Broj 
        1022, 30.septembar  2005
        
         
		
        
        TORONTO
		ZDRAVI 
		DANI,  VAŽNI DANI
		Prošlog 
		petka zanimljivim predavanjem na temu "Teologija i medicina" otvorena je 
		ovogodišnja sezona susreta petkom u Crkvi "Sveti Sava" na Riveru.
		
		 Domaćin 
		večeri otac Vasilije Tomić je predstavio Radu Mičić koja je otvorila 
		veče recitujući pesmu "Balkanac" Desanke Maksimović i zatim najavila 
		gosta-predavača,  Dr. Petra Stanučevića - hirurga koji je za ovu priliku 
		došao iz Milvokija.
Domaćin 
		večeri otac Vasilije Tomić je predstavio Radu Mičić koja je otvorila 
		veče recitujući pesmu "Balkanac" Desanke Maksimović i zatim najavila 
		gosta-predavača,  Dr. Petra Stanučevića - hirurga koji je za ovu priliku 
		došao iz Milvokija.  
		Tema - 
		odnos Religije i Medicine je privukla pažnju mnogih posetilaca koji su 
		posle uvodnog predavanja postavljali pitanja Dr. Stanučeviću vezano za 
		njegova lična iskustva i stavove o zdravom životu u moderno vreme.
		Dr. 
		Stanučević je u prvom delu izlaganja predstavio istorijsku genezu 
		medicine kroz religiju. O zaslugama Sv. Save u ustanovljenju medicine 
		kod Srba rekao je sledece: 
		" Sveti 
		Sava se odrekao imena, porekla, roditelja, slave carske i ugodnog života, 
		porodice, a, eto, stekao je večni život  i  neprolaznu slavu i milione 
		SVOJE srpske dece koju i sada vodi i vaspitava. Uz sve zasluge za razvoj 
		srpske države i crkvenu samostalnost, Sv. Sava je  SVETAC, prvi srpski 
		književnik, ali i OSNIVAČ   MODERNE SRPSKE MEDICINE.  Sa svih putovanja 
		donosio je lekove, lekovito bilje,  knjige i zapise, a po ugledu na 
		bolnicu Sv. Bogorodice Evergetide, osnovao je prvu srpsku bolnicu u 
		Hilandaru, a potom i u Studenici, 1208. godine. Sv. Sava je idealni spoj 
		istočnjacke mudrosti i zapadne praktičnosti,  primer snalaženja i 
		žrtvovanja za Boga i otačastvo".
		Harmoničan 
		i duhovno izbalansiran život, umerenost u svemu, doslednost u veri kao i 
		snaga molitve doprinose zdravijem i dužem životu. Dr Stanučević je kao 
		primer naveo činjenicu da je starosni vek u manastirima duži. 
		Posvećenost religiji i blizina prirodi su faktori koji blagotvorno utiču 
		na duhovno i fizičko zdravlje.
		Medicina je 
		pre 150 godina otkrila psihosomatske bolesti, no, u mudrostima Svetih 
		Otaca iz 4. veka se govori da ništa što se dešava u duši, nije bez 
		odraza na telu i ništa što se dešava u telu, nije bez odraza u duši.
		
