|
Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost
|
Broj 1079, 17. novembar 2006.
| Bulatović odgovoran za događaj iz 1992. |
| |
Nekadašnji načelnik Centra bezbednosti u Herceg Novom Milorad Ivanović izjavio
je pred sudom da je deportaciju bosansko-hercegovačkih Muslimana 1992. iz Crne
Gore u Republiku Srpsku naredio tadašnji ministar crnogorske policije Pavle
Bulatović.
Ivanović, jedan od osumnjičenih za deportaciju više desetina osoba koje su
ubijene u Republici Srpskoj, kazao je da su u BiH "bez ikakve diskriminacije
vraćeni i Srbi i Muslimani, starosti od 18 do 60 godina", koji se nisu
odazvali vojnim pozivu tadašnjih vlasti, prenosi današnja podgorička štampa.
Prema Ivanovićevim rečima, naredba bivšeg ministra crnogorske policije
Bulatovića "proistekla je iz političke volje i naredbe tadašnjeg državnog vrha
Crne Gore".
Ivanović je u svedočenju naveo da se nekadašnji ministar policije Republike
Srpske Mićo Stanišić 1992. godine obratio telegramom ministrima unutrašnjih
poslova Crne Gore i Srbije i tražio izručenje građana koji se nisu odazvali
vojnom pozivu.
"Nesporno je da je Srbija vratila više desetina odbeglih vojnih obveznika iz
BiH, a nije mi poznato da je u toj republici, zbog izvršenja takve naredbe,
pokrenut krivični postupak protiv funkcionera MUP-a Srbije", kazao je
nekadašnji načelnik policije u Herceg Novom, navodi štampa.
Prema dosadašnjim podacima, iz Crne Gore su u BiH deportovane 83 osobe,
uglavnom bosansko-hercegovački Muslimani, koji su se početkom rata na prostoru
bivše Jugoslavije zbog mobilizacije "sklonili" u Crnu Goru. |
| |
| |
|
| |
| Nacrt novog ustava diskriminiše Srbe |
| |
Ekspertskom verzijom novog crnogorskog ustava, Srbi su diskriminisani u svim
oblastima, ocenjeno je na okruglom stolu koji je organizovalo Srpsko narodno
vijeće, nevladina organizacija sa sedištem u Podgorici.
Akademik Kosta Čavoški ocenio je da se nacrtom novog ustava vrši "svojevrstan
genocid nad Srbima, da se njime falsifikuju istorijske činjenice, prećutkuju
vekovni srpski koreni crnogorske državnosti, srpska baština i srpski jezik".
On je dodao da se tom verzijom ustavnog teksta favorizuje "fabrikovana"
Crnogorska pravoslavna crkva (CPC).
"Ako je verovati sastavljačima nacrta, ispada da je Srpska pravoslavna crkva
od drugorazrednog značaja, a da je na prvom mestu CPC, koja je mlađa i od svog
pokrovitelja Mila Đukanovića, koji još nije postao svetac", rekao je on.
Čavoški je kazao da bi ustavom trebalo garantovati srazmernu zastupljenost
Srba u svim državnim i organima lokalne samouprave, kao i sveobuhvatnu
kulturno-prosvetnu autonomiju.
On predlaže da se u Ustavu Crne Gore Srbi pomenu kao konstitutivni narod, kao
i da se uvede dvodomni parlament, u kome bi donji dom bio predstavničko telo
građana, a gornji dom predstavljao narode koji žive u Crnoj Gori.
Funkcioner Srpske narodne stranke Budimir Aleksić ocenio je da crnogorska
vlast radi na eliminaciji srpske svesti u Crnoj Gori i dodao da se Srbi moraju
izboriti da u novom Ustavu srpki jezik bude službeni, kao i da dobiju pravo na
svoje obrazovne programe.
Jerej Srpske pravoslavne crkve Velibor Džomić kazao je da nova verzija ustava
podstiče i širi versku mržnju i netoleranciju, te da je ustavni tekst pisan "da
se trajno diskriminiše Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori.
On je ocenio da sistemske ustavne norme crnogorskog ustava iz 1992. godine
koje se odnose na crkve i verske zajednice nisu loše, i da od njih ne bi
trebalo odustajati u "novom ozbiljnom nacrtu ustava". |
| |
| |
|
| |
| Crna Gora član Međunarodne pomorske
organizacije |
| |
Crna Gora je primljena u članstvo Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i
postala je njen 167. član.
