Broj 
        1018, 2.septembar  2005
        
        
        PODGORICA
        
        Sestra Šćekića 
        sumnja na dva inspektora MUP Crne Gore
        
        
        Sestra ubijenog funkcionera crnogorske policije Slava Šćekić izrazila je 
        sumnju da su za ubistvo njenog brata Slavoljuba odgovorni "neka žena i 
        dva inspektora MUP-a Crne Gore".
        
        
        "Brat mi je pričao da mu je ta žena pominjala te inspektore. Slavko mi 
        je kazao da ga ta dvojica kolega ne podnose", rekla je Slava Šćekić za 
        današnje podgoričke "Vijesti".
        
        
        Podgorički mediji navode da policija sada najviše pažnje usmerava na 
        otkrivanje identiteta osobe koja je u maju, na auto-pijaci u Podgorici, 
        kupila džip "čiroki", kojim su, kako se petpostavlja, Šćekiheve ubice 
        pobegle.
        
        
        Policija je posle zločina, taj džip pronašla pored puta Podgorica-Nikšić, 
        ali je vozilo tokom policijskog osmatranja eksplodiralo.
        
        Kako 
        su "Vijesti" objavile, pozivajući se na izvore bliske istrazi, motiv za 
        ubistvo Šćekića mogao bi da bude povezan sa ranijim podmetanjem bombi na 
        gradilištu hotela "Splendid" u Bečićima.
        
        
        Šćekić je, kako je navedeno, uspeo da otkrije ekipu koja je bila 
        uključena u napade na "Splendid", kao i osobe koje su stajale iza napada, 
        pokušavajući da investitora reketiraju sa najmanje dva i po miliona evra.
        
        
         
        
        
        CRNA GORA
        
        Mafija u Crnoj 
        Gori moćnija od države
        
        
        Predsednik opozicione crnogorske Narodne stranke Predrag Popović ocenio 
        je da je ubistvo načelnika crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova 
        Slavoljuba Šćekića "dokaz da mafija može u Crnoj Gori da radi šta hoće".
        
        
        "Crna Gora je jedina država u kojoj je mafija moćnija od policije, a 
        kriminalci od države", naveo je Popović u pisanoj izjavi za medije.
        
        On 
        je izrazio sumnju da će ubistvo biti rasvetljeno.
        
        
        Popović je upitao da li će ubistvo Šćekića "otrezniti one koji u ime 
        režimskih partija, bespogovorno dižu ruke za svaki projekat za koji 
        interes pokaže moćna mafija".
        
        
        Prema njegovim rečima, "mafiji" odgovara nezavisna Crna Gora.
        
        
          
        
        
        CRNA GORA
        
        Policajci u 
        Spužu pretukli zatvorenike
        
        
        Istražni sudija podgoričkog Osnovnog suda Hamid Ganjola rekao je da su 
        policajci u zatvoru u Spužu jutros prekoračili ovlašćenja i pojedinim 
        osuđenicima naneli teže povrede.
        
        
        Ganjola je agenciji Beta potvrdio da je naložio pretres prostorija i 
        zatvorenika Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu kod Podgorice.
        
        
        Ganjola, istražni sudija u slučaju ubistva načelnika Uprave za opšti 
        kriminalitet crnogorskog MUP-a Slavoljuba Šćekića, kazao je da su 
        policajci tokom pretresa prekoračili ovlašćenja i "zlostavljali" 
        pojedine zatvorenike.
        
        
        Sudija je kazao da ga je o incidentu jutros obavestio direktor zatvora 
        Dragan Pajović kome nije uručen nalog za pretres zatvora.
        
        
        Ganjola je kazao da su policajci u zatvor "upali" sa fantomkama i dodao 
        da je od Pajovića tražio da napravi izveštaj o zdravstvenom stanju 
        zatvorenika "kako bi mogle biti preduzete odgovarajuće radnje".
        
        U 
        jednoj od zatvorskih soba koje su policajci pretresli bio je i Damir 
        Mandić optuženi za ubistvo glavnog urednika lista "Dan" Duška Jovanovića.
        
        Zbog 
        tog incidenta danas je otkazano ročište na suđenju za ubistvo Jovanovića.
        
