Broj 1065, 11. avgust 2006.
Haški tribunal ignoriše zločine nad Srbima |
|
Ministar inostranih poslova BiH Mladen
Ivanić (na slici dole) pozvao je institucije Srbije da institucijama BiH
dostave sva dokumenta koja poseduju kako bi se "konačno počeli procesuirati i
zločini nad Srbima".
"Ono
što se dešavalo poslednjih dana pokazuje sa koliko ignorancije Haški tribunal
gleda na zločine nad Srbima, jer vremenske kazne koje je dao ljudima koji su
činili zločine nad Srbima u poređenju sa svim drugim su zanemarljive, smešne,
a ponekad i iritirajuće, kao što je to bila ova sa Naserom Irićem", izjavio je
Ivanić agenciji Beta.
U petak uveče beogradske TV-stanice su emitovale video-snimak iz dokaznog
materijala haškog tužilaštva, na kojem se vidi kako se 7. i 8. avgusta 1995.
godine pripadnici hrvatske paravojne formacije "Crne mambe" i pripadnici
odreda "Hamze" Armije BiH obračunavaju sa srpskim vojnicima i civilima.
Kasnije je objavljen i video-zapis sa titlom na kojem ratni komandant Petog
korpusa Armije BiH Atif Dudaković naređuje paljenje srpskih sela na području
Petrovca septembra 1995. godine.
Ivanić je rekao da, ako je istina da je Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu
protiv više od 150 Srba, dvadesetak Hrvata i svega manje od deset Bošnjaka, "onda
bi to bio vrhunac licemerja u odnosu na sve ovo što se videlo poslednjih dana".
Komentarišući izjave predsedavajućeg Predsedništva BiH Sulejmana Tihić koji je
stao u odbranu generala Dudakovića tvrdeći da srpska strana "pokušava da
izjednači zločine u BiH", Ivanić je kazao da Tihić ne može ocenjivati težinu
počinjenih zločina".
Po njegovim rečima, objavljivanje video-zapisa zločina koje su počinili
pripadnici Armije BiH, "ruši njegov koncept političke borbe, prema kojem se
kod Bošnjaka stvara osećaj žrtve i gotovo potpune nevinosti".
"Pokazuje se da niti je tu bilo nevinosti, niti su samo Bošnjaci bili žrtve,
nego su žrtve bili svi, i zločini su činjeni na svim stranama", ocenio je
Ivanić. |
|
|
|
|
Optužnica protiv Dudakovića pripremljena pre
četiri godine |
|
Vlasti Republike Srpske su još 2002. godine
pripremale optužnicu protiv ratnog komandanta Petog korpusa Armije BiH
generala Atifa Dudakovića za ratne zločine počinjene u operacijama tokom 1995.
godine u opštinama u zapadnom delu BiH, ali on do danas nije optužen, pišu
banjalučke "Nezavisne novine".
List
navodi da je informaciju o pripremanju optužnice protiv Dudakovića potvrdio
tadašnji šef Vladinog Biroa za odnose s Haškim tribunalom Dejan Miletić.
Dodaje se da su vlasti RS pokrenule istragu protiv Dudakovića posle saznanja
da su ispred motela na ulazu u Bosanski Petrovac iz pravca Ključa 14. ili 15.
septembra 1995. godine vojnici iz njegovog ličnog obezbeđenja streljali između
25 i 30 srpskih civila.
O tom zločinu pred istražnim organima RS svedočio je i bivši pripadnik Petog
korpusa Armije BiH, bošnjačke nacionalnosti, koji je tada izrazio spremnost da
o tome govori i pred Haškim tribunalom.
"Ispred motela na ulazu u Bosanski Petrovac iz pravca Ključa vojnici iz ličnog
obezbeđenja generala Atifa Dudakovića streljali su između 25 i 30 srpskih
civila", kazao je taj svedok, čiji su iskaz "Nezavisne novine" prvi put
objavile u novembru 2002. godine.
On je objasnio da je mobilisan početkom avgusta 1995. godine i raspoređen u
jedinicu kojom je komandovao Amir Avdić.
"U Bosanski Petrovac smo ušli 14. ili 15. septembra. Istureno komandno mesto
na čelu sa generalom Dudakovićem bilo je smešteno u motelu pored magistralnog
puta prema Ključu. Čekajući dalja naređenja ujutro oko osam časova pred motel
je dovedena grupa srpskih civila starosne dobi između 40 i 60 godina.
