| Broj 1068, 1. septembar 2006.
 
| Moderno provodadžisanje |  |  |  | Svakog četvrtka i nedelje, u parku ušuškanom 
  ispod Zabranjenog grada u Pekingu, okupljaju se roditelji koji žele svojoj 
  deci da pronađu bračnog druga. 
 Oni ne potežu za Internetom i ne koriste se tradicionalnim provodadžisanjem. 
  Umesto toga, nose fotografije i list papira na kome su odštampani važni 
  detalji o njihovoj deci - godište, visina, obrazovanje i zanimanje.
 
 
  "Ona je suviše zauzeta da bi sama tražila muža. Ja samo želim da da ne bude 
  sama u poznim godinama. Ona zna da sam ovde i da samo pokušavam da pomognem", 
  kaže Zang Dianvei, koja je sebi dala u zadatak da kćerki pronađe supruga. 
 Pekinško "otvoreno" bračno tržište, za koje trenutno postoje četiri parka gde 
  se na taj način provodadžiše, započela je 2004. godine grupa sredovečnih 
  muškaraca i žena koji su se tu susretali tokom vežbi relaksacije (tai či).
 
 "To je nova vrsta društvenog servisa", izjavila je Rojtersu jedna od 
  organizatorki. "Većina ljudi želi da zasnuje brak. Samo ne zna kako".
 
 Sastanci u parkovima na kojima se, kako organizatori kažu, vikendom okupi i do 
  hiljadu ljudi, počeli su da se šire u Kini, u zemlji u kojoj je tradicionalan 
  brak unapred dogovoren, ali i u kojoj mladi sve više odlažu venčanje, 
  stavljajući karijeru na prvo mesto.
 
 Prema pisanju državnog dnevnika "Čajna dejli", broj neudatih i neoženjenih 
  mladića i devojaka u Pekingu i Šangaju dostigao je čitav milion. To su 
  uglavnom finansijski situirani muškarci i žene, od 28 do 38 godina, koji od 
  svojih života očekuju najbolje i nemaju vremena za tražnje bračnog partnera.
 
 Otud u parku ispod Zabranjenog grada toliko roditelja. "Mladić ili devojka?", 
  čuje se sa svih strana. Roditelji razgovaraju da li se zodijački znaci u 
  kojima su rođena njihova deca slažu, pa čak i o tome da li im se slažu krvne 
  grupe.
 
 "Mladić, 28, neoženjen, visok 1,78 cm. Završio fakultet, radi za američku 
  kompaniju. Mesečna plata 7.000 juana (878,50 američkih dolara)", jedan je od 
  natpisa. Neki roditelji nose i foto-albume sa fotografijama svoje dece.
 
 
  Ukoliko se roditeljima dopadne ono što vide, razmenjuju brojeve telefona i 
  zakazuju svojoj deci sastanak "na slepo". 
 "Naša deca ustaju u šest, odlaze na posao i vraćaju se kući u osam ili devet 
  uveče. Pa, odakle im još vremena da pronađu supružnika?", kažu mnogi roditelji.
 
 Neki priznaju da zadovoljavanje njihovih visokih kriterijuma može da izazove i 
  probleme: "Ona bi trebalo da ima manje od 31 godine, da bude visoka najmanje 
  1,60 cm i da dobro izgleda", ističe jedan otac koji traži sinu suprugu.
 
 Jedna majka kaže da nije lako naći muža za njenu kćerku. "Moja ćerka odlično 
  zarađuje i ima svoj stan i kola. Većina Kineza se plaši da ne postanu 
  inferiorni u odnosu na svoje supruge. I zato mislim da je moja ćerka suviše 
  dobra za neke muškarce".
 
 Većina roditelja ističe da nikad ne bi primorala svoju decu ni na šta. "Ako ne 
  bude hteo (la) da se oženi (uda), pretpostavljam da je to u redu, ali, mi 
  Kinezi poštujemo tradiciju. To nije prihvatljivo u našem društvu".
 
 Organizatori ovih susreta priznaju da ne znaju tačan broj sklopljenih brakova 
  na ovaj način, ali tvrde da je on prilično veliki.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| Donatori obećali 940 miliona dolara |  |  |  | Na međunarodnoj donatorskoj konferenciji, 
  održanoj u Štokholmu, prikupljeno je više od 940 miliona dolara hitne pomoći 
  Libanu, saopštili su organizatori konferencije. 
 
  To je gotovo duplo veća suma novca od one koju su organizatori planirali da 
  prikupe. 
 "Donatori su obećali da će obezbediti više od 940 miliona dolara", rekao je 
  švedski šef diplomatije Jan Elijason .
 
 Švedska vlada, domaćin konferncije, nameravala je da se prikupi 500 miliona 
  dolara pomoći Libanu, koji tvrdi da je u jednomesečnom ratu između Izraela i 
  radikalne islamističke organizacije Hezbolah pretrpeo štetu u vrednosti od 
  nekoliko milijardi dolara.
 