        
         
        
        
        MILOŠEVIĆ ISPITIVAO ŠEŠELJA 
        
        Srbija nije 
        imala veze s ratom u Hrvatskoj
        
        
        Svedok odbrane Vojislav Šešelj tvrdio je na suđenju Slobodanu Miloševiću 
        u Hagu da predsednik i vlasti Srbije nisu imali nikakve veze sa ratom i 
        zločinima u Hrvatskoj 1991, sugerišući da je za to odgovorna JNA.
        
        
         "U 
        nekim mestima je zaista bilo zločina, ali Srbija nije imala ništa s tim, 
        jer je na tim područjima bila JNA ... Za sve te zločine bio je 
        isključivo nadležan vojni sud", rekao je Šešelj, pošto mu je Milošević 
        opširno citirao navode optužnice.  Šešelj je negirao da je iko iz vlasti 
        Srbije mogao biti odgovoran za proterivanje, deportacije, nezakonito 
        pritvaranje i ubijanje hrvatskih civila, te pljačku imovine, uništavanje 
        verskih objekata tokom rata u Hrvatskoj.
"U 
        nekim mestima je zaista bilo zločina, ali Srbija nije imala ništa s tim, 
        jer je na tim područjima bila JNA ... Za sve te zločine bio je 
        isključivo nadležan vojni sud", rekao je Šešelj, pošto mu je Milošević 
        opširno citirao navode optužnice.  Šešelj je negirao da je iko iz vlasti 
        Srbije mogao biti odgovoran za proterivanje, deportacije, nezakonito 
        pritvaranje i ubijanje hrvatskih civila, te pljačku imovine, uništavanje 
        verskih objekata tokom rata u Hrvatskoj.
        
        Na 
        pitanje Miloševića da li su, kako se tvrdi u optužnici, u Hrvatskoj 
        delovale, i u zločine bile umešane, snage iz Srbije, Šešelj je odgovorio 
        da "nikakva vojna sila iz Srbije tamo nije bila, već samo JNA. Bilo je 
        nekih paravojnih formacija van kontrole i grupa koje su pljačkale, ali 
        koje ni formalno ni faktički nisu imale nikakve veze sa vlastima Srbije".
        
        "Srbija 
        ne može biti odgovorna za nešto što su eventualno učinili Arkanovi 
        tigrovi, Beli orlovi, Dušan Silni i drugi", kazao je svedok.
        
        On 
        je odbacio navode optužnice da je paravojna formacija "šešeljevci" pod 
        njegovom kontrolom učestvovala u ubistvu više od 30 hrvatskih civila u 
        selu Voćin u zapadnoj Slavoniji u zimu 1991.
        
        "Nije 
        bilo nikakve jedi-nice 'šešeljevci', već samo dobrovoljaca Srpske 
        radikalne stranke u sastavu JNA... Nama ni jednog podatka o tome da su 
        dobrovoljci SRS ubijali civile", tvrdio je Šešelj, uz opasku da "ni na 
        koji način" nije kontrolisao dobrovoljce na ratištu.
        
        
        Šešelj je potvrdio da je "došlo do ubistva jednog broja hr-vatskih 
        civila u Voćinu", rekavši da je on odmah javno optužio odgovorne, ali da 
        se general Aleksandar Vasiljević, tada šef obaveštajne službe JNA koji 
        je bio u zapadnoj Slavoniji, "nije oglasio".
        
        
        Svedok je opovrgavao da je on, govorom koji je održao u Voćinu, 
        podstakao pripadnike srpskih snaga na zločin nad hrvatskim meštanima.
        
        "U 
        ovoj navodnoj optužnici piše i da sam, izgleda, ja vodio neki 
        artiljerijski napad na Dubrovnik tokom kojeg je došlo do hotimičnog 
        uništavanja, pljačke...Da li je bilo ko iz Srbije bio u Dubrovniku", 
        pitao je Milošević.
        
        "Ne, 
        bile su isključivo jedinice JNA. Bio sam samo ja, prilikom obilaska 
        hercegovačkog ratišta krajem septembra 1991...Ja sam bio u streljačkom 
        stroju JNA u Konavlima i nijedna kuća nije bila opljačkana, ni oštećena...Kad 
        se vojska povlačila krajem 1991. došlo je do pljačkanja, jer vojnike 
        više niko nije mogao da kontroliše, ali to su bili incidenti", kazao je 
        Šešelj.
        