Direktor Uprave pomorske sigurnosti Krsto Rakočević rekao je agenciji da Crnoj
Gori predstoji veliki posao na primeni međunarodnih konvencija iz oblasti
pomorstva.
"Najvažnije je usaglasiti standarde obuke pomorskog kadra, primeniti propise o
sigurnosti na moru, zaštiti od zagađenja, kao i konvencije o nosivosti i
opterećenju brodova", rekao je Rakočević i dodao da je prijem Crne Gore u IMO
važan i za pomorce i za državu.
Crna Gora je primljenja u IMO 10. novembra na sednici saveta te Međunarodne
organizacije održanoj u Londonu. |
| |
| |
|
| |
| Slučaj Glavaš - ram za sliku hrvatskog
pravosuđa |
| |
Slučaj nezavisnog saborskog poslanika Branimira Glavaša, osumnjičenog da je
1991. i 1992. godine kao zapovjednik odbrane Osijeka naredio likvidacije
nekoliko desetina građana srpske nacionalnosti, pokazao je svu nedosljednost i
neprofesionalnost hrvatskog pravosuđa.
 Brojni
stručnjaci ukazuju da politika nikada nije skinula šapu sa pravosuđa, uprkos
nastojanju državnog vrha da javnost uvjeri u suprotno.
Priča o Glavašu i njegovoj upletenosti u zločine nad Srbima godinama nije ni
postojala, a ako se netko i usudio o tome govoriti, uglavnom je to radio
potiho, u strahu da ga se ne čuje i ne vidi.
Jedini koji se usudio javno progovoriti o tim slučajevima bio je osječki
novinar Drago Hedl, koji je u tjedniku Feral Tribjun s vremena na vrijeme
pokretao tu priču. Zbog toga je doživljavao otvorene prijetnje ubojstvom.
Ni gubitak vlasti HDZ-a na parlamentarnim izborima 2000 godine i vladavina
opozicije nisu donijeli nikakav pomak, jer ni oni nisu imali hrabrosti suočiti
se sa tim pitanjem.
A onda je, kako to navode neki analitičari, upravo Glavaš napravio stratešku
pogrešku koja ga sada košta slobode.
Naime, do nogu potučeni HDZ nakon izbora 2000. godine rascijepio se na dvije
struje - izrazito desnu i konzervativnu koju je poveo bivši savjetnik
predsjednika Franje Tuđmana i nekad najutjecajniji čovjek u državi Ivić
Pašalić, i proevropsku struju na čije je čelo stao današnji premijer Ivo
Sanader.
Na stranačkom saboru 2002. godine, upravo je Glavaš svojim velikim zalaganjem,
ali i političkim trikovima, Sanaderu donio glasove potrebne za pobjedu u
stranci, nakon čega je krenula reforma do tada ekstremno desne partije.
Reformirani HDZ je u jesen 2003. godine uspio osvojiti većinu na
parlamentarnim izborima i formirati vlast, no "politička ljubav" Sanadera i
Glavaša nije dugo trajala. Glavaš je 2005. napustio HDZ uz veliku pompu i
lavinu teških riječi upućenih premijeru, ali i svojem dotadašnjem bliskom
prijatelju, predsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu.
Glavaševo članstvo i visoke pozicije u HDZ-u prešutno su mu, sve do tada,
osiguravale apsolutni imunitet od bilo kakvog progona zbog umiješanosti u
likvidacije Srba tokom rata. No burni razlaz sa dotadašnjim političkim
partnerima preko noći je promijenio situaciju, nakon čega se u proljeće ove
godine sve glasnije počelo šuškati o tome da je i Glavaš konačno došao na red.
Odluka o pokretanju istrage objavljena sredinom juna ove godine, izazvala je
lavinu događaja, neprihvatljivih za normalan pravosudni sustav.
Uz procjenu da se istražni pistupak, zbog Glavaševe goleme moći u gradu, neće
moći nezavisno i profesionalno provesti u Osijeku, Državno tužila-štvo uspjelo
je prebaciti čitav slučaj na Županijski sud u Zagrebu.
