dobitnik Pulicerove nagrade, novinar i 
        pisac Tomas Fridman, autor knjige "Svet je pljosnat: kratka istorija 21. 
        veka".
        
        
         Bilo 
        kakva istorija 21. veka, koji je tek u svojoj petoj godini, očigledno 
        mora da bude kratka. Međutim, u knjizi "Svet je pljosnat", Tomas Fridman 
        tvrdi da su promene koje su se dogodile u poslednjih nekoliko godina 
        dugoročne i duboke. Nova globalna platforma, kaže on za Glas Amerike, "spljoštava 
        ovaj svet".
Bilo 
        kakva istorija 21. veka, koji je tek u svojoj petoj godini, očigledno 
        mora da bude kratka. Međutim, u knjizi "Svet je pljosnat", Tomas Fridman 
        tvrdi da su promene koje su se dogodile u poslednjih nekoliko godina 
        dugoročne i duboke. Nova globalna platforma, kaže on za Glas Amerike, "spljoštava 
        ovaj svet".
        
        "Bogatstvo 
        će steći one zemlje, kompanije i pojedinci koji razumeju novu globalnu 
        platformu, koji je neguju, vezuju se za nju i postaju inovativniji 
        zahvaljujući njoj", smatra Fridman.
        
        
        Platforma na koju Fridman misli ima tri oslonca: interent, koji povezuje 
        više ljudi na jeftiniji način no bilo koje druge vrste komunikacija u 
        istoriji, naglo povećanje broja firmi koje se oslanjaju na optičke 
        kablove položene širom zemaljske kugle i novi softver koji omogućava 
        navigaciju širom ove ogromne kompjuterske mreže.
        
        "Kada 
        sve to povežete šta dobijate? Globalnu veb platformu za višestruke 
        oblike razmene znanja, poslova, zabave i otkrića", kaže on.
        
        
        Fridman navodi da je Volmart, najveći lanac robnih kuća na svetu, primer 
        preduzetnika koji operiše na ovoj globalnoj platformi.
        
        "Volmart 
        je najveća kompanija u Americi danas iako ne proizvodi ništa. Ona 
        jednostavno neverovatno jeftino prodaje robu iz celog sveta potrošačima 
        na način koji nije viđen ranije. To je globalna pokretna traka".
        
        
        Fridman veruje da ovaj pljosnati svet, kako ga zove, podstiče kako 
        kreativna tako i destruktivna preduzetništva.
        
        "Pljosnati 
        svet je prijatelj i IBM-a i Al Kaide. Ta mreža Osame bin Ladena je 
        jednostavno globalni lanac za snabdevanje. Samo, za razliku od Volmarta 
        koji snabdeva ljude potrošačkom robom, Al Kaida je lanac za snabdevanje 
        samoubicama. On operiše na gotovo isti način jer koristi ovaj pljosnati 
        svet", tvrdi Fridman.
        
        
        Rapidna globalizacija, odnosno pretvaranje našeg sveta u poljosnatu 
        tablu, izaziva i druge zabrinutosti. Mnogi širom sveta strahuju da se u 
        tom procesu brišu vredne kulturne razlike. Fridman smatra suprotno:
        
        "Pre 
        dvadeset godina, ako ste bili zaista pametni, u Indiji ili Kini, i 
        posedovali globalne sposobnosti, morali ste da napustite svoju zemlju da 
        bi ste ih iskoristili. Sada možete da budete inovator, a da ne 
        emigrirate, što je neverovatno dobro za kulturu. To znači da možete da 
        ostanete kod kuće, da jedete svoju nacionalnu kuhinju i živite u svojoj 
        porodici, da nosite svoju nacionalnu odeću i istovremeno da se takmičite, 
        sarađujete i povezujete se na veoma, veoma visokom, globalnom nivou".