        On 
        je tvrdio da nije pljačkao niko iz Srbije, nego pripadnici Teritorijalne 
        odbrane iz Crne Gore što je, po njegovim rečima, nedavno priznao i 
        premijer Milo Đukanović.
        
        
        Navod optužnice o granatiranju zaštićenog istorijskog jezgra Dubrovnika 
        u decembru 1991, Šešelj je obrazložio činjenicom da su hrvatske 
        paravojne snage pre toga iz Starog grada pucale na JNA.
        
        
        Prema Šešeljevim rečima, tokom sukoba "JNA i hrvatskih paravojnih 
        formacija" u Vukovaru u jesen 1991. "nijedna kuća nije namerno uništena".
        
        
        Pošto mu je Milošević predočio navod optužnice da su hrvatski 
        zarobljenici iz Vukovara držani i zlostavljani "u logorima u Srbiji", 
        svedok je precizirao da "nikakvih logora nije bilo" i da su zarobljenici 
        nakratko bili drž-ani u objektima JNA za koje vlasti Srbije nisu bile 
        nadležne.
        
        
        Šešelj nastavlja svedočenje na suđenju Miloševiću, optuženom za zločine 
        protiv čovečnosti u Hrvatskoj i na Kosovu i genocid u BiH.
        
        
        Lider radikala je i sam optužen za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, 
        Vojvodini i BiH.
        
         
        
        
        CRNA GORA 
        
        Specijalni 
        tužilac: 13 slučajeva organizovanog kriminala
        
        
        Specijalni tužilac za organizovani kriminal u Crnoj Gori Stojanka 
        Radović izjavila je da je za godinu dana, od kada je imenovana na tu 
        funkciju, dobila 13 slučajeva kvalifikovanih kao organizovani kriminal.
        
        
        Radović je za podgoričke "Vijesti" kazala da je 12 slučajeva 
        procesuirano, pokrenute su istrage protiv 48 lica, a jedan slučaj za 
        koji je prijavljeno šest lica je u fazi predkrivičnog postupka.
        
        Ona 
        je kazala da su, od 12 procesuiranih slučajeva, istrage završene u 
        četiri slučaja i da su podignute optužnice protiv 12 lica. Od njih je 10 
        optuženo za organizovani kriminal, a dva za drugu vrstu kriminala, 
        kazala je ona.
        
        
        Stojanka Radović je najavila da će inicirati donošenje zakonskih rešenja 
        na osnovu kojih bi se preispitalo poreklo imovine pojedinih lica za koja 
        se sumnja da su je stekli nelegalno.
        
        "Često 
        se postavlja pitanje šta sa imovinom osoba koje su uhapšene za velikom 
        količinom droge, koje su formalno nezaposlene, a u stvari imaju vrednu 
        imovinu", kazala je ona.
        
        
        Najavila je da će tražiti da promet nekretnina između fizičkih i pravnih 
        lica bude transpatentan, kako bi svaki kupoprodajni ugovor bio 
        dostavljen, ne samo nadležnim organima, već i Upravi za sprečavanje 
        pranja novca.
        
        
         
        
         KOSOVO 
        I METOHIJA - trgovinA ljudima
        
        Uhapšen 
        policajac UN
        
        Još 
        jedan pripadnik UNMIK policije uhapšen je na Kosovu pod sumnjom da je 
        učestvovao u trgovini ljudima, saopštila je UNMIK policija.
        
        
        Portparol UNMIK policije Keli Kolins-Makmari  rekla je da je on uhapšen 
        juče. Ona nije navela druge detalje.
        
        
        Tokom vikenda na severu Kosova uhapšena su dva pripadnika UN policije i 
        četiri strana državljana, pod sumnjom da su se bavili trgovinom ljudima.
        
        
        Prema izvorima u UNMIK-u, uhapšeni policajci su pakistanski državljani.
        
        
         
        
        
        KOSOVO I 
        METOHIJA
        
        UNMIK otvorio 
        još dve kancelarije za manjine na KiM
        
        
        UNMIK-ovo odeljenje za pravdu  je otvorilo nove kancelarije za pravne 
        veze u Šilovu i Gnjilanu, a njihova svrha biće da manjinama na Kosovu 
        olakšaju pristup sudskim organima.
        
