| 
    
Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost | 
		    Broj 1082, 8. decembar 2006.
		 
 
| Original ili falsifikat |  |  |  | Ove nedelje u Markamu su se sastali stručnjaci koji pokušavaju da se izbore za 
  očuvanje robnih marki. Bilo je tu privrednika i policije, pošto je 
  falsifikovanje robnih marki poprimilo i na globalnom nivou razmere kriminalne 
  aktivnosti u najvećoj ekspanziji. 
 
  Materijalnu štetu trpe mnogi, ali se javljaju i drugi ogromni problemi koji 
  proističu iz falsifikovanja robnih marki. Tu je, pre svega, sasvim opravdano 
  pitanje koliki je rizik po zdravlje i život kada se koriste pojedini 
  falsifikovani proizvodi. Bilo je slučajeva da su se avioni rušili, automobili 
  sudarali zato što su u njih stavljene kopije originalnih delova. Takođe, svi 
  se sećamo bar jednog upozorenja proizvođača ili iz vladinih agencija u kojem 
  stoji da treba veoma pažljivo proveriti sve detalje etikete ukoliko želimo da 
  budemo sigurni da smo kupili baš ono što smo želeli. 
 Moguće je da smo i sami bili žrtva neke takve prevare, ne zato što smo hteli 
  da uštedimo, već zato što jednostavno nismo ni pretpostavili da i taj i takav 
  proizvod može biti falsifikovan, te nismo bili dovoljno obazrivi. Posebna 
  priča je da potrošač treba da bude ekspert da bi u pojedinim situacijama mogao 
  da razluči original od falsifikata.
 
 Spisak proizvoda koji se mogu naći u originalnoj i lažnoj varijanti gotovo da 
  je neograničen. Tu ima, sem malopre pomenutih delova za avione i automobile, 
  odeće i obuće, igračaka, nameštaja, pića, nakita, satova, aparata, mobilnih 
  telefona, hrane, pa čak i lekova. Falsifikati kompjuterskih programa mogu da 
  vam ugroze privatnost, ali kada su hrana, piće i lekovi u pitanju, onda može 
  da bude ugroženo ne samo vaše zdravlje, nego i život.
 
 Jedan od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti Lorn Lipkus, osnivač Kanadske mreže 
  protiv krivotvorenja, smatra da bi Kanada trebalo da uvede strože propise o 
  čuvanju intelektualne imovine i strožu graničnu kontrolu, kako bi se lakše 
  izborila sa ovim narastajućim problemom.
 
 On dodaje da je njegov cilj da ubedi vladu da prestane da daje priliku 
  mešetarima da pronalaze rupe u sistemu.
 
 Lipkus veruje da bi za početak bilo dovoljno u carinske propise dodati 
  amandman koji kaže da se ne može uvoziti roba zaštićene robne marke ili sa 
  zaštićenim autorskim pravima zato što spada u zabranjene stvari, ali napominje 
  i da je neophodno da pojača pritisak na vladu da uradi nešto u tom pravcu.
 
 Lipkus navodi podatke po kojima je, samo u poslednjoj dekadi, legitimna 
  trgovina porasla za 75 odsto, a da je u istom periodu prodaja falsifikovane 
  robe porasla za 1.000 odsto.
 
 Na konferenciji su predstavljeni podaci koje je Majkrosoft Kanada prikupio. U 
  njima se, između ostalog, može naći i strahovanje skoro pola miliona građana 
  da će za predstojeće praznike kupiti neki falsifikovani proizvod. Tri 
  četvrtine ispitanih je potenciralo da bi dali i više novca samo da budu 
  sigurni da su dobili originalni proizvod.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Nepromenjena kamatna stopa |  |  |  | Četvrti put za redom Banka Kanade zadržala je istu stopu kamata po viđenju - 
  4,25 odsto, bez naznaka da bi je u budućnosti mogla smanjiti, uprkos znacima 
  koji ukazuju na slabljenje privrede. Centralna banka je saopštila da je stopa 
  inflacije u oktobru bila ispod zacrtane i iznosila 0,9 odsto. 
 Ovo saopštenje se odrazilo na vrednost nacionalne valute na tržištu. Od 87,83 
  američkih centi za jedan kanadski dolar, pre bančinog saopštenja, on je oko 
  podneva vredeo 87,61 američkih centi.
 
