| Broj 1066, 18. avgust 2006.
 
| Novi avioni koje je nemoguće oteti |  | Na vratima pilotske kabine bio bi ugrađen 
  sistem koji dozvoljava ulaz samo ovlašćenom osoblju posle provere otiska prsta 
  a predviđen je i sistem za automatsko izbegavanje sudara ... 
 |  | Evropski istraživači nadaju se da će do 2008. 
  godine razvoj tehnologije omogućiti da se stvarnosti približi san o avionu 
  koji je nemoguće oteti. 
 
  Stručnjaci 
  iz Francuske, Nemačke i drugih zemalja pripremaju ambiciozan bezbednosni 
  program za suzbijanje pretnji koje mogu nastati u samom avionu, tokom leta, 
  javio je Rojters. 
 Potrebu za time najbolje ilustruje prošlonedeljni haos u avio saobraćaju kojim 
  se, zbog zavere koju je razotkrila britanska policija, ponovo digao duh 11. 
  septembra 2001.
 
 Britanija je osujetila plan da se eksplozivom razore avioni tokom leta ka SAD, 
  a Vašington sumnja da iza te neostvarene operacije možda stoji Al Kaida.
 
 Od napada na SAD 11. septe-mbra, čitavom svetu je postalo jasno da se civilni 
  avioni mogu iskoristiti kao oružje, što je izazvalo pojačane mere bezbednosti 
  na svim svetskim aerodromima.
 
 Cilj evropskih istraživača je da stvore "poslednju barijeru" za napade na 
  avione tokom leta.
 
 Avion koji je nemoguće oteti bi, između ostalog, imao kompjuterski sistem koji 
  može da uoči sumnjivo ponašanje putnika i sistem za izbegavanje sudara, koji 
  bi ispravio putanju aviona u slučaju da krene ka nekoj zgradi ili planini.
 
 Izučava se i mogućnost, iako to verovatno neće biti moguće još 15 godina, da 
  se napravi kompjuter koji bi u slučaju otmice mogao da automatski odvede avion 
  do najbližeg aerodroma.
 
 "Nikada nećemo postići to da nivo pretnje bude nula, da nema rizika", kaže 
  koordinator programa za konstruisanje bezbednog aviona, Danijel Gotje iz 
  francuske tehnološke firme "Sažem defans sekirite" (SAGEM Defence Securite).
 
 "Ako se, međutim, konstruišu elektronski uređaji koji će biti ugrađeni u same 
  avione, onda će otmice biti veoma, veoma teško izvesti", dodaje on.
 
 Četvorogodišnji projekat vredan 35,8 miliona evra, pod imenom SAFEE (Security 
  of Aircraft in the Future European Environment - Bezbednost aviona u budućem 
  evropskom okruženju), pokrenut je u februaru 2004.
 
 Partneri u projektu su proizvođač aviona "Erbas", njegove pokroviteljske 
  kompanije EADS i "BAE Sistems", kao i "Tales" i "Simens AG". Evropska komisija 
  je uložila 19,5 miliona evra.
 
 Omer Laviv iz "Atene GS3", izraelske kompanije koja takođe učestvuje u 
  projektu, izjavio je da bi se sistem mogao pojaviti na tržištu između 2010. i 
  2012. godine.
 
 SAFEE treba da dodatno unapredi ograničena poboljšanja koja su se pojavila 
  posle 11. septembra, kakva su ojačana vrata pilotskih kabina i policajci koji 
  dežuraju tokom leta.
 
 Predloženo je da se sada uvede sistem zasnovan na čipovima, pa da putnici i 
  njihov prtljag nose uparene oznake. Tako bi se znalo da se onaj ko je predao 
  prtljag zaista i ukrcao, pa stjuardese ne bi morale da ih ručno broje.
 
 Nova mera bile bi i kamere na pultovima za čekiranje karata i na ulazu u avion, 
  kako bi se biometrički proverilo da se ukrcava ista osoba koja je čekirala 
  kartu. Predviđen je i "elektronski nos" kojim bi se putnici proverili da 
  nemaju tragove eksploziva na sebi.
 
 Osmišljen je i sistem za otkrivanje pretnje po ukrcavanju (Onboard Threat 
  Detection System, OTDS), koji bi procesuirao informacije sa audio i video 
  senzora u avionu i upozoravao na svako neuobičajeno ponašanje putnika.
 
 Drugi sistem, za procenu pretnje i upravljanje reakcijom na nju (Threat 
  Assessment and Response Management System, TARMS) bi prikupljao sve te 
  informacije i pilotu preko kompjutera u kabini predlagao šta da preduzme.
 
 Predlaže se i sistem zaštite podataka, kojim bi se sve komunikacije štitile od 
  prisluškivanja, uključujući one između pilota i kontrole leta.
 
 Na ojačanim vratima pilotske kabine bio bi ugrađen biometrički sistem koji 
  dozvoljava ulaz samo ovlašćenom osoblju posle provere otiska prsta, a kamerom 
  bi se proveravalo da ne pokušava da uđe pod pritiskom otmičara. Predviđen je i 
  sistem za automatsko izbegavanje sudara, koji bi korigovao kurs aviona ukoliko 
  skrene s planirane putanje.
 
 Da je takvo obezbeđenje postojalo prilikom napada 11. septembra, sistem bi 
  otkrio da je avion na putu da udari u zgradu, a biometrički senzori bi 
  prepoznali da avionom ne upravlja pilot, nego otmičar.
 