        Kako 
        je saopštio UNMIK, sada postoji osam ovakvih kancelarija na Kosovu. 
        Ostalih šest se nalazi u Gračanici, Novom Brdu, Goraždevcu, Vrbovcu, 
        Velikoj Hoči i Prilužju.
        
        
        Kancelarije za pravne veze manjinskim zajednicama pružaju usluge, kao 
        što su prevoz podnosilaca tužbi i optuženih do sudova, podnošenje 
        sudskih žalbi i pomoć u pronalaženju starih slučajeva u arhivima.
        
        Ove 
        kancelarije, takođe, manjinske zajednice informišu o pitanjima vezanim 
        za raseljene i izbegle osobe, pomažu im u sklapanju različitih sporazuma, 
        i upućuju ih i povezuju sa nevladinim organizacijama.
        
        
         
        
        Pregovori sa 
        EU možda u oktobru
        
        Šef 
        Delegacije Evropske komisije u Beogradu Žozep Ljoveras izjavio je za "Blic" 
        da nije nemoguće da pregovori Srbije i Crne Gore o Sporazumu o 
        stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji počnu u oktobru.
        
        "Svesni 
        smo velike političke simbolike otvaranja pregovora u oktobru. To nije 
        nemoguće, ali je veoma ambiciozno, i na kraju će zavisiti od odluke 
        država članica EU", rekao je Ljoveras.
        
        
        Prema njegovim rečima, što više pozitivnih koraka Srbija i Crna Gora 
        načini u nekoliko narednih nedelja, više će argumenata imati članice EU 
        da ubrzaju proces davanja mandata za pocetak pregovora.
        
        Na 
        pitanje koje još uslove SCG treba da ispuni za pocetak pregovora, on je 
        rekao da EU očekuje "kontinuiran proces ispunjavanja obaveza i nastavak 
        u sprovođenju reformi".
        
        "To 
        znači postizanje pune saradnje sa Tribunalom, bolje funkcionisanje 
        izvršne vlasti i parlamenta, poštovanje ljudskih prava i zaštitu manjina, 
        nastavak reformisanja javne uprave, uključujući nezavisnost sudstva i 
        nastavak ekonomskih reformi", istakao je Ljoveras.
        
        Na 
        pitanje da li će pregovori početi i ukoliko Ratko Mladić ne bude izručen 
        Haškom tribunalu, on je rekao da ne želi da prejudicira odluku.
        
        "Očigledno 
        je da će koraci vezani za izručivanje Mladića i drugih Hagu veoma pomoći 
        u ubrzavanju procesa evropskih integracija", istakao je Ljoveras.
        
        Na 
        mogućnost da eventualna nezavisnost Crne Gore utiče na pregovore, on je 
        ponovio stav EU da pregovori o stabilizaciji i pridruživanju treba da 
        budu prioritet i da u tom pravcu treba da bude usmerena sva energija, 
        jer će od toga imati koristi svi građani i, naravno, Crna Gora.
        
        "Pitanje 
        budućeg referenduma jeste osetljivo, ali treba izvršiti podrobnu analizu, 
        uključiti diskusije i merenje argumenata za i protiv, ali ne treba svu 
        energiju usmeriti na to, a na štetu evropskih integracija... Treba jasno 
        reći da ne postoje tehnički argumenti koji bi u ovom trenutku ukazivali 
        na to da će Crna Gora brže ući u EU ukoliko to bude činila samostalno", 
        kaže Ljoveras.
        
        On 
        je, takođe, ocenio da je u interesu Srbije je da Kosovo bude politički, 
        ekonomski i socijalno stabilno.
        
        "Nestabilno 
        Kosovo nije dobro za dalje evropske integracije SCG, kao ni za ceo 
        region", istakao je Ljoveras i dodao da je u interesu Srbije da bude 
        konstruktivna i pozitivna, da u prvom redu radi na postizanju 
        stabilnosti i da sarađuje u vezi sa budućim rešenjem kosovskog pitanja.
        
        "Očekujemo 
        objektivan izveštaj Kaja Ejdea i, kada i ukoliko budu počeli pregovori o 
        konačnom statusu (Kosova), Srbija mora da bude veoma konstruktivna i 
        angažovana. Samo gledanje u prošlost neće doneti rešenje. Kreativno 
        razmišljanje, gledanje napred i spremnost na kompromis biće od 
        suštinskog značaja", rekao je Ljoveras.