Broj 
        1015, 12.avgust  2005
        
        
        
        BEOGRAD
        
        
        Gradski sekretarijat za kulturu za pomoć filmu 40 miliona
        
        
        Sekretarijat za kulturu Beograda podržaće najmanje 17 filmskih projekata 
        s 35 miliona dinara, a "Kandže" Marka Đilasa i "Asfalt" Dejana Nikolaja 
        Kraljačića sa po 1,5 milion dinara, saopštio je gradonačelnik Nenad 
        Bogdanović.
        
        
        Gradska Komisija za izbor filmskih projekata u oblasti dugometražnog, 
        igranog, dokumentarnog, animiranog i eksperimentalnog filma do sada je 
        od 126 projekata, koliko je prispelo na konkurs, odlučila da podrži 17, 
        a za podršku filmu ukupno je namenjeno 40 miliona dinara.
        
        
        "Kvalitetom su se izdvojili, pre svega, filmski projekti 'Kandže' Marka 
        Đilasa u produkciji 'Kombajn filma' i 'Asfalt' Dejana Nikolaja 
        Kraljačića kojima je odobrena pomoć od po 1,5 miliona dinara", navodi se 
        u materijalu podeljenom novinarima na konferenciji Bogdanovića.
        
        
        "Ovo je prvi put, posle ko zna koliko godina, da grad pomaže razvoj 
        filmske umetnosti. Sad više nema segmenta u kulturi Beograda kojem nismo 
        pomogli", ocenio je gradonačelnik tim povodom.
        
        
          
        
        
        LESKOVAC-STRIP 
        
        
        Počela Balkanska smotra mladih strip crtača u Leskovcu
        
        
        LESKOVAC, 6. avgusta 2005. (Beta) - U Kulturnom centru u Leskovcu noćas 
        je otvorena izložba stripa, čime je počela trodnevna Balkanska smotra 
        mladih strip crtača.
        
        
        Pored strip crtača iz Srbije, radove na ovoj, sedmoj smotri, izložili i 
        autori iz Makedonije, Republike Srpske, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i 
        Češke.
        
        
        Među stotinak autora su i stripovi Vlade Vesovića, Dragana Kostića i 
        Nebojše Pejića iz Beograda, zatim, Nebojše Bačića iz Novog Sada, 
        Aleksandra Sotirovskog iz Skoplja i Borisa Lazića iz Banjuluke.
        
         
        
        
        HAVANA
        
        Umro Ibraim 
        Ferer pevač Buena Vista Sošal Klaba
        
        
        Kubanski pevač Ibraim Ferer (Ibrahim Ferrer), na slici, član grupe 
        "Buena Vista Sošal Klab" (Buena Vista Social Club), umro je u subotu u 
        Havani, u 79. godini, saopštio je njegov menadžer, a prenose svetske 
        agencije.
        
        
         Muzičar 
        čiji će lik ostati upamćen po "večitom" kačketu i sedim brkovima, umro 
        je po povratku s evropske turneje, od višestrukog otkazivanja organa.
Muzičar 
        čiji će lik ostati upamćen po "večitom" kačketu i sedim brkovima, umro 
        je po povratku s evropske turneje, od višestrukog otkazivanja organa.
        
        
        "Prebačen je u bolnicu po povratku a stanje mu se pogoršalo. Umro je od 
        višestrukog otkazivanja organa", naveo je njegov menadžer Danijel 
        Florestan (Daniel).
        
        
        Pevač koji je svetsku slavu stekao tek posle penzionisanja, zahvaljujući 
        albumu i filmu pod nazivom "Buena Vista Social Club", u mladosti je bio 
        čistač cipela na ulicama Havane.
        
        
        Film nemačkog režisera Vima Vendersa (Wim Wenders) iz 1999, snimljen dve 
        godine posle objavljivanja albuma koji je grupa snimila s američkim 
        gitaristom Rajom Kuderom (Ry Cooder), proslavio je Ferera i njegove 
        kompanjone.
        
        
        Grupu, koja je 1997. za album "Buena Vista Socila Club" dobila američku 
        muzičku nagradu Gremi, su još činili Kompaj Segundo (Compay), koji je 
        umro jula 2003, Ruben Gonzales 
        (Gonsales), 
        koji je umro decembra 2003, Elijades Očoa (Eliades Ochoa) 
        i Omara Portuondo.
        