		Mnogo je 
		lekovitih biljaka koje su nam date za hranu i lečenje, a ideal medicine 
		od Hipokrata je DA HRANA BUDE LEK I LEK BUDE HRANA. U hrani imamo svega 
		sto nam je potrebno, a ako poštujemo POST I MOLITVU, sa umerenošću, 
		zdravlje je jedini mogući ishod. 
		Zbog hrane 
		smo učinili greh, postom treba da se iskupimo. Medicina postepeno i još 
		uvek, otkriva tajne delovanja crnog vina, belog luka, čineći i određene 
		greške iz neznanja, ili - zloupotrebe zbog dobiti materijalne.
		Savremene 
		preporuke za jačanje imuniteta su:
		Biljke sa 
		antioksidativnim svojstvima, biljke bogate mineralima, ishrana sa manje 
		masti, biljke koje su stimulatori imuniteta, fizička aktivnost, smirenje 
		i “redukcija stresa”, “pozitivno mišljenje” ispovesti i kontrola, 
		druženje i podrška okoline, izbegavanje toksina iz okoline (pušenje, 
		insekcitidi), životna harmonija...
		Na kraju 
		večeri gost i domaćin su nazdravili uz čašu crnog vina za koje predavač 
		rekao:
		CRNO VINO, 
		je bogatstvo, sa antioksidantnim, antibiotskim delovanjem, širenjem 
		krvnih sudova, popravljanjem raspoloženja i simbolom Krvi Hristove. U 
		VINU JE ISTINA, a naš narod daje meru za uzimanje u čašama: jedna za 
		dobro zdravlje, dve  za dobro društvo, a tri za dobar san!
		Predavanje 
		je obogatila i izložba umetničkih fotografija "Predeli Božije svetlosti" 
		autora Živislava Antonijevića iz Požarevca. Na fotografijama su 
		prikazani pejzaži istočne Srbije neobične lepote i senzibiliteta.
		Ovaj 
		zanimljiv dogadjaj je bio još jedan u sve bogatijem izboru kulturnih 
		događaja srpske zajednice u Torontu.
		
		Ivana 
		Đorđevic
        
         
		
        
        TORONTO
		
		PROMOCIJA KNJIGE   “BOSANSKI  DŽELAT”
		Ranko 
		Risojević
		U utorak 
		veče, 27 septembra u hramu srpske kulture, u knjizari "Srbika"  
		prisustvovali smo divnoj književnoj večeri, promociji knjige poznatog 
		književnika iz Republike Srpske, gospodina Ranka Risojevića, iz 
		Banjaluke, inače direktora Narodne i univerzitetske biblioteke Republike 
		Srpske.
		
		 Knjigu 
		je predstavio naš poznati sugrađanin gospodin Dušan Bosanac, novinar, 
		politički komentator i dizajner iz Toronta, inače rodom iz Bosanske 
		Krajine, kao i nas gost pisac Ranko Risojević.
Knjigu 
		je predstavio naš poznati sugrađanin gospodin Dušan Bosanac, novinar, 
		politički komentator i dizajner iz Toronta, inače rodom iz Bosanske 
		Krajine, kao i nas gost pisac Ranko Risojević.
		Gospodin 
		Dušan Bosanac je veoma analitički i studiozno predstavio knjigu "Bosanski 
		Dzelat", temeljito i seriozno nam je ispričao o dogadjajima iz prošlosti 
		Bosne, i vodio nas znalački kroz zanimljivu fabulu ove knjige.
		Književnik 
		Ranko Risojević je napisao svojevrsnu bosansku hroniku s kraja 19-og i 
		početkom 20-og vijeka, vrijeme odlazeće turske imperije, dolazak 
		austrougarske monarhije u Bosnu i odlazak te iste imperije nakon prvog 
		svjetskog rata.  Ova dinamična knjiga usmjerava čitaoce i na dogadjaje 
		koji su prethodili austrijskoj okupaciji, da bi se priča nastavila i do 
		vremena poslije drugog svjetskog rata.  Pisac je u ovom svom četvrtom 
		romanu oslikao i sudar Istoka i Zapada na uzburkanim balkanskim 
		prostorima gdje susrećemo mnoštvo istorijskih likova. Nas pisac 
		nastavlja putevima velikana naše književnosti, Kočiđa, Andrića i 
		Selimovića.
		Radnja ove 
		knjige počinje onog trenutka kada državni dželat Alojz Zajfrid s 
		austrougarskom vojskom stize u Sarajevo… Nastavak ćete saznati ako 
		pročitate ovu divnu knjigu, koju možete nabaviti u knjižari "Srbika".
		Kako smo 
		saznali od pisca, knjiga je dobro ocjenjena i od čitalaca i od kritike u 
		Srpskoj republici, ali i u Sarajevu.
		