No Glavaš je "rat" odlučio nastaviti konstantno u javnost plasirajući tvrdnje
kako je on potpuno nevin i da je zapravo žrtva političkog obračuna njegovih
dojučerašnjih stranačkih kolega Ive Sanadera i Vladimira Šeksa.
Jedan od prvih skandala izbio je kada je u julu, kratko nakon objave o istrazi,
u javnost procurio identitet svjedoka u postupku, koji su se potom i javno
potužili da im se prijeti.
Ni ta činjenica nije, međutim, bila dovoljna istražnom sudiji da donese odluku
o pritvaranju Glavaša zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, iako je bilo
očigledno da se upravo to događa.
Upornost Državnog tužilaštva se ipak isplatila, pa je Glavaš, nakon trećeg
zahtjeva, konačno pritvoren, nakon što mu se krajem oktobra ukinut poslanički
imunitet. Pritvoren je, međutim, samo za jedan od tih zločina, takozvani
slučaj garaža, u kojem se tereti da je naredio likvidaciju dva srpska civila u
jednoj osječkoj garaži. Drugi, takozvani slučaj selotejp, u kojem se sumnjiči
da je umiješan u likvidaciju šest civila srpske nacionalnosti koji su 1991.
godine ubijeni i bačeni u Dravu sa vezanim rukama i selotejpom preko usta, bio
je uzrok još jednog u nizu skandala, jer je istražni sudija Županijskog suda u
Osijeku Mario Kovač, koji je trebao donijeti odluku o pokretanju istrage,
stvar odlučio prebaciti na druge.
Da među dobrim dijelom sudija postoji silan strah od pritiska politike, ali i
medija, svjedoči i zanimljiva pojedinost da su se na dan kada je iz
Županijskog državnog tužilaštva u Županijski sud u Osijeku stigao nalog za
pokretanje istrage protiv Glavaša, sve istražne sudije naglo razbolele.
Jedini "naivni" sudija koji je toga dana došao na posao bio je upravo Mario
Kovač, no i on je pokleknuo pred očitim pritiscima i našao salomonsko rješenje:
proglasio je taj sud nenadležnim za slučaj Glavaš.
Ipak, uz sve peripetije, Glavaš je 26. oktobra završio u pritvoru, gde je
stupio u štrajk glađu i nije odustao od glumljenja žrtve.
U cijelu su se priču upleli i političari, pa je odmah nakon Glavaševog
pritvaranja, premijer Sanader izjavio kako je vrlo zabrinut zbog tog slučaja i
svega što se u javnosti oko njega događa.
Na to su burno reagirali i iz Udruženja sudija, napominjući kako svako
komentiranje sudskih postupaka i nepravomoćnih presuda, posebno ako to čine
najviši predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, stvara dojam da sudovi
odluke donose pod političkim patronatom i pritiskom.
Politički su analitičari upozorili da će miješanje političkog vrha u proces
Glavašu imati dalekosežne posljedice na društvo, ali će, dodali su, upozoriti
i EU da Hrvatska još nije riješila problem odvajanja pravosuđa od uticaja
politike.
Brojni pravni stručnjaci ocenjuju da je slučaj Glavaš zapravo velika pravna
blamaža Hrvatske.
Ni danas nije sasvim jasno kako je u jednoj pravno sređenoj državi, kakva
Hrvatska nastoji biti, posebno u vremenima kada se okreće ulasku u EU, moguće
da ratni zločinac, kriv za ubojstva desetaka civila, više od 15 godina mirno
šeće ulicama.
Mediji se slažu kako deo odgovora možda leži u nedavnoj konstataciji
predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora Žarka Puhovskog, koji je u jednoj TV
emisiji kazao kako je "početkom 90-ih bilo normalno ubijati Srbe, a kasnije je
bilo normalno zaboraviti da se ubijalo Srbe". |
| |
Sandra Carić
Zagreb |
|
| |
| Romi uzdrmali Sloveniju |
| |
Pitanje položaja Roma u Sloveniji uzdrmalo je domaću javnost. Nenaviknuti na
demonstracije, barikade i specijalce, Slovenci su u jednom danu doživeli dva
protesta, sa suprotno motivisanim antivladinim parolama.