Postrojili su ih u šljivik iza motela nakon čega su ih počeli vređati i
pretiti da će biti strijeljani", naveo je svedok.
Prema njegovim rečima, zarobljenici su molili za spas, a jedan stariji čovek
tražio je da razgovara sa komandantom.
"Jedan od vojnika mu je odgovorio da je general u motelu i da je on naredio da
ih strijeljaju", izjavio je svedok navodeći da su ubrzo iz motela istrčala
četiri vojnika sa crnim fantomkama na glavama i automatskim puškama u rukama,
koji su zajedno sa izvesnim Dućom, koji im se napolju pridružio, rafalima
počeli da pucaju na srpske civile.
Nakon toga, dodao je svedok, vratili su se u komandno mesto u motel.
"Upitao sam vojnika do mene ko su oni i dobio odgovor da su to ljudi iz
obezbeđenja Atifa Dudakovića", istakao je očevidac događaja, dodajući da se
ubrzo na mestu streljanja pojavio bager koji je zakopao tela.
U Dokumentacionom centru RS ranije je potvrđeno da su protiv Atifa Dudakovića
podignute dve optužnice, kao i da je dokazni materijal upućen Haškom tribunalu.
Dudaković se tereti da je počinio ratne zločine 1995. godine tokom završnih
operacija Petog korpusa Armije RBiH na području opština Bihać, Sanski Most,
Bosanski Petrovac i Prijedor.
Prema podacima Dokumentacionog centra, Dudakovića tereti i zajednička
optužnica podignuta protiv bivšeg predsednika Predsedništva BiH Alije
Izetbegovića, bivšeg predsednika Hrvatske Franje Tuđmana i hrvatskog generala
Ante Gotovine zbog zločina počinjenih 1995. godine tokom operacija na
teritorijama opština Jajce, Šipovo i Mrkonjić Grad i delovima opština
Banjaluka, Ključ i Drvar gde su zajednički delovale snage Petog korpusa Armije
RBiH i Hrvatske vojske.
Tada je na svirep način ubijeno 358 lica među kojima i 127 civila. |
|
|
|
|
Dudaković će odgovarati za
zločine |
|
Predsednik Demokratske narodne
zajednice (DNZ) Rifet Dolić izjavio je da će ratni komandant Petog korpusa
Armije BiH Atif Dudaković odgovarati pred pravosudnim organima BiH za
počinjene zločine nad srpskim i bošnjačkim narodom.
On je za banjalučke "Nezavisne novine" rekao da veruje da će Haški tribunal
domaćem pravosuđu ustupiti svu potrebnu dokumentaciju koja svedoči o zločinima
koje su po njegovom naređenju počinili Dudakovićevi podređeni.
"Spisak Dudakovićevih zločina je dug. On je uvodničar ratnih sukoba na svim
stranama u BiH. Lično je naredio početak međumuslimanskog sukoba u Cazinskoj
Krajini. Sva odgovornost za zločine prebačena je lažno na Fikreta Abdića Babu.
Sada je trenutak da se spozna istina", naveo je Dolić.
Komentarišući video snimak streljanja srpskog zarobljenika na području Dvora
na Uni i video snimke na kojima Dudaković izdaje naredbe o spaljivanju srpskih
sela na području Bosanskog Petrovca u septembru 1995. godine, Dolić je kazao
da se "zločin ne može osporiti, jer snimci najverodostojnije svedoče o tome".
"Nisam iznenađen tim snimcima već činjenicom da se do sada ništa nije
preduzimalo iako smo te snimke još 1999. godine predali Kancelariji Haškog
tribunala u Sarajevu. I ne samo te snimke, već i audio zapise koji dokumentuju
da Dudaković naređuje ispaljivanje jedne tenkovske granate na civile u
Pećigradu od koje je poginulo šestoro ljudi", naveo je on.
Dolić je kazao da postoje i izjave "200 ljudi koji su na svojoj koži osetili
zločine ili su bili svedoci zločina", dodajući da su tada podnete krivične
prijave protiv 13 ljudi na čelu sa Alijom Izetbegovićem, ali da do danas nije
stigao odgovor dokle je stigla istraga. |
|
|
|
|
Video snimci ne bi trebalo poremete odnose
tri države |
|
Srbija traži javnu osudu svih zločina i
procesuiranje krivaca, Hrvatska ne želi "nikakvim spekulacijama" da podiže
tenzije između Zagreba i Beograda, a BiH veruje da se odnosi između Beograda i
Sarajeva neće iskomplikovati zbog nedavno objavljenih video-snimaka.