        
        Ferer je ovacijama dočekivan u Karnegi Holu u Njujorku, Rojal Albert 
        Holu u Londonu, i dvoranama u Parizu, Sidneju i Tokiju.
        
        
        Uprkos iznenadnoj slavi stečenoj u poznim godinama, pevač koga su 
        nazivali kubanskim Net King Kolom (Nat Cole), ostao je skroman i 
        stidljiv.
        
        
        Rođen 20. februara 1927. u San Luisu, u blizini Santjaga, Ibrahim Ferer 
        je sa 12 godina ostao siroče, što ga je primoralo da se sam izdržava 
        radeći kao prodavac novina, slatkiša, kao berač kafe, nosač vreća 
        šećera, a radio je i na brodogradilištima.
        
        
        Paralelno sa tim pevao je po lokalnim kafanama gde ga je zapazio slavni 
        prkestar "Čepin-Čoven" (Chepin-Choven). 
        Njegova pesma "El Platanar de Bartolo", sa tom grupom, doživela je 
        lokalni uspeh, ali nije njemu pripisana.
        
        
        Kasnije se pridružio orkestru "Ritmo Orijental" (Oriental), ali kako je 
        stalno bio u drugom planu, ogorčen, 1991. je sve napustio.
        
        
        Posle ogromnom uspeha Vendersovog filma, Ferer je snimio dva solo albuma: 
        "Buena Vista Social Club presents Ibrahim Ferrer" i "Buenos Hermanos".
        
         
        
        
        LONDON 
        
        
        Rušdi i MakJuan među konkurentima za Bukerovu nagradu
        
        
        Autori Salman Rušdi (Rushdie), Zejdi Smit (Zadie Smith) i Ijan MakJuan 
        (Ian McEwan) uvršteni su, uz još 14 pisaca, u listu kandidata za nagradu 
        Men Buker (Man Booker), jedno od najprestižnijih svetskih priznanja u 
        oblasti beletristike.
        
        Od 
        autora koji su se našli na listi, 8. septembra će biti izabrani oni koji 
        će ući u uži izbor za nagradu, a za 10. oktobar je zakazano proglašenje 
        dobitnika.
        
        
         Salman 
        Rušdi, koji je 1981. već osvojio tu nagradu, sada konkuriše s delom 
        "Klovn Šalimar". Tema knjige je preobražaj jednog mladog muslimana iz 
        Kašmira u teroristu, pod uticajem ekstremističkog imama.
Salman 
        Rušdi, koji je 1981. već osvojio tu nagradu, sada konkuriše s delom 
        "Klovn Šalimar". Tema knjige je preobražaj jednog mladog muslimana iz 
        Kašmira u teroristu, pod uticajem ekstremističkog imama.
        
        U 
        ovogodišnjem širem izboru našlo se četvoro nekadašnjih dobitnika 
        prestižnog priznanja.
        
        
        Među njima su, pored Rušdija, Britanac Ijan MakJuan za "Saturday" 
        (Subota), Britanac japanskog porekla Kazuo Išiguro sa "Never Let Me Go" 
        (Nikada me nemoj pustiti), i Južnoafrikanac Džej M. Kuci (JM Coetzee) sa 
        "Slow Man" (Usporeni čovek).
        
        
        Britanska autorka poreklom sa Jamajke Zejdi Smit (Zadie Smith), koja se 
        proslavila 2001. delom "Beli zubi", konkuriše sa trećim romanom "On 
        Beauty" (O lepoti).
        
        
        Prema oceni žirija, 2005. je "izuzetna godina". "Ovo bi mogla da bude 
        jedna od najjačih godina otkako je nagrada uspostavljena 1969", piše u 
        saopštenju predsedavajućeg žirija Džona Saderlanda (John Sutherland).
        
        
        Među preostalih 12 autora u konkurenciji za Bukerovu nagradu su Džulijan 
        Barns (Julian Barnes) s ostvarenjem "Arthur & George" (Artur & Džordž) i 
        Hilari Mantel (Hilary) sa "Beyond Black" (Izvan crnila).
        
        
        Godišnja Bukerova nagrada, čiji je nagradni fond 50.000 funti (70.000 
        evra), uspostavljena je 1969. godine, a dobitnici su isključivo pisci 
        Komonvelta ili Irske Republike.
        
        
        Prošle godine prestižno priznanje je osvojio roman s eksplicitnom gej 
        tematikom "Line of Beauty" (Linija lepote) autora Alana Holinghersta (Hollinghurst).
        