		 Književnik 
		Ranko Risojević rodjen je 1943. godine, u Kalendirima kod Kostajnice.  
		Po zanimanju je profesor matematike, ali je u duši poet.
Književnik 
		Ranko Risojević rodjen je 1943. godine, u Kalendirima kod Kostajnice.  
		Po zanimanju je profesor matematike, ali je u duši poet.
		Radio je 
		kao urednik u novinsko-izdavačkoj djelatnosti banjalučkog "Glasa".
		Uredjivao 
		je časopis "Putevi".  Bio je direktor Galerije likovnih umjetnosti 
		Republike Srpske.  Objavio je preko trideset knjiga poezije, proze, 
		esejistike, publicistike, prijevoda i dramskih tekstova za odrasle i za 
		djecu.  
		    Za 
		svoje književno djelo nagradjivan je više puta, izmedju ostalog dobio je 
		nagradu "Laza Kostić" za proznu knjigu "Sum", nagradu "Politikinog 
		zabavnika" za najbolju knjigu za djecu u 2000-toj godini, nagradu "Pečat 
		varoši sremsko-karlovačke" i nagradu Željezare Sisak za pjesničku knjigu 
		"Prah".  Ovih dana izačao je iz štampe i njegov peti roman pod naslovom 
		"Arheolog" koji govori o posljednjem ratu u našoj otadžbini.
		Slobodan 
		Rundo
        
         
		
		ŠKOLA “JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ” - 
		EDMONTON
		OD MALE 
		SEKCIJE DO PRAVE ŠKOLE
		- Osnovna 
		škola "Jovan Jovanović Zmaj" u Edmontonu započela je sa radom kao pilot 
		projekt prije sedam godina. U podrumskim prostorijama Srpske pravoslavne 
		crkve Sveti Sava, sa svega sedmoro djece, jako malom tablom i velikim 
		stolicama, sa kojih su visile noge malih učenika. Velikim interesovanjem 
		i podrškom roditelja i učenika ova mala škola je prije dvije godine 
		dobila moderno opremljenu učionicu u podrumskim prostorijama srpskog 
		doma, sa kompjuterima, grafoskopom, 24 pojedinačna stola, 2 veća stola 
		sa 20 stolica za najmanju grupu i trenutno broji oko 50 ucenika.
		
		 - Prvu 
		školsku godinu završili smo sa osamnaestoro djece, a već naredne u 
		septembru imali smo dvadeset šestoro. Učenici su bili podjeljeni u dvije 
		starosne grupe, a od prije dvije godine uveli smo i treću najmanju za 
		djecu predskolskog uzrasta.
- Prvu 
		školsku godinu završili smo sa osamnaestoro djece, a već naredne u 
		septembru imali smo dvadeset šestoro. Učenici su bili podjeljeni u dvije 
		starosne grupe, a od prije dvije godine uveli smo i treću najmanju za 
		djecu predskolskog uzrasta. 
		Pokazalo se 
		da može i da su ti najmanji klinci veliki potencijal - kaze učiteljica i 
		jedan od osnivača ove škole Aleksandra Nikolić. 
		Plan i 
		program, koji je učiteljica okvirno napravila prije 6 godina stalno se 
		dopunjuje i u hodu mjenja, jer se, kako kaže, drugačije ne može sa 
		djecom koja prakticno uče maternji jezik. A pored slova, priča, pjesmica, 
		gramatike i pravopisa veća grupa učenika ima i časove vjeronauke u koje 
		ih uvodi sveštenik SPC Drago Knežević.
		
		 - Udžbenike 
		imamo iz Srbije koje fotokopiramo i dajemo djeci. Uz to koristimo audio 
		i video kasete koje smo od tamo nabavili. Nastava je 100 posto na 
		srpskom jeziku i trudimo se da održimo nešto što mislim da treba da nam 
		bude sveto - kulturu, tradicija, jezik - naglašava Aleksandra.
- Udžbenike 
		imamo iz Srbije koje fotokopiramo i dajemo djeci. Uz to koristimo audio 
		i video kasete koje smo od tamo nabavili. Nastava je 100 posto na 
		srpskom jeziku i trudimo se da održimo nešto što mislim da treba da nam 
		bude sveto - kulturu, tradicija, jezik - naglašava Aleksandra. 
		