To je rečeno agenciji Beta u ministarstvima inostranih poslova Srbije,
Hrvatske i BiH u odgovoru na pitanje da li će i kako će objavljivanje snimaka
zločina nad srpskim civilima tokom akcije "Oluja" uticati na međusobne odnose
te tri države.
U petak uveče, beogradske TV-stanice emitovale su video-snimak iz dokaznog
materijala haškog tužilaštva, na kojem se vidi kako se 7. i 8. avgusta 1995.
godine sa srpskim vojnicima i civilima obračunavaju pripadnici hrvatske
paravojne formacije "Crne mambe" i pripadnici odreda "Hamze" Armije BiH.
"Očekujemo da BiH i Hrvatska postupe na isti način kao što je postupila Srbija
u slučaju "Škorpiona", rekao je Beti izvor u Ministarstvu inostranih poslova
Srbije.
Uz podsećanje da je politika Srbije politika razvoja susedstva, i naglašavanje
da to treba da bude zajednicki cilj i interes koji garantuje mir i bezbednost
u regionu i saradnju, izvor je rekao da Srbija očekuje da se prema ratnim
zločinima postupa na jednak način bez obzira na nacionalnost žrtava i
zločinaca.
"Očekujemo da Hrvatska i BiH postupe na isti način kao i Srbija kada su u
pitanju Škorpioni, što znači javnu osudu takvih zločina i krivično
procesuiranje izvršioca žločina. Takođe očekujemo i individualizaciju zločina",
rečeno je Beti u MIP-u Srbije.
Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske ne želi "za sada" da komentariše
objavljivanje snimaka, niti njihov eventualni uticaj na odnose Hrvatske i
Srbije, smatrajući da bi to bilo preuranjeno.
Izvor iz MiP-a koji je želeo da ostane anoniman, rekao je dopisnici Bete u
Zagrebu da to Ministarstvo ne želi da stvara bilo kakve preuranjene zaključke,
niti da donosi odluke sve dok nadležna tela - policija i Državno tužilaštvo,
ne objave konačne rezultate pokrenute istrage i dok se ne utvrdi da li je reč
o autentičnom video zapisu.
"Preuranjeno je bilo šta govoriti o tome", rekao je izvor, dodajući da
Ministarstvo ne želi nikakvim špekulacijama da podiže tenzije u međusobnim
odnosima Hrvatske i Srbije.
Ministar inostranih poslova BiH Mladen Ivanić izjavio je da ne vidi razloge
zbog kojih bi objavljeni snimci o zločinima snaga Armije BiH nad Srbima tokom
i nakon akcije "Oluja" iskomplikovali diplomatske odnose BiH i Srbije.
"Verovatno će biti dijaloga, težih reči, ali ja ne vidim razloga da se zategnu
odnosi između BiH i Srbije", rekao je Ivanić agenciji Beta.
Ivanić je izrazio nadu da će "adekvatnim procesuiranjem onih koji su počinili
ratne zločine cela stvar ući u normalne tokove".
"Ako se to ne desi, i ako se i ovi snimci budu ignorisali, onda će to
proizvesti tenzije u BiH mnogo više nego sa bilo kojom drugom zemljom", rekao
je Ivanić
Ivanić je pozvao institucije Srbije da institucijama BiH dostave sve dokumente
koje poseduju kako bi se "konačno počeli procesuirati i zločini nad Srbima". |
|
|
|
|
Savez logoraša RS kritikuje rad tužilaštava |
|
Savez logoraša Republike Srpske (RS) saopštio
je da Tužilaštvo Haškog tribunala i Tužilaštvo BiH vrše selekciju ratnih
zločina po nacionalnoj osnovi.
U saopštenju Saveza logoraša RS navodi se da su ova tužilaštva "svoj rad
podredila propagandi protiv RS i srpskog naroda u BiH, jer nisu pokrenuli
krivične postupke za ratne zločine počinjene nad Srbima u BiH".
Traži se da nadležni pravosudni organi pokrenu postupke za koje im je
dostavljena obimna dokumentacija i navodi da su bivši srpski logoraši spremni
da svedoče o tim zločinima.