 "Ukoliko terorista upravlja avionom, ili pilot ne uviđa da je na pogrešnom 
  kursu, TARMS bi sam odlučio da izbegne prepreku i automatski preuzeo kontrolu 
  nad letelicom", kaže Gotje. Sistem bi se uključio čak i ako je pilot taj koji 
  upravlja, ali ne želi da promeni kurs koji vodi ka sudaru.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| Suša preti bogatim zemljama |  | Zimi padne mnogo više kiše nego pre i 
  intenzitet pljuskova i oluja je mnogo veći a leti padne manje kiše nego ranije 
  što je nedovoljno da bi se dopunili rezervoari. Klima na zemlji se menja... 
 |  | Organizacija za zaštitu životne okoline 
  Svetski fond za prirodu, upozorila je da su naj-razvijenije zemlje suočene sa 
  sve većom nestašicom vode. 
 
  U 
  izveštaju organizacije se navodi da je to posledica klimatskih promena ali i 
  loše upotrebe postojećih rezervi vode. U mnogim od najbogatijih gradova sveta, 
  poput Sidneja i Hjustona, troši se više vode nego što je moguće nadoknaditi. 
 U drugim gradovima, kao što je London, potrošnja vode je prevelika zbog 
  zastarelih vodovoda i ukupne infrastrukture. Svetski fond za prirodu se zato, 
  kako navodi BBC, zalaže za štednju vode na globalnom nivou, pre svega 
  efikasnijom upotrebom postojećih resursa i modernizacijom vodovoda.
 
 Najnoviji dokaz u prilog tvrdnji da se klima menja je talas vrućine od kojeg 
  se znoji veći deo Evrope.
 
 Britanska akademija nauka je objavila izveštaj u kojem najavljuje da će 
  nestašice vode dovesti do sve većih suša na sve većim područjima. Jedno od 
  njih je i južna Evropa. Da je to već počelo svedoče suša i šumski požari širom 
  Sredozemlja.
 
 Najgore je u Španiji koju naučnici u sledećih nekoliko decenija vide kao 
  delimično pustinjsku zemlju. Španski ministar za zaštitu čovekove okoline 
  Kristina Narbona ipak veruje da će Španija uspeti da savlada ovaj problem.
 
 "Menjamo pristup prema vodi. Pre izvesnog broja godina svi naši napori bili su 
  usmereni ka izgradnji velikih brana i skretanju vode iz velikih reka ka 
  obradivim površinama. Međutim, prema najnovijoj evropskoj politici, neophodno 
  je da se poboljša efikasnost potrošnje vode, pre svega prilikom navodnjavanja", 
  izjavila je Narbona.
 
 "Osamdeset odsto potrošnje vode otpada na poljoprivredu. Jedan od najvećih 
  izazova je da se ta potrošnja smanji, a da se paralelno, širom Sredozemlja, 
  izgrade pogoni za desalinizaciju morske vode. Sigurna sam da ćemo za dve do 
  tri godine imati dovoljno vode u priobalnom područji i da nestašice više neće 
  biti", kaže španska ministarka.
 
 U susednoj Francuskoj su nestašice vode uobičajene u već drugoj sušnoj godini 
  za redom. Pašnjaci su previše suvi da bi stoka mogla da se hrani, pa se 
  koriste zalihe sena, koje se inače čuvaju za zimu. Žetva pšenice je ove godine 
  za tri odsto manja, a berba grožđa za čak 20 odsto.
 
 
  I 
  italijanski i portugalski poljoprivrednici kažu da će šteta od suše premašiti 
  milijardu evra. 
 Visoke temperature nisu ovoga leta ograničene samo na pojas Sredozemlja. Ovo 
  leto uništilo je stereotip o Britaniji, kao zemlji u kojoj gotovo svaki dan 
  pada kiša. Ovog leta i na Ostrvu vlada suša.
 
 "Jul je bio najtopliji mesec u poslednjih 350 godina, otkako o tome postoje 
  podaci u Britaniji. Primetili smo promenu u periodima i količinama padavina 
  širom Evrope", kaže stručnjak za klimatske promene Dejvid Vajner.
 
 "Tokom godine ima više padavina nego ranije, ali se promenilo doba godine kada 
  kiše ima. Zimi padne mnogo više kiše nego pre i intenzitet pljuskova i oluja 
  je mnogo veći. Leti padne manje kiše nego ranije što je nedovoljno da bi se 
  dopunili rezervoari. Klima se menja. Povećanje temperature povlači i više 
  isparenja, što znači da ćemo, i uz veće padavine, imati manje vode", kaže 
  Vajner.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| Svetski skup o sidi u Torontu |  | U Torontu se održava 16. mećunarodna 
  konferencija o sidi koja je po broju učesnika najveći skup posvećen toj 
  bolesti do sada... 
 |  | Međunarodna konferencija posvećena AIDS-u koja 
  je u Torontu počela u nedelju, po broju učesnika najveći je skup posvećen toj 
  bolesti do sada. Više od 24.000 naučnika, aktivista, poznatih ličnosti, HIV 
  pozitivnih, humanitaraca i novinara okupilo se na petodnevnoj konferenciji pod 
  sloganom "Pređimo na delo". Ovogodišnja konferencija je posvećena razvoju 
  istraživanja side i dostupnosti lečenja te bolesti. 
 
  Svakog 
  dana se virusom HIV zarazi 11.000 ljudi, a umre 8.000 uglavnom u Africi, gde 
  živi čak 64 odsto od ukupnog broja inficiranih. 
 Među slavnim ličnostima koji su bili na konferenciji, svakako je da su 
  najpoznatiji vlasnih Majkrosofta Bil Gejts i bivši američki predsednik Bil 
  Klinton. Oni su se u svojim izlaganjima založili da jedan od prioriteta 
  aktivnosti u svetu borba protiv virusa HIV i ove bolesti.
 
 Naučnici, aktivisti i finansijeri su se saglasili da se težište sa lečenja 
  premesti na prevenciju bolesti, s tim da zaštita žena bude prioritet.
 