 U
Ljubljani je sinoć održan miting podrške romskoj porodici Strojan koju je
slovenačka vlada, pod pritiskom građana opštine Ivančna Gorica, evakuisala u
prihvatni centar u Postojni.
Istovremeno, u selu Mala Huda, održan je protest stanovništva, uz postavljanje
barikada na pristupne puteve do sela, protiv namere vlade da porodicu Strojan
naseli na njihovom području.
U Ljubljani je oko 700 demo-nstranata, među kojima su bile i neke poznate
javne ličnosti, protestovalo zbog kršenja ustava i međunarodnih konvencija o
ljudskim pravima, zahtevajući od vlade Slovenije da se romskoj porodici
Strojan omogući povratak kući u Ambrus.
Okupljeni su zahtevali od vlasti da svim ljudima omogući da slobodno odlučuju
o svom načinu života i mestu boravka. Zatražena je i ostavka ministra
unutrašnjih poslova Dragutina Mate, koji "svojim izjavama i delovanjem šteti
ugledu civilizovanog društva".
Književnik Boris A. Novak je u ime Društva književnika Slovenije, rekao da je
"ponašanje slovenačke policije i drugih organa krajnje brutalno i rasističko".
Poznata slovenačka glumica i ambasadorka UNICEF-a Milena Zupančič je izjavila
da je nedopustivo da se ljudi kao što su Romi tretiraju kao neko koga možeš "mirno
oterati iz vlastite kuće i sa vlastite zemlje".
Policija nije saopštila koliko specijalaca je angažovano za praćenje skupa,
ali od jutarnjih sati su građani Ljubljane mogli da prate postavljanje
zaštitnih ograda oko zrade slovenačke vlade.
"Od koga se branite, ovo su mirne demonstracije", pitali su učesnici protesta
u Ljubljani pripadnike jedinice specijalaca. Na jednom transparentu je pisalo
"Kad vlada kju-kluks-klan, svako od nas je Ciganin".
Iz Male Hude poruka vladi bila je "ne igrajte se sa nama, jer ćemo doći u
Ljubljanu".
Ombudsman za ljudska prava Matjaž Hanžek je iseljenje Roma nazvao "krajem
pravne države" i "zaradio" zahtev vlade za izvinjenje.
Podršci Romima iz Ambrusa, pridružile su se brojne ličnosti iz akademskog i
kulturnog života Slovenije.
"Izmeštanje Roma u izbeglički centar u Postojni je u stvari deportacija,
geotizacija, pokušaj uspostavljanja aparthejda i slovenačka verzija etničkog
čišćenja koje, na sreću, za sada nije dovelo do fizičkog obračunavanja. Ali
atmosfera je toliko uzavrela da to nije isključeno", rekao je književnik i
profesor univerziteta Boris Novak.
Kao posebno zabrinjavajuće on je naveo da se tu "ne radi samo o ksenofobiji i
rasizmu dela populacije u lokalnim zajednicama, već i aktivnoj, veoma
perfidnoj podršci, koju tom rasizmu daju državni organi Slovenije".
Problem Roma u Sloveniji izazvao je strah i kod ostalog "neslovenačkog"
stanovništva. Čuju se i glasna razmišljanja poput "Juče 'izbrisani' (iz
registra državljana Slovenije), danas Romi, da li su sutra na redu i ostali
neslovenci".
O romskom problemu i iselenju Strojanovih, pisale su ovih dana najveće svetske
novine, pored ostalih Njujork Tajms i Herald Tribjun, a u Ljubljanu je
doputovao i evropski komesar za ljudska prava Tomas Hamaberg. |
| |
Aleksandar Mlač
Ljubljana |
|
| |
| Preseljenje romske porodice neprihvatljivo |
| |
Evropski komesar za ljudska prava Tomas Hamerberg ocenio je da je
neprihvatljivo što je romska porodica Strojan morala da napusti svoj dom, jer
je to zahtevalo većinsko stanovništvo.
 Komesar Saveta Evrope za ljudska prava doputovao je preksinoć u Ljubljanu kako
bi procenio razloge preseljenja romske porodice Strojan iz njihove kuće i sa
njihove zemlje u Ambrusu, pod pritiskom razjarenih stanovnika opštine Ivančna
Gorica, u prihvatilišni centar u Postojni, kao i u opšte stanje položaja Roma
u Sloveniji.