"Ćutanje ovih institucija povodom prikazanih snimaka egzekucije u Rujevcima,
pored Dvora na Uni, još više dobija na težini ukoliko se uporedi sa
reagovanjem na prikazivanje identičnih snimaka ratnog zločina počinjenog od
strane 'Škorpiona'", ističe se u saopštenju.
Savez logoraša RS je osudio svaki ratni zločin i zatražio da se svakom ratnom
zločinu "pristupi na isti način i sa istim stepenom hitnosti". |
|
|
|
|
Stepinac na Triglavu, bura u javnosti |
|
Slovenačka katolička crkva postavila je na
Triglavu spomen ploču hrvatskom kardinalu Alojziju Stepincu, u znak sećanja na
70. godišnjicu njegovog uspona na najviši vrh u Sloveniji.
Spomen ploča Stepincu, kojeg je papa Jovan Pavle Drugi 1998. godine proglasio
blaženim, postavljena je prošle subote u kapelici Marije Snežne na Kredarici,
što je izazvalo žučnu polemiku crkve i protivnika ovog čina, pored ostalih i
alpinista i planinara.
Članovi
Planinarskog društva Kranjska Gora su postavljanje obeležja nazvali pokušajem
"zagađivanja slovenačkih planina", a u protestnom pismu istakli: "Uz ovakve
pokušaje, koje očito podržava i naša država, više nismo sigurni da naše
planinarske puteve neće jednog dana preimenovati, recimo, u četnički put na
Prisank, domobranski put preko Kriške stene ili Staljinov put kroz Prisankov
prozor".
Alpinisti i planinari naglašavaju da se već niz godina sva spomen obeležja,
koja su porodice postavile poginulima u planinarskim nesrećama, premeštaju u
dolinu.
"Moramo se držati pravila prema kojem već decenijama spomen-ploče ne
postavljamo u gorama, već u dolini", izjavio je za ljubljanski Dnevnik vršilac
dužnosti generalnog sekretara Planinarskog saveza Slovenije Danilo M. Sbrizaj.
"Papa Jovan Pavle Drugi bio je ljubitelj gora i odmor je provodio u
Dolomitima, ali još nisam čuo da su mu tamo postavili spomen ploču", rekao je
Sbrizaj.
Polemika o postavljanju obeležja Stepincu nije se zadržala samo na relaciji
crkva-planinari, već su se u nju uključili i poslanici u parlamentu.
Poslanik najveće opozicione partije, Liberalno demokratske stranke, Aleš
Gulič, pored ekološke spornosti tog čina, podsetio je da je Stepinac u toku
Drugog svetskog rata bio "politički sporna ličnost".
"Rimokatolička crkva naglašava da je Stepinac u toku rata primio slovenačke
sveštenike, ali tada je iz Slovenije u Hrvatsku iseljeno mnogo ljudi o kojima
se ništa ne govori. S druge strane, slovenački sveštenici iz Štajerske su
iseljeni u dogovoru između Hrvatske i Trećeg rajha. Radilo se o čistoj
trgovini", rekao je Gulič.
Predsednik Slovenske nacionalne stranke Zmago Jelinčič navodi i da je Stepinac
u toku rata sarađivao sa italijanskim okupatorom, a predsednik Liberalne
akademije Darko Štrajn postavljanje spomen ploče naziva "nastavkom
rehabilitacije kolaboracije čime se nanosi šteta Sloveniji, koja je bila deo
savezničke koalicije".
Istoričar Jože Pirjevec smatra da, "uprkos Stepinčevoj rehabilitaciji, koju mu
priznaje istorija", nije trebalo postavljati spomen ploču.
Drugačijeg su mišljenja naravno sveštenici i teolozi, koji redom brane
učinjeno. "Ako takva obeležja postavljaju zločincima, zašto ne bi solidnom
čoveku, koji je čak u postupku za sveca", pita se profesor na Teološkom
fakultetu Jože Krašovec.
Poslanik vladine Nove Slovenije Alojz Sok takođe smatra da postavljanje ploče
u kapelici Marije Snežne nije sporno, jer "crkveni objekti su u vlasništvu
crkve i zato o tome kome će biti dignut spomenik odlučuju vlasnici".
"Proces hrvatskom kardinalu Stepincu je bio montiran, hrvatski Sabora ga je
rehabilitovao i zato to kao demokratska država moramo shvatiti umesto što
stvaramo nepoverenje u delovanje demokratske hrvatske vlasti", rekao je Sok. |
|
Aleksandar Mlač
Ljubljana |
|
|
 |