 Obrezivanje, ubijanje mikroba mikrobicidima i lekovi mogli bi da uskoro budu 
  korišćeni u prevenciji side, ali potrebno je ubrzati istraživanja kako bi se 
  te metode usvojile, predložila je jedna grupa eksperata.
 
 Kako su javile agencije, direktor Instituta za javno zdravlje iz Kampale, 
  Uganda, Dejvid Sarvada izjavio je u utorak da bi "usavršavanje novih, 
  efikasnih metoda prevencije moglo da pomogne milionima ljudi da izbegnu bolest 
  koja dovodi do užasnog invaliditeta i smrti". Ako, međutim, već sada ne 
  pripremimo teren kako bi te metode učinili dostupnim u zemljama u razvoju, taj 
  trijumf će doživeti moralni poraz", rekao je Savada.
 
 Istraživanje mikrobicida - vaginalnog gela koji sprečava prenošenje virusa 
  HIV, i obrezivanja dobro napreduje i te dve metode mogle bi da budu spremne za 
  jednu do pet godina, navodi se u izveštaju Radne svetske grupe za prevenciju 
  side čiji je potpredsednik Savada. Bivši američki predsednik Bil Klinton stao 
  je tokom konferencije u odbranu administracije sadašnjeg predsednika Džordža 
  Buša, navodeći da SAD troše više sredstava za borbu protiv HIV-a od bilo koje 
  druge zemlje. Klinton je, kao i američki milijarder i jedan od osnivača 
  kompanije Majkrosoft Bil Gejts tokom samita u Torontu, pohvalio Bušov Hitni 
  program za prevenciju side (PEPFAR).
 
 
  Program 
  koji je Buš pokrenuo 2003, predviđa da se u narednih pet godina za borbu 
  protiv side u 15 zemlja potroši 15 milijardi dolara. Program predviđa lekove 
  za obolele od side, distribuciju prezervativa i finansiranje grupa za pomoć 
  bolesnima. 
 Verski zvaničnici na 16. svetskoj konferenciji o sidi u Torontu apelovali su 
  da se izbegavaju biblijski termini kao što je "kazna", kada se govori o ovoj 
  bolesti. "Korišćenjem te reči jača se stav prema kojem Bog kažnjava 
  čovečanstvo ovom bolešću", rekao je Džejp Hit generalni sekretar Afričke mreže 
  verskih lidera zaraženih HIV virusom ili obolelih od side.
 
 Sreda je bila posvećena sumiranju učinjenog tokom četvrt veka borbe protiv ove 
  bolesti.
 
 I pored očekivanja velikog broja prisutnih, kanadska vlada još uvek nije 
  najavila značajnije finansiranje, niti je iznela svoj program borbe.
 
 Stiven Luis, specijalni izaslanik UN za borbu protiv bolesti u Africi, smatra 
  da izostanak premijera Harpera sa konferencije jasno pokazuje da sadašnjoj 
  vladi ova tema ne spada u prioritete. U suprotnom, oni bi imali pripremljenu 
  čitavu listu inicijativa, finansijskih, pravnih ili sličnih.
 
 Ministar zdravlja Toni Klement je saopštio su Ministarstvo zdravlja i Agencija 
  za brigu o zdravlju stanovnika potpisali novi sporazum o formalnom partnerstvu 
  sa UNAIDS-om. Partnerstvo je produženo do 2011. godine, a uključuje razmenu 
  tehničke i medicinske ekspertize u projektima vezanim za AIDS. U ovoj godini, 
  Kanada je namenila 7,6 miliona dolara UNAIDS-u.
 
 Kanadski aktivisti apeluju da se provincije i federalna vlada dogovore oko 
  jedinstvene strategije, kako pacijenti širom zemlje ne bi imali drugačiji 
  tretman.
 
 
  Po 
  nekim procenama Svetske zdravstvene organizacije, koje su se čule na 
  konferenciji, najteže pogođenim nerazvijenim zemljama potrebno je više od 
  četiri miliona zdravstvenih radnika koji bi pomagali u borbi protiv AIDS-a. 
  Ovaj kadar je deficitaran delom zato što se mladi i sposobni stručnjaci 
  iseljavaju u bogatije zemlje, ali delom i zato što i oni obolevaju i umiru od 
  te iste bolesti od koje leče pacijente. Stanje je najkritičnije u sub-saharskom 
  delu Afrike, gde otprilike dve trećine od ukupno 39 miliona stanovnika živi sa 
  HIV-om ili AIDS-om. 
 Trenutno u svetu više od 1,6 miliona ljudi leči se od AIDS-a, što se smatra 
  pomakom na bolje. No, skrenuta je pažnja da je jedna od veoma bitnih stavki i 
  hrana, pošto samo lečenje ne može da donese dobre rezultate ako, kao preduslov, 
  nema odgovarajuću ishranu. Stručnjaci iz Svetskog programa za hranu procenjuju 
  da će u naredne dve godine biti neophodna pomoć u hrani za između 3,8 i 6,4 
  miliona ljudi, za šta je potrebno oko 1,1 milijarda dolara.
 
 Kao veoma pozitivan primer u borbi protiv HIV/AIDS-a, Svetska banka je navela 
  Tajland, koji obezbeđuju lekove za preko devedeset odsto obolelih u toj zemlji. 
  Oni su iznašli načine da omoguće da mesečna terapija košta svega 30 dolara, 
  zahvaljujući pre svega preventivnom programu koji je uveden još devedesetih 
  godina prošlog veka.
 