Hamerberger je juče boravio u poseti evakuisanoj porodici u Postojni u pratnji
ministra za šklostvo Milana Zvera, u Ljubljani razgovarao sa ministrom
unutrašnjih poslova Dragutinom Matom, predstavnicima nevladinih organizacija,
a preksinoć, nakon dolaska u Sloveniju se sastao i sa ombudsmanom za ljudska
prava Matjažom Hanžekom. |
| |
| |
|
| |
| Draganu Čoviću danas presuda za organizovani
kriminal |
| |
Sutra će biti izrečena presuda u predmetu Dragan Čović i drugi koji se vodi
pred Odsekom Suda BiH za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju.
 Bivši
član Predsedništva BiH, bivši ministar finansija Federacije BIH i predsednik
HDZ BiH Dragan Čović optužen je za organizovani kriminal i zloupotrebu
položaja ili ovlašćenja.
U optužnici se i vlasnici mesnog giganta "Lijanovići" iz Širokog Brijega, Jozo,
Jerko, Slavo i Mladen Ivanković-Lijanović sumnjiče za organizovani kriminal,
zloupotrebu položaja ili ovlašćenja, davanje mita ili drugih oblika koristi,
zloupotrebu ovlašćenja u privredi, krivotvorenje dokumenata i poresku utaju.
U istom predmetu, predsednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić optužen je za
organizovani kriminal i zloupotrebu položaja ili ovlašćenja i profesor Zdravko
Lučić za organizovani kriminal i davanje mita.
U optužnici se navodi da je Dragan Čović, dok je bio na poziciji ministra
finansija u Vladi Federacije BiH, primio mito od braće Ivanković-Lijanović
kako bi im omogućio uvoz robe sa posebnim porezima i prelevmanima.
Dodaje se da su špediteri "Lijanovića" prikazali veliki broj krivotvorenih
carinskih deklaracija i drugih dokumenata čime su izbegli plaćanje određenih
poreza i time naneli ozbiljnu ekonomsku štetu privredi BiH.
U optužnici se dalje navodi da su Čović i braća Ivanković-Lijanović, optuženom
u istom predmetu profesoru Zdravku Lučiću ponudili poklone i druge oblike
koristi u obliku mita, kao i predsedniku Ustavnog suda BiH Mati Tadiću, kako
bi ostvarili nepropisan uticaj na odluke i presude Ustavnog suda u interesima
Dragana Čovića i kompleksa "Lijanovići".
Tužilaštvo BiH zatražilo je maksimalnu kaznu predviđenu Krivičnim zakonom BiH
za Dragana Čovića, tvrdeći da su tokom postupka uspeli dokazati da je on "bio
u pleten u kriminalne radnje dok je obavljao javne dužnosti".
Tužioci su saopštili da je u toku trogodišnjeg istražnog postupka, nakon
petnaest meseci pretresa, nekoliko hiljada pregledanih dokumenata i saslušanja
brojnih svedoka, dokazano da su Čović i ostali zloupotrebili svoj položaj i
ovlašćenja.
Glavni pretres u ovom predmetu je počeo 11. oktobra prošle godine. |
| |
| |
|
| |
| Uhapšeni prevoznici Albanca |
| |
Zagrebačka policija saopštila je da je na periferiji grada uhapsila dva
državljana BiH, koji su u dva automobila prevozili osam ilegalnih albanskih
državljana.
Policija je u utorak kasno uveče zaustavila dva automobila tipa "golf" sa
registarskim tablicama BiH, koja su vozili osumnjičeni (41) i njegova
partnerka (32).
U policiji se sumnja da su uhapšeni, prema prethodnom dogovoru s nepoznatim
osobama, albanske državljane preuzeli na benzinskoj pumpi u Županji.
Za naknadu od 50 evra po osobi trebalo je da ih prevezu do Zagreba, odnosno do
benzinske pumpe kod mesta Popovec kod Zagreba, gde ih je otkrila policija.
Sud je migrante novčano kaznio i odredio im meru deportacije iz Hrvatske, a do
tada će biti smešteni u prihvatnom centru za strance.
Uhapšeni državljani BiH prebačeni su u Istražni centar Županijskog suda u
Zagrebu. |
| |
| |
|
| |
|
Oglasavanje Marketing
|