		Ova škola uspješno vodi i organizuje nekoliko priredbi - Svetosavsku 
		akademiju, potom školsku zabavu svakog februara, a od ove godine uvešće 
		i Vaskršnji koncert. 
		
		 - Pokupili 
		smo ideje iz kanadskih škola i napravićemo lijep Vaskršnji koncert za 
		kompletnu komunu. Imamo prijateljsku školu iz Kalgarija, sa kojom se 
		družimo. Bili smo kod njih u posjeti i oni dolaze kod nas. Sve u svemu 
		od jedne male sekcije sa 7, 8 učenika stvorili smo nešto što vrijedi, 
		što je realno i što samo raste.
- Pokupili 
		smo ideje iz kanadskih škola i napravićemo lijep Vaskršnji koncert za 
		kompletnu komunu. Imamo prijateljsku školu iz Kalgarija, sa kojom se 
		družimo. Bili smo kod njih u posjeti i oni dolaze kod nas. Sve u svemu 
		od jedne male sekcije sa 7, 8 učenika stvorili smo nešto što vrijedi, 
		što je realno i što samo raste. 
		
		Aleksandra 
		Ković Bodiroza
        
         
		
		EDMONTON
		
		Pomoć za djecu 
		sa Kosova 
		7.350 
		dolara skupili su edmontonski Srbi kao pomoć ugroženoj srpskoj djeci na 
		Kosovu i Metohiji. Sakupljeni novac ce odnijeti i uručiti Jack Kraus, 
		osnivač fondacije Jack's Kids, koji obilazi Kosovo jednom godišnje.
		
		U B Street 
		Baru, čiji vlasnici su jedno od organizatora ovog dogadjaja, održana je 
		i dobrotvorna večera i aukcija crteža i slika koje su naslikala djeca sa 
		Kosova, a odziv naših sugradjana bio je više nego dobar. 
		Ovaj 
		dogadjaj ispratila je i kanadska lokalna televizija.
        
         
		
        
        TORONTO
		
		PREDSTAVLJAMO VAM PESNIKINJU ANU ŽIVIĆ
		Ana Živić 
		je rodjena 1963. godine u Beogradu. Diplomirala je Svetsku književnost 
		na Filološkom fakultetu, takodje u Beogradu.
		
		 Dobitnik 
		Oktobarske nagrade Beograda za svoj literarni rad, kao i nagrade "Blažo 
		Šćepanović".
Dobitnik 
		Oktobarske nagrade Beograda za svoj literarni rad, kao i nagrade "Blažo 
		Šćepanović".
		
		Objavljivana je u svim književnim časopisima na prostoru bivše 
		Jugoslavije.
		Učesnik 
		mnogobrojnih književnih festivala i manifestacija, kao i književnih 
		večeri u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Subotici, Titogradu, Kumanovu, 
		Vrbasu...
		Autor je 
		dve knjige pesama: Medjurečje, izdanje Matice Srpske, 1985. Poslednja 
		četvrt, AS Delo, Zemun, 2004.
		Živi i radi 
		u Torontu od 1992.godine.
		 
		 
		
		Kula
		
		Da su me 
		zidali
		
		kaldrmom
		
		trošnom
		
		Turskom.
		
		 
		
		Zazidali.
		
		 
		
		Da su mi 
		kamen
		
		težak
		
		tužan
		
		majstorski 
		uzidali.
		
		Na mesto 
		duše.
		
		 
		
		Da je 
		redjao neko
		
		strpljivo
		
		godinama
		
		kamen na 
		kamen.
		
		 
		
		Zidao mene
		
		kaldrmisanu.
		
		Ploču po 
		ploču
		
		uz malo 
		Balkanske trave 
		
		po 
		pukotinama.
		
		 
		
		Ne bi se 
		bolje
		
		gradjevina
		
		na ovoj 
		Kanadskoj zimi
		
		održala.
		
		
		Ne bi se 
		majstor rodio
		
		da stubove
		
		
		na ovom 
		mrazu
		
		ukopa.
		
		 
		
		A ja stojim.
		
		Okamenjena 
		,ali stojim.
		
		Odolevam.