 Ovaj veliki svetski skup svakog dana imao je sesije otvorene za publiku koja 
  je tako mogla da se bliže upozna sa ovom bolešću, da se sretne sa stručnjacima 
  iz raznih oblasti i sa ljudima čija sudbina je obeležena HIV-om ili AIDS-om. 
  Posebno dirljiv segment tog mnoštva okupljenih bio je susret baka iz Afrike sa 
  bakama iz Kanade, žena koje su izgubile decu zbog side, pa sada čuvaju unuke 
  koji su ostali bez roditelja.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| I masoni se podelili |  | Raspadom Jugoslavije napravljeno 10 velikih 
  loža a najnovija je Velika loža Crne Gore... 
 |  | U Srbiji danas ima preko 800 slobodnih zidara, 
  dok u Crnoj Gori ima oko 90 masona. Starešine 4 masonske velike lože u 
  Beogradu su veliki majstor Zoran Nenezić, veliki majstor Dragan Martinović, 
  veliki majstor Petar Kostić, veliki majstor Dragan Živulović. Dok dve 
  crnogorske masonerije predvode veliki majstor Novak Jauković i veliki majstor 
  Zuvdija Hodžić. 
 
  Istog dana kada je proglašena nezavisna Crna Gora masonske tri lože sa 
  teritorije Crne Gore osnovale su Veliku ložu Crne Gore kao ekskluzivnu, 
  suverenu i slobodnozidarsku organizaciju u novoj državi. Postupak osnivanja 
  Velike lože Crne Gore proveden je pod nadzorom Ujedinjenih velikih loža 
  Nemačke, kao majke lože slobodnozidarskog bratstva u Srbiji i Crnoj Gori i uz 
  snažnu podršku regularnih masonskih loža iz Evrope. 
 Ovako glasi saopštenje Velike lože Crne Gore, koje je potpisao veliki majstor 
  Novak Jauković, dojučerašnji član i starešina Regularne velike lože 
  Jugoslavija iz Beograda. Velika loža Crne Gore formirana je od tri postojeće - 
  Montenegro, Zora i Luča mikrokozma. Prva crnogorska masonska loža Montenegro 
  osnovana je 1993. godine u italijanskom gradu Riminiju i sa druge dve lože 
  radila je pod jurisdikcijom Regularne velike lože Jugoslavija.
 
 Jauković je ovlašćenje za formiranje crnogorske masonerije upravo dobio od 
  Regularne velike lože Jugoslavija, koja je prošle nedelje priznala otcepljenje 
  i samostalnost Crne Gore i promenila ime u Regularna velika loža Srbije. Tu 
  odluku su beogradski masoni, koje predvodi veliki majsotr Petar Kostić, doneli 
  pod patronastvom svojih prijatelja masona iz Nemačke i Italije. Ove nedelje 
  sličnu odluku je donela i Velika nacionalna loža Jugoslavije, koju vodi veliki 
  majstor Dragan Martinović, koja je, takođe, postala Velika nacionalna loža 
  Srbije.
 
 I dok su srpski masoni kao i država Srbija, preuzeli kontinuitet jugoslovenske 
  masonerije, crnogorski masoni su prekršili principe slobodnih zidara i 
  odlučili se za političko inaugurisanje Velike lože Crne Gore.
 
 - Velika loža Crne Gore je malo poranila. Ta loža je izmanipulisana od 
  političkog establišmenta. Saopštenje o osnivanju Velike lože Crne Gore 
  predstavlja marketinški potez u službi crnogorske nezavisnosti - kaže Dragutin 
  Zagorac, veliki komander Vrhovnog saveta Velike nacionalne lože Srbije i Crne 
  Gore.
 
 
 Ilegalni masoni
 
 - Velika loža Crne Gore, koju vodi profesor elektrotehnike Novak Jauković je 
  samo registrovana kod vlasti Crne Gore kao udruženje građana ili kao nevladina 
  organizacija, ali nije postavljena kao masonska organizacija, jer nije izvršen 
  proces masonske inicijacije. Naime, da bi se formirala velika loža, od 
  najmanje 3 lože sa po 7 velikih majstora, potrebno je da neka međunarodno 
  priznata masonerija "unese svetlo" u tu ložu.
 
 
  Taj proces u Crnoj Gori nije obavljen. Uz to Crna Gora nije od strane OUN 
  priznata kao nezavisna država, pa se i zato u masoneriji smatra da je Velika 
  loža Crne Gore ilegalna. U Crnoj Gori već postoji Velika regularna masonska 
  loža, koju vodi Zuvdija Hodžić, koja je, takođe, samo administrativno 
  registrovana, ali nije inicirana po masonskim principima - objasnio nam je 
  jedan veliki majstor beogradske lože, koji je insistirao na anonimnosti. 
 Tako su po masonskim principu "unošenja svetla" Grci uz podršku Engleza 1912. 
  godine osnovali prvo masonsko udruženje na našem prostoru Veliku ložu Srbije, 
  koja se posle 1919. i ujedinjenja masona Srba, Hrvata i Slovenaca utopila u 
  Veliku ložu Jugoslavije tj. kasnije Veliku masonsku ložu Kraljevine 
  Jugoslavije.
 
 Pošto je pred Drugi svetski rat 1. avgusta 1940. Velika masonska loža 
  Kraljevine Jugoslavije uspavana, ona je reinstalirana 1990. godine kao Velike 
  lože Jugoslavije, čiji je prvi veliki majstor bio Zoran Nenezić. Iz ove lože 
  su se, međutim, izdvojili novinar Dragorad Tanasić, profesor Novak Jauković i 
  njegov kolega Srđan Stanković, Slobodan Perović, Vladimir Desimirović, Jovan 
  Vasiljević, Branislav Dimitrijević, Novica Jovović i Branislav Žigić i 
  formirali Regularnu veliku ložu Jugoslavije, koju je priznala Ujedinjena 
  velika loža Nemačke.sa desetak masona i u Riminiju 1993. formirali Veliku 
  regularnu ložu Jugoslavije. Ovaj čin je obavljen uz podršku Gustava Rafija, 
  velikog majstora Velikog orijenta Italije, koji je i ovog meseca prisustvovao 
  skupštini masona u Beogradu. Kasnije je ta loža, koju danas vodi veliki 
  majstor Petar Kostić, zubar iz Beograda, dobila podršku i masona Nemačke i 
  Engleske.
 
