Oglasavanje Marketing
|
Broj 1111, 13. jul 