 "Ovaj iznos je dodatak prethodnim donacijama, što znači da je ukupno 
  prikupljeno 1,2 milijarda dolara za rekonstrukciju", navodi se u saopštenju 
  organizatora i dodaje da su u taj iznos uključeni fondovi za kratkoročnu i 
  dugoročnu rekonstrukciju Libana.
 
 Libanski premijer Fuad Siniora, u obraćanju učesnicama konferencije, rekao je 
  da obećane donacije "pokazuju da libanski narod nije sam".
 
 Učesnice konferencije su na zatvaranju sastanka pozvale Izrael da prihvati 
  poziv generalnog sekretara UN Kofija Anana da ukine pomorsku i vazduhoplovnu 
  blokadu Libana, kao i na potpuno ispunjavanje Rezolucije 1701 Ujedinjenih 
  nacija.
 
 "Liban, koji je pre samo sedam nedelja bio zemlja puna nade, uništen je 
  razaranjima, raseljavanjem naroda, lišavanjem poseda, pustošenjem i smrću", 
  rekao je Siniora predstavnicima više od 60 vlada i organizacija koje su 
  učestvovale na konferenciji.
 
 Prikupljeni novac namenjen je za hitnu pomoć Libanu, od smeštaja za one koji 
  su u ratu Izraela i Hezbolaha ostali bez kuća, do uklanjanja neeksplodiranih 
  bombi.
 
 Liban planira da održi veću konferenciju kasnije ove godine, kako bi prikupio 
  novac za dugoročnu rekonstrukciju.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| Istraga o upotrebi kasetnih bombi |  |  |  | Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih 
  prava Amnesti internešenal (AI) pozvala je danas Izrael da prihvati istragu o 
  upotrebi kasetnih bombi tokom nedavnog konflikta u Libanu i da otkrije svoja 
  skladišta kako bi se izbegle dodatne žrtve. 
 
  "Pošto je Izrael koristio kasetne bombe, UN treba da sprovedu odmah detaljnu 
  istragu o tom pitanju kao i o kršenju međunarodnog humanitarnog prava Izraela 
  i Hezbolaha tokom rata", navodi se u saopštenju. 
 "Upotrebom kasetnih bombi u stambenim zonama jasno se krši zabrana o takvim 
  napadima i predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava", 
  izjavila je zamenica generalnog sekretara AI Kejt Gilmor.
 
 AI podseća da su prema podacima UN, 90 odsto bombi bačenih na Liban u 
  poslednja 72 sata konflikta bile kasetne bombe. SAD su nedavno saopštile da 
  istražuju da li je Izrael koristio kasetne bombe američke proizvodnje u Libanu.
 
 Izraelska vojska je saopštila da njeno naoružanje odgovara kriterijumima 
  međunarodnog prava i da poštuje te međunarodne norme.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| Kalifornija ograničenja za sva ispuštanja 
  gasova |  |  |  | Kalifornija će postati prva država SAD koja će 
  naložiti ograničenja za sva ispuštanja gasova koji stvaraju efekat staklene 
  bašte, uključujući ona iz fabričkih pogona, na osnovu prelomnog sporazuma 
  između guvernera Arnolda Švarcenegera i demokratskih poslanika. 
 Postignuti sporazum označava jasno razdvajanje od administracije predsednika 
  Buša i stavlja Kaliforniju na put ka smanjenju ispuštanja ugljendioksida i 
  drugih gasova sa učinkom staklene bašte za, kako se ceni, 25 odsto do 2020. 
  godine.
 
 Zakon treba da bude odobren u parlamentu Kalifornije, što će po svoj prilici i 
  biti kada se uzme u obzir njegova demokratska većina. Sporazum daje 
  republikancu Švarcenegeru ključnu pobedu u naporima za očuvanje životne 
  sredine pred jesenje izbore za guvernera.
 
 "Uspeh našeg sistema će biti primer za druge države SAD i sveta da nas prate u 
  nastavku borbe protiv klimatskih promena," kaže Švarceneger. Zakon će naložiti 
  svim vodećim industrijama Kalifornije - kao što su elektrane, rafinerije nafte 
  i gasa i cementare - da smanje svoje ispuštanje zagađivača koji doprinose 
  planetarnom zagrevanju.
 
 Ključni mehanizam smanjivanja će biti tržišni program, sličan onom u EU. 
  Program će omogućavati firmama da kupuju, prodaji i trguju "zagađivačkim 
  kreditima" sa drugim kompanijama, umesto da smanje sopstveni nivo emisije 
  gasova ako im je takvo smanjenje suviše skupo ili tehnološki teško.
 
 Takav program treba da pomogne industrijama koje možda neće biti u stanju da 
  postignu cilj putem efikasnijeg korišćenja energije ili prelaskom na 
  alternativna goriva.
 
 Kalifornija je dvanaesti na svetu najveći zagađivač gasovima i može da plati 
  veliku cenu ako se temperatura poveća samo za par stepeni.
 