 Velika nacionalna loža Jugoslavije je, takođe, nastala odvajanjem većeg broja 
  masona od Velike lože Jugoslavije 1997. godine. Dobila je masonsku podršku 
  Francuza, Engleza i Škota. U ovoj drugoj loži bili su današnji veliki majstor 
  Dragan Martinović, i Dragan Malešević, liberal Miodrag Živković i Dragutin 
  Zagorac. Pod zaštitom Velike nacionalne lože Jugoslavija krajem devedesetih 
  radile su lože Pobratim, Sloga, Maksimilijan Vrhovac, Rad i Postojanstvo, i 
  Šumadija iz Beograda, loža Mitropolit Stratimirović iz Novog Sada i loža 
  Njegoš iz Kotora.
 
 
  Veliki majstor Zoran Nenezić, čija je Velika loža Jugoslavije i danas uspavana, 
  smatra da su ove dve masonerije neregularne, jer nemaju orginalnu povelju o 
  svom nastajanju. I upozorava da su veliki majstori Novak Jauković, Srđan 
  Stanković i Miodrag Živković položili zakletvu služenja vernosti i interesima 
  Jugoslaviji, odnosno državnoj zajednici SCG i da ne mogu preko noći da postanu 
  verni samo Crnoj Gori.
    | 
          
            | 
            Ko su srpski masoni
 - Srbi su masoneriju dobili od Engleza preko Grka početkom prošlog veka. 
  Suočeni sa nadiranjem germanskog uticaja, Englezi su u međuvremenu, posle 
  skoro osam decenija, prvi put "uneli svetlo" u Skoplje u septembru 2005. i 
  tako formirali Veliku ložu Makedonije. Ova makedonska loža je danas pandan 
  interesima Nemačke i Austrije u masonskim ložama Slovenije, Hrvatske, BiH, 
  Crne Gore, ali i Srbije.
 
 U radu Velike nacionalne lože Jugoslavija učestvovali su Miodrag Živković, 
  predsednik Liberalne stranke, pisac Milorad Pavić, akademik Miroslav Gašić, 
  novinari Boško Jakšić i Miša Brkić.
 
 U knjigama Zorana Nenezića kao masoni pominju se i političari Milan Božić, 
  nekadašnji potpredsednik Skupštine grada Beograda, Dušan Mihajlović, 
  nekadašnji predsednik Nove demokratije, Tahir Hasanović i Zoran Živković, 
  bivši srpski premijer, Vojislav Andrić, nekada potpredsednik Narodne skupštine 
  Srbije. I pisci Raša Livada, Dragan Velikić, Ratko Petrović, Petrašin Kasalica, 
  tada direkor Luke Bar. Masoni su i biznismen Đorđe Zečević, zatim režiser 
  Ljubomir Dra-škić, doktor patolog Jovan Vasiljević, advokat Slobodan Perović.
 |  |  
 Duh katoličanstva
 
 Veliki majstor Novak Jauković negira da saopštenje Velike lože Crne Gore 
  predstavlja marketinški potez. On ističe da je sve urađeno u skla-du s 
  pravilima regularnih masonskih institucija u Evropi i u dogovoru s majkom 
  ložom bratstva u Srbiji i Crnoj Gori.
 
 - Sve ovo je posledica činjenice da je zajednica SCG ostala bez države, a time 
  je i nekadašnja jugoslovenska masonerija ostala bez svog državnog i 
  zakonodavnog okvira.
 
 Naime, svaka masonska loža se organizuje prema zakonima domicilne države i 
  prema priznanju masona da veruju u Boga. Kako Jugoslavije, odnosno SCG više 
  nema, i masoneriji se dogodio proces raspada organizacije, koji je gotovo 
  identičan političkom cepanju nekadašnje SFRJ.
 
 Raspadom Jugoslavije napravljeno je 10 velikih loža. I sve su napravljene iz 
  krila Velike lože Jugoslavije. Tako se dogodilo, da kao što je Srbija svim 
  repulikama SFRJ napravila države, tako je i srpska masonerija okupljena oko 
  Velike lože Jugoslavije, svim republikama napravila lože slobodnih zidara. A 
  sama Srbija je ostala oslabljena i osiromašena, nejedinstvena i posvađana, 
  kako u politici, tako i u masoneriji - upozorava naš tajanstveni sagovornik.
 
 
  Jer, pored toga što su se iz Velike lože Jugoslavije odvojile regularna i 
  nacionalna loža, iz ove masonerije su početkom devedesetih istupili i slobodni 
  zidari Slovenije, Hrvatske, Bih i Makedonije. I podlegle političkom i 
  masonskom uticaju Austrije, odnosno Nemačke. 
 - Iako se masoni ne bave politikom, ipak, je evidentno da su upravo politički 
  interesi vodili proces deobe Velike lože Jugoslavije. Jer, austrijski masoni 
  su, gotovo godinu dana posle državne registracije, "uneli svetlo" kod braće 
  masona u Ljubljani, Zagrebu i Sarajevu i formirali velike lože Slovenije 1999. 
  Hrvatske 1997. i Bosne i Hercegovine 2005. godine.
 
 Neke činjenice govore da se i Velika loža Crne Gore nalazi pod germanskim 
  uticajem, što dokazuje da se duh Austro-Ugarske kroz masoneriju obnavlja na 
  prostorima bivše SFRJ i da nemci pokušavaju i preko masona da ojačaju svoje 
  prisustvo na Balkanu - tvrdi veliki majstor, naš sagovornik, koji naglašava da 
  germanska podrška srpskim i crnogorskim masonima, ujedno znači ne samo obnovu 
  teritorijalnog i političkog uticaja, već i katoličke podrške među 
  pra-voslavcima.
 