 Ekonomski stručnjaci ne očekuju da ni u januaru Banka Kanade izmeni stope, a 
  tek deo njih smatra da bi do promena moglo doći u martu naredne godine. Oni 
  kao jedan od najvećih potencijalnih rizika za domaću privredu navode stanje u 
  američkoj privredi, jer to utiče na smanjenje izvoza.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Neželjeni efekti tamiflua |  |  |  | Ministarstvo zdravlja je upozorilo građane da su se kod upotrebe leka protiv 
  gripa tamiflu, kod jednog broja pacijenata javile neželjene reakcije, uglavnom 
  kod dece i tinejdžera. 
 
  Kod pacijenata, naročito u Japanu, gde najveći broj ljudi koristi ovaj lek, 
  javili su se retki slučajevi halucinacija i nenormalnog ponašanja. U Kanadi 
  nije do sada bilo ovakvih slučajeva kod dece, iako je zabeleženo da su 
  pojedini stariji pacijenti imali određene smetnje. 
 Ministarstvo je uputilo zahtev proizvođaču leka, švajcarskoj kompaniji Hofman-La 
  Roš, da u uputstvu za upotrebu leka obavezno navede i najnovije indikacije 
  koje su se javile kod pacijenata.
 
 Ministarstvo je, takođe, upozorilo vlasnike kompanija da se ne obaziru na 
  telefonske pozive kojima ih potpuno neovlašćene osobe obaveštavaju da 
  Ministarstvo zahteva da svaka kompanija kupi komplet za slučaj pandemije. Cena 
  tog, navodno obaveznog, kompleta je 299 dolara. Pošto ovakav telefonski poziv 
  nema nikakve veze sa Ministarstvom zdravlja, u upozorenju stoji da odmah treba 
  prijaviti ovakav slučaj i to ili pozivom na telefon 1-888-495-8501, ili putem 
  sajta www.phonebusters.com
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Novi čelnik liberala |  |  |  | Ko je Stefan Dion, novoizabrani, 37. po redu lider Liberalne stranke? 
 Rođen 28. septembra 1955. godine u Kvebek Sitiju, kao drugo, od petoro dece u 
  porodici oca univerzitetskog profesora Leona Diona, federaliste, i majke Deniz, 
  agenta za nekretnine, rođene u Parizu. Ima dvojno državljanstvo i napominje da 
  nema nameru da ga se odrekne, zato što veruje da je brojnim drugim potezima u 
  dovoljnoj meri pokazao svoju lojalnost prema Kanadi.
 
 
  Samo u jednom periodu svog odrastanja dolazi u dodir sa suverenističkim 
  pokretom, kada je radio kampanju za Parti Kvebekva. 
 Političke nauke je završio na Univerzitetu Laval, gde je i magistrirao 1979. 
  godine. Doktorat iz sociologije je stekao na Institutu za političke nauke u 
  Parizu. Bio je profesor političkih nauka na univerzitetima Monkton i Montreal, 
  od 1984. do 1996. godine, i u isto vreme gostujući profesor u Parizu i 
  Vašingtonu. Počasni je doktor nauka na Univerzitetu Karlos III u Madridu.
 
 Autor je više knjiga i udžbenika iz oblasti političkih nauka, javne 
  administracije i menadžmenta.
 
 Oženjen je Žaninom Kriber, svojom koleginicom po struci, i imaju ćerku Žanu. 
  Kućni ljubimac mu je pas haski po imenu Kjoto, koga su nabavili ove godine da 
  im odvuče misli od poraza liberala na federalnim izborima.
 
 Politikom je počeo aktivno da se bavi 1996. godine, kada je izabran za 
  poslanika u Donjem domu. Na svim narednim izborima, ponovo ga biraju u najviše 
  zakonodavno telo. U vladi premijera Žana Kretjena bio je ministar za 
  međuvladine poslove, da bi u vladi Pola Martina postao ministar za životnu 
  sredinu.
 
 U periodu od januara 1996. do decembra 2003. godine Dion je predsednik 
  Kraljičinog političkog saveta, i uz njegovo ime ide oslovljavanje sa 'uvaženi'
 
 Budući da je u Kretjenovoj administraciji bio značajna ličnost u vreme 
  sponzorskog skandala, Dion je morao da svedoči pred Gomerijevom komisijom, ali 
  je potpuno oslobođen svake umešanosti u mutne radnje.
 