 Izveštaji kalifornijskih državnih službi kažu da otopljenje od dva do tri 
  stepena može da istopi sneg na vrhovima Sijera Nevade svake godine ranije, što 
  bi plavilo Centralnu dolinu i dugoročno ugrozilo snabdevanje vodom gradova i 
  farmi.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| Krema za lice od čokolade, može i da se 
  pojede |  |  |  | Stručnjaci jedne italijanske kozmetičke 
  kompanije ponudili su ženama, u njihovoj večnoj borbi sa borama i celulitom, 
  kreme od tartufa, čokolade i vina. 
 
  Mana prve je što je preskupa: kutijica pomade sa trartufima košta čak 130 
  dolara. 
 Prednost druge je što, ako žena baš padne u iskušenje, može i da pojede svoju 
  kremu za lice od čokolade.
 
 U kompaniji kažu da nisu otkrili tajnu večne mladosti, ali uveravaju da su 
  pronašli jedinstven način da kožu podmlade i učine zdravijom.
 
 Za kremu od tartufa tvrde da je "revolucionarna". Tako su te skupocene jestive 
  gljive, traženi delikates, posebno u francuskoj i italijanskoj kuhinji, sada 
  postale izuzetno popularne u ekskluzivnim salonima lepote.
 
 Terapija tartufima najnoviji je dodatak kolekciji proizvoda Dafla Instituta za 
  negu kože, kozmetičke kuće iz Đenove, koja prodaje proizvode u 15 zemalja 
  širom sveta.
 
 David Antiči, direktor naučnog sektora Dafle, kaže za Glas Amerike da crni 
  tartufi sadrže mešavinu amino-kiselina i deluju na kožu poput botoksa koji 
  uklanja bore.
 
 Tartufi sadrže i elemente koji blokiraju prozvodnju melanina u koži. Naučnici 
  u Dafli tvrde da su kreme od tartufa umanjile veličinu pega prouzrokovanih 
  starenjem, hormonima ili sunčanjem, za čak 60 odsto tokom samo jednog meseca.
 
 Drugi popularni sastojak proizvoda laboratorija Dafla je čokolada. Ona sadrži 
  mineralne soli, gvožđe, magnezijum, fosfor i vitamine. Svakako ne treba 
  zanemariti ni prijatan osećaj i efekat arome koja deluje i kao anti-depresant. 
  Poznato je da čokolada ima svojstvo da poboljša raspoloženje.
 
 Najkorisniji sastojak čokolade su polifenoli, supstance koje imaju jako 
  antioksidantno svojstvo i pozitivno utiču na bore.
 
 Čokolada takođe sadrži kafein i teobromin za koje stručnjaci iz Dafle kažu da 
  povećavaju energiju i stimulišu aktivnost ćelija. Oni ističu da njihova krema 
  od crne čokolade, anisa i karanfilića pomaže i u borbi protiv celulita.
 
 Uz sve to, ta krema može i da se jede, jer su svi sastojci prirodni, a 
  konzervansi svedeni na minimum.
 
 Još jedan veoma tražen sastojak krema za lice je vino, ali ne obično. U 
  laboratoriji su analizirane razne vrste vina kako bi se videlo koji tipovi 
  grožđa najbolje deluju na uklanjenje celulita.
 
 "U crnom vinu ima polifenola i tanina u ogromnim količinama u poređenju sa 
  belim vinom. Stoga koristimo crno vino, jer daje bolje rezultate u sprecavanju 
  bora i kao anti-oksidant", navodi direktor proizvodnje u Dafli, Andrea 
  Koradini.
 
 Bilo kako bilo, na ženama je sad da odluče hoće li tartufe, čokoladu i vino "na 
  sebe" ili "u sebe".
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| Izveštaj IAEA pokazao da su optužbe SAD bez 
  osnova |  |  |  | Iran nije zadovoljan izveštajem Međunarodne 
  agencije za atomsku energiju (IAEA) o svom nuklearnom programu, ali je IAEA 
  dokazala da su američke optužbe na račun Teherana neosnovane, prenela je 
  agencija Irna. 
 "Generalno, iako nas izveštaj nije u potpunosti zadovoljio, on pokazuje da su 
  američka propaganda i politički motivisane otpužbe na račun nuklearnog 
  programa Irana bez osnova i zasnovane na halucinacijama američkih zvaničnika", 
  rekao je zamenik šefa iranske Organizacije za atomsku energiju Mohamad Saedi.
 
 IAEA je danas u izveštaju navela da Iran nije prekinuo obogaćivanje uranijuma 
  niti je pokazao neki znak da namerava to da učin, čime je Savetu bezbednosti 
  UN omogućeno da uvede sankcije Teheranu. UN su dale rok Iranu da do 31. 
  avgusta suspenduje rad na nuklearnom programu ili će mu biti uvedene sankcije.
 
 Visoki zvaničnik IAEA rekao je međutim da inspektori IAEA "nisu otkrili 
  nikakav konkretan dokaz da Iran nuklearni program koristi u vojne svrhe".
 
 Iran tvrdi da nuklearni program koristi za proizvodnju struje, dok SAD i 
  zapadne sile strahuju da bi program mogao da bude iskorišćen za proizvodnju 
  nuklearnog oružja.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
		 
         | 
       |