 Kao dokaz naš sagovornik nudi činjenicu da su u Beogradu tokom juna meseca 
  bili veliki majstori nemačke, austrijske, italijanske i francuske masonerije, 
  koji su pratili i podržavali proces tranzicije Velike regularne lože 
  Jugoslavije, Velike nacionalne lože Jugoslavije, Velike Lože Crne Gore. Pored 
  velikog majstora Gustava Rafija u srpskoj prestonici je boravio prošle nedelje 
  i Klasu Hernefer, veliki majstor Ujedinjene velike lože Nemačke, kome uskoro 
  ističke trogodišnji mandat starešine nemačkih slobodnih zidara.
 
 
 Sporo ujedinjavanje
 
 Srbiju su u međuvremenu posetili i Bernar Moazi, Žak Oferis i Žan Stavrević, 
  veliki majstori Velike lože Orijent iz Francuske, koji nameravaju da formiraju 
  četvrtu srpsku veliku masonsku ložu. Pre njih je u Beogradu boravio i Klod 
  Boneri, generalni sekretar spoljnih poslova Velikog orijenta Francuske.
 
 - Veliki orijent Francuske pokušava da u Beogradu od 3 lože Zora,Vernost i 
  Ujedinjenje, sa po 7 velikih majstora, stvori Veliki orijent Srbije, na čijem 
  čelu treba da bude beogradski advokat Dragan Živulović, sin novinara Žike 
  Živulovića Serafima. Cilj je da se i na ovaj način pocepa srpska masonerija i 
  u nju unese duh katoličanstva, Zapada i time napusti nacionalna orijentacija 
  naših slobodnih zidara - kaže naš sagovornik, veliki majstor i kako sam kaže, 
  srpski nacionalista, kome je zbog toga zabranjen rad u nekim ložama.
 
 Svi ovi procesi su duboko u suprotnosti sa nastojanjima Velike nacionalne lože 
  Srbije da ujedini srpske slobodne zidare, i da u okviru naše masonerije otvori 
  i prvi žensku ložu u Beogradu. I zato se proces ujedinjenja srpskih masona 
  odvija sporo i bez uspeha.
 |  |  |  | Marko Lopušina |  |  |  |  
 
| Šest koalicija i pet stranaka podnelo izborne 
  liste u Crnoj Gori |  | “Pobjednički, evo ruke!” biće slogan DPS-SDP 
  koalicije za septembarske izbore, dok se Srpska lista odlučila za: “Poštenije 
  i bolje” a Koalicija SNP-NS-DSS još nije odredila svoj predizborni slogan... 
 |  | U Crnoj Gori je u sredu u ponoć istekao rok za 
  podnošenje izbornih lista za učešće na predstojećim parlamentarnim izborima. 
 Do isteka roka, šest koalicija, pet političkih stranaka i jedna grupa građana 
  predale su Republičkoj izbornoj komisiji izborne liste sa kojima će 
  učestvovati na izborima zakazanim za 10. septembar.
 
 
  Izborne liste predale su Koalicija "Za evropsku Crnu Goru-Milo Đukanović", 
  koju čine Demokratska patrija socijalista i Socijaldemokratska stranka, 
  Koalicija Socijalistička narodna partija, Narodna stranka i Demokratska srpska 
  stranka, Koalicija Demokratski savez u Crnoj Gori-partija Demokratskog 
  prosperiteta - Mehmet Barthi.
    | 
          
            | 
            Slogani
 “Pobjednički, evo ruke!” biće slogan DPS-SDP koalicije za septembarske izbore, 
  dok se Srpska lista odlučila za: “Poštenije i bolje”.
 
 Građanska lista i koalicija LP-BS imaju nešto duže forme - “Koalicija sa 
  25.000 građana za kontrolu vlasti” moto je Građanske liste, LP-BS 
  kaže: ”Ispravni u prošlosti, pravi za budućnost”. Građanska lista ima i kraću 
  varijantu:”Građanska lista, zašto da ne”.
 
 Koalicija SNP-NS-DSS još nije odredila svoj predizborni slogan.
 
 
 Vraćene još dve izborne liste
 
 Republička izborna komisija (RIK) vratila je juče na doradu izborne liste 
  Albanske alternative i Demokratske stranke Crne Gore (DSCG), čiji je nosilac 
  Predrag Drecun.
 
 Predsednik RIK-a Branislav Radulović kazao je novinarima da jedan broj 
  kandidata za poslanike, koje je predložila DSCG, nije upisan u birački spisak, 
  a pojedinima nedostaje i saglasnost da prihvataju kandidaturu.
 
 Albanska alternativa nije predložila potrebnu trećinu kandidata, već se na 
  listi nalaze samo tri imena, kazao je Radulović.
 
 RIK je juče vratila na doradu i Srpsku listu, jer se među njenim podnosiocima, 
  osim političkih partija, nalaze i nevladine organizacije, što nije dozvoljeno 
  zakonom.
 
 Srpsku listu, pored Srpske narodne stranke, Srpske radikalne stranke, 
  Demokratske stranke jedinstva i Narodne socijalističke stranke, čine i 
  nevladine organizacije - Srpsko narodno veće i Akademska alternativa.
 
 Za 81 mesto u novom sazivu Skupštine predloženo je više od 700 kandidata.
 |  |  
 
  
 Liste je predala i Koalicija "Srpska lista" Andrija Mandić, koju čine Srpska 
  narodna stranka, Demokratska stranka jedinstva, Narodna socijalistička stranka, 
  NVO Srpsko narodno veće i NVO Akademska alternativa.
 