 Tokom svoje političke karijere, Dion je imao značajnu ulogu u događajima koji 
  su doveli do odluke Vrhovnog suda o unilateralnoj secesiji Kvebeka, kojom je 
  potvrđeno da ni po kakvom pravu, međunarodnim propisima, ili po kanadskom 
  Ustavu, nema osnova da Narodna skupština Kvebeka, zakonodavno telo ili vlada, 
  mogu unilateralno da odluče o odvajanju Kvebeka od ostatka Kanade.
 
 Diona stranački najčešće karakterišu kao predstavnika jakog centra, kakav je 
  bio i Trido, jer se snažno zalaže za federalizam. To je svojevremeno posebno 
  dokazao svojim otvorenim pismima bivšem premijeru Kvebeka Lisijenu Bušaru. 
  Dion podržava kooperaciju, fleksibilnost i međuzavisnost u kanadskoj 
  federaciji, uz obavezno poštovanje nacionalnog Ustava.
 
 U svojim prvim obraćanjima, neposredno po izboru za lidera, Dion je istakao 
  dve bitne stvari - da će raditi pre svega na ujedinjenju stranke i na 
  temeljnim pripremama za predstojeće federalne izbore. Po njegovim rečima, 
  birači će tada imati priliku da izaberu između dve potpuno jasne vizije, one 
  desno orijentisane, koju zastupa Konzervativna stranka i politike centra, 
  odnosno socijalne svesti koju vodi Liberalna stranka.
 
 Da su liberali učinili dobar potez izabravši Diona za novog lidera stranke, 
  pokazala su odmah ispitivanja javnog mnjenja. Podrška stranci je gotovo 
  momentalno porasla i liberali sada imaju blagu prednost u odnosu na vladajuću 
  Konzervativnu stranku.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Šesnaest meseci za otmicu dece |  |  |  | Francuskinja Natali Getlif, profesor na jednom francuskom univerzitetu, 
  osuđena je u Vankuveru na 16 meseci zatvora, uslovno na tri godine, zbog toga 
  što je otela svoje dvoje dece, Maksimilijana, 12, i Džozefine,11, od bivšeg 
  muža Kanađanina i skrivala ih u Francuskoj pet godina. 
 
  Getlif je uhapšena 11. aprila ove godine, kada je došla u Vankuver da bi 
  odbranila svoju doktorsku tezu iz oblasti primenjene lingvistike na 
  Univerzitetu Britanska Kolumbija. Policija je dva meseca posle toga pomogla 
  njenom bivšem suprugu Skotu Grantu da dovede decu iz Francuske. 
 Sud u Vankuveru je Getlifovu proglasio krivom za otmicu dece i nepoštovanje 
  sudske odluke iz 2001. godine, u kojoj stoji da ne sme nigde da odvodi decu 
  dok traje rasprava o starateljstvu nad njima. Pri donošenju presude, sud je 
  uzeo u obzir da se Getlifova porodila septembra meseca u zatvoru i da je ta 
  beba sa njom u zatvorskoj ćeliji i da ona sa svojim partnerom u Francuskoj ima 
  i osamnaestomesečnog sina. Budući da će vreme provedeno u zatvoru biti 
  uračunato u kaznu, veruje se da bi Getlif mogla ubrzo da podnese molbu za 
  pomolovanje i da izađe iz zatvora. Ona bi mogla, po međunarodnom sporazumu da 
  traži da ostatak kazne izdržava u Francuskoj.
 
 Sudija Marvin Kenisberg je u presudi istakla da je Getlifova svojim činom, a 
  posebno slikom koju je dala o Grantu, nanela velike, možda nenadoknadive 
  posledice i svojoj deci i njihovom ocu, da ih je lišila veoma važnog prava na 
  svakodnevno viđanje, ali i da su deca veoma teško podnosila podnosila posete 
  zatvoru. Sudija Kenisberg se nada da će Getlifova shvatiti da je ona sama i 
  njeno odbijanje da prihvati ono što treba, a ne njen bivši suprug, krivi za 
  teško emotivno stanje kroz koje prolaze deca.
 
 Ova dirljiva priča zaokupljala je veliku pažnju javnosti u Francuskoj između 
  ostalog i zato što je Grant oslikavan kao osoba opsednuta religijom i sklona 
  da posegne drastičnim merama u vaspitanju dece. On odbacuje njene optužbe i 
  naglašava da se neće usuditi da ode u Francusku, jer mu tamo prete otmicom i 
  smrću.
 |  |  |  |  |  |  |  |  | 
         
Oglasavanje Marketing   |