        Od 
        aprila 2002. godine sponzor Bukerove nagrade je "Men Grup" (Man Group).
        
        Ta 
        grupa će biti sponzor do 2006. godine, a dotle nagrada nosi ime Men 
        Buker.
        
        
         
        
        
        RIM 
        
        Italijanski 
        režiser snima novi film o slavnom Argentincu
        
        
        Italijanski režiser Marko Rizi, sin poznatijeg Dina Rizija, izjavio je 
        da se dogovorio sa legendom svetskog fudbala Dijegom Armandom Maradonom 
        o snimanju filma o životu tog slavnog igrača.
        
        Film 
        će se zvati "Božja ruka" (La Mano di Dio) po Maradoninom golu u 
        četvrtfinalu Svetskog prvenstva 1986. godine u Meksiku kada je rukom 
        ugurao loptu u mrežu reprezentacije Engleske.
        
        
        Rizi je u intervjuu italijanske "Republike" izjavio da trenutno traži 
        Argentinca koji bi glumio Maradonu.
        
        
        "Mislim da je Maradona genije i fudbal delim na onaj pre i onaj posle 
        njega. On je kao Van Gog u slikarstvu i Čarli Parker u muzici", rekao je 
        Rizi.
        
        
        Početak snimanja planiran je za oktobar, a prema najavama Rizija u filmu 
        će biti prikazana i Maradonina borba sa drogom.
        
        
        Dijego Armando Maradona je sa repreznetcijom Argentine osvojio Svetsko 
        prvenstvo 1986. godine, a sa Napolijem 1987. i 1990. i jedine titule 
        prvaka Italije u istoriji sicilijanskog kluba.
        
        
        Dvostruki laureat filmskog festivala u Kanu Emir Kusturica trenutno 
        snima još jedan film o Maradoni.
        
        
         
        
        
        PROKUPLJE
        
        
        Petar Đorđević dobitnik nagrade za slikarstvo
        
        
        Petar Đorđević, akademski slikar iz Pirota, dobitnik je ovogodišnje 
        prestižne nagrade "Boža Ilić" koju dodeljuje opština Prokuplje i Narodni 
        muzej Toplice.
        
        
        Nagrada se svake godine tradicionalno dodeljuje najboljim slikarima 
        Srbije i Crne Gore, a nosi ime najvećeg srpskog slikara iz prokupačkog 
        kraja Bože Ilića.
        
        
        Đorđević je prošle godine imao zapaženu izložbu u galeriji Udruženja 
        likovnih umetnika Srbije (ULUS) u Beogradu, a nagrada će mu biti uručena 
        na likovnoj koloniji "Boža Ilić" koja počinje 13. avgusta i traje 
        nedelju dana u Žitnom potoku, rodnom mestu velikana srpskog slikarstva.
        
        U 
        okviru likovne kolonije, građani Prokuplja biće u prilici da vide i 
        slikarsku postavku nagrađenog Petra Đorđevića.
        
        
         
        
        
        TIVAT 
        
        
        Bokeški d mol zatvara pozorišni festival u Tivtu
        
        
        Mediteranske pozorišne svečanosti u Tivtu zatvorene su sinoć izvođenjem 
        hit predstave "Bokeški d-mol", koju je prema tekstu Stevana Koprivice 
        režirao Milan Karadžić, i koja je dobila četiri Sterijine nagrade.
        
        Na 
        desetodnevnom festivalu, čiji je pun naziv "Mediteranske pozorišne 
        svečanosti - Purgatorij", izvođene su predstave nekoliko pozorišta iz 
        Beograda, Splita i Novog Sada.
        
        
        "Crna Gora je Mediteranska zemlja, što se po kulturnim programima ne bi 
        moglo reći", rekao je izvršni producent festivala Neven Staničić, 
        dodajući da je tivatski festival pokušao to da ispravi.
        
        
        Prema njegovim rečima, planira se da festival postane tradicionalan, i 
        da uključi pozorišta iz drugih evropskih zemalja, a ne samo iz 
        okruženja. Od sledeće godine trebalo bi da dobije i takmičarski 
        karakter.
        
        
        Festival je imao četiri prateća programa - izložbu pozorišnih kostima, 
        reviju haljina inspirisanih nošnjama iz područja Mediterana, baletske 
        predstave i večeri dokumentarnog filma.
        
        
        Organizator i producent festivala je Tivatski centar za kulturu, a 
        pokrovitelj opština Tivat.