 Liste su predale i Koalicija Građanska lista koju čine Građanska partija i 
  Zelena partija, kao i Koalicija "Liberali i Bošnjačka stranka-Miodrag Živković", 
  koju čine Liberalna i Bošnjačka stranka.
 
   Izborne liste su predale i stranke Pokret za promene na čijem je čelu Nebojša 
  Medojević, Nova demokratska snaga "Forca" u Ulcinju, Demokratska unija 
  Albanaca Ferhat Dinoša, Savez komunista Jugoslavije, Demokratska stranka Crne 
  Gore kao i Albanska alternativa-grupa građana iz Tuzi.
 Kako je saopšteno iz Republičke izborne komisije, do sada je jedino potvrđena 
  lista Force.
 
 Za potvrđivanje poslanicke liste potrebno je 4.847 potpisa. Za izbor poslanika 
  partija koje predstavljaju Albance, treba najmanje 1.000. potpisa.
 
 Komisija ima rok od 48 sati da odluči da li će listu proglasiti ili eventualno 
  tražiti njenu doradu.
 
 Pravo glasa na septembarskim izborima ima 484.189 birača.
 
 U sredu u ponoć istekao je rok i za podnošenje lista za odbornike u 14 
  crnogorskih opština i za gradonačelnika Podgorice.
 
 Predstojeći izbori prvi su od osamostaljenja Crne Gore, nakon referenduma o 
  nezavisnosti održanog 21. maja.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| Srbija pobedila Čehe u gostima |  | Prvi nastup fudbalske reprezentacije Srbije 
  počeo je kako se samo poželeti može. Novi, crveni dresovi, nova himna "Bože 
  pravde" i rezultat kakvom se malo ko nadao pre ovog meča - 1:3 - pobeda "orlova". 
 |  |  Selektor Havijar Klemente odlučio se da u 
  svojoj prvoj utakmici na klupi Srbije poverenje ukaže samo nekolicini iskusnih. 
  Hrabro je "Mali Napoleon" pozvao pod zastavu Srbije "iskusne" mlade 
  reprezentativce, momke koji su do sada odigrali dosta utakmica ali kao U21 
  reprezentativci. I hrabrost mu se isplatila. Većim delom utakmice crveni su 
  delovali moćnije, ubedljivije na terenu i zasluženo se revanširali Češkoj za "skorašnji" 
  poraz u takođe prijateljskoj utakmici. 
 Ipak, utakmica je započela jako loše po nas. U 2. minutu Česi su posle 
  početničke greške Biševca, koji je promašio loptu, golom Štajnera poveli. Kako 
  je meč odmicao reprezentacija Srbije igrala je sve bolje. Već u sedmom minutu 
  kapiten Stanković je posle centaršuta Koromana glavom šutirao pored gola. Još 
  jednom je Stanković bio neprecizan u 20. minutu.
 
 
  U međuvremenu glavnu opasnost po naš gol predstavljao je gorostasni Koler ali 
  je na našem golu stajao nesavladivi Vladimir Stojković. 
 Odličnu partiju u nacionalnom dresu pružio je Luković na levoj strani odbrane. 
  Bio je neprelazan u odbrani i vrlo opa-san u napadu. U 40. minutu njegova 
  asistencija pruža priliku Lazoviću da izjednači rezultat. U drugom poluvremenu 
  umesto Lazovića na teren je u špicu napada izašao Žigić. Za drugi gol "crvenih" 
  najzaslužniji je najbolji igrač reprezentacije Srbije u ovom meču Marko 
  Pantelić.
 
 Posle centaršuta Marjana Markovića i greške jednog odbrambenog igrača Češke, 
  usledio je dupli pas između Pantelića i Žigića posle koga se napadač Herte 
  upisao u listu strelaca. Mladi Aleksandar Trišović debitovao je u nacionalnom 
  dresu, i na debiju postigao gol. Za gol je najzaslužniji Ljuboja koji je na 
  sredini terena oduzeo loptu Česima, napravio par driblinga i ubacio loptu na 
  levu stranu gde je Trišović utrčao u kazneni prostor i atraktivno savladao 
  Češkog golmana.
 
 Ni isključenje Stepanova zbog dva žuta kartona nije bitno poremetilo odnos 
  snaga na terenu. Bili su Česi vidno nezadovoljni. Od reprezentacije se na ovoj 
  utakmici oprostio najbolji Češki igrač svih vremena Pavel Nedved. Ispraćen je 
  krajem prvog poluvremena ovacijama i poklonima u legendu.
 
 
  Posle utakmice novi selektor Srbije Španac Havijar Klemente nije želeo da 
  izdvaja bilo kog igrača: 
 - Odigrali smo dosta dobro, bez obzira što smo rano primili gol. Generalno 
  ekipa je dobro radila u predhodna dva dana i to se videlo na terenu. Uglavnom 
  smo pravili greške vezano za kretanje, što nismo mogli u samo dva dana da 
  uradimo. Agresivnost posle oduzimanja lopte, to mi se najviše dopalo danas. 
  Greške smo pravili u postavljanju i kretanju, međutim, ispravićemo to.
 
 A što se tiče igre pojedinih igrača, volim ih sve i to ću uvek reći za sve 
  igrače za koje me pitate.
 |  |  |  | Ljiljana Ružić |  |  |  |  
 
| Beogradski studenti drugi na svetu |  | “Imedžin kup" je svetsko takmičenje koje 
  promoviše dostignuća učenuka i studenata u tehnologiji i ove godine okupilo je 
  više od 65.000 studenata iz oko sto zemalja... 
 |  | Igor Kabiljo i Uroš Rajković, 
  slika dole, beogradski 
  studenti koji su osvojili drugo mesto na "Majkrosoftovom" međunarodnom 
  takmičenju, izrazili su želju da ostanu i rade u Srbiji. 
 
  Oni su na konferenciji za novinare najavili da će verovatno otići na 
  postdiplomske studije u inostranstvo, ali su kazali da bi nakon toga voleli da 
  žive u Srbiji. 
 Kabiljo i Rajković su studenti prve godine Računarskog fakulteta u Beogradu.
 
 Njih dvojica su osvojili drugo mesto u Nju Delhiju, na međunarodnom "Majkrosoftovom" 
  takmičenju "Imagine Cup".
 
 Kabiljo je kazao da su "namerno" bili drugi, jer kao prvoplasirani ne bi mogli 
  da učestvuju na takmičenju sledeće godine u Koreji.
 
 Prošle nedelje Trajković i Kabiljo su se u finalu takmičili sa još 180 
  studenata iz 42 zemlje, a za drugo mesto izborili su se u kategoriji "Hošimi 
  projekat".Pobedili su takmičari iz Francuske.
 
 "Naš zadatak bio je da kreiramo program zasnovan na veštačkoj inteligenciji, 
  program kojim ćemo izlečiti bolest u telu robota, odnosno nekih mesta u telu, 
  to isto radi i protivnička ekipa, i na taj način (lečenjem) prikupljamo poene", 
  objasnio je Kabiljo.
 
 "Imedžin kup" je svetsko takmičenje koje promoviše dostignuća učenuka i 
  studenata u tehnologiji i ove godine okupilo je više od 65.000 studenata iz 
  oko sto zemalja.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| Evropljani kupuju kuće na obalama Sredozemlja |  | Samo prošle godine, na primer, u Španiji je 
  kupljeno oko 135.000 kuća a u samom vrhu željenih destinacija trenutno je 
  Hrvatska, uz Bugarsku i Maroko... 
 |  | Bogatiji Evropljani sve više kupuju kuće na 
  obalama Sredozemlja. Samo prošle godine, na primer, u Španiji su kupili oko 
  135.000 kuća. U samom vrhu željenih destinacija trenutno je Hrvatska, uz 
  Bugarsku i Maroko, tvrdi američki nedeljnik Njuzvik . 
 Prema podacima iz krugova bliskih hrvatskom pregovaračkom timu za ulazak u 
  Evropsku uniju, poslednjih godina stranci u Hrvatskoj godišnje kupe oko 8.000 
  nekretnina.
 
 Uzme li se taj broj donekle tačnim, kao i podatak da bi prosečna cena 
  nekretnine mogla biti oko 150.000 evra, računica pokazuje da su stranci u 
  Hrvatskoj uložili novac koji se već izražava u milijardama evra.
 
 Zvanični podaci, koje je objavio zagrebački Jutarnji list, pokazuju da su od 
  1995. do 2005. godine strancima prodate 3.962 nekretnine u Hrvatskoj. Najčešći 
  kupci su Nemci (58,6 odsto), Austrijanci (19,4 odsto) i Mađari (4,2 odsto), a 
  za njima slede Britanci, Amerikanci, Holanđani...
 
 Međutim, zvanične brojke daleko su od stvarnih, jer mnogi stranci kupuju kuće 
  preko firmi koje u Hrvatskoj lako registruju ili ih za njih kupuju hrvatski 
  građani. Svakako su ih pokupovali znatno više od zvaničnih 3.962.
 
 
  Kad je Velšanin Neil Levis otkrio na Hvaru napušteno selo Basina, usred krša, 
  njegova potraga za idealnim mestom na kom misli da provede ostatak života, 
  završila se. Iza sebe je u Londonu ostavio buran poslovni život, prodao sve 
  što je imao i sa devojkom Kejt doselio se na Hvar. 
 Prvo je otvorio, sad već poznati i dobro posećeni klub Vertigo u Jelsi, gde i 
  živi u iznajmljenom stanu, i bacio se na uređenje 250 godina starog sela, u 
  koje je dosad uložio 1,2 miliona evra.
 
 Njuzvik, uveren da će kupovina kuća obeležiti 21. vek, navodi da se trend u 
  poslednjoj deceniji razvio naročito među Evropljanima "severnjacima", željnih 
  sunca.
 
 Procenjuje se ipak da bar polovina kupovina ima i karakter ulaganja novca: 
  stranci kupuju dok je jeftino u Hrvatskoj ili Crnoj Gori, nekoliko godina 
  uživaju u odmoru, a onda prodaju.
 
 Prvi na listi kupaca su Britanci koji su, po podacima iz Njuzvika, do sada 
  stekli oko 750.000 kuća za "drugi dom".
 
 Pojava je vrlo česta i među Ircima, koji su samo prošle godine u Španiji i 
  Francuskoj kupili između 7.000 i 12.000 nekretnina, što je za naciju od četiri 
  miliona stanovnika priličan broj.
 
 Posebno ako se uporedi sa Nemačkom, koja ima 82 miliona stanovnika, a prošle 
  godine su Nemci u Francuskoj i Španiji stekli između 17.000 i 24.000 
  nekretnina.
 
 Uz Španiju, do sada je najprivlačnija bila Francuska, gde je prošle godine 
  nekretnine kupilo između 45.000 i 75.000 ljudi. Koliko trend uzima zamah, 
  govore i podaci za nekoliko godina unazad.
 
 Tako je broj prodatih nekretnina u Španiji 1997. godine bio 35.000 a prošle 
  godine 135.000, dok je u Francuskoj 1994. godine prodato 14.000 kuća prema 
  75.000 u prošloj godini.
 
 Veliki kupci nekretnina u Sloveniji danas su Česi, Rusi često kupuju u 
  baltičkim zemljama, a posebnu pažnju privlači Crna Gora.
 
 Već se i destinacije poput Maroka i Turske mogu pohvaliti značajnijim brojem 
  prodatih nekretnina. Prošle godine je taj podatak za Tursku dostigao oko 
  15.000, a u Maroku oko 25.000.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
		
         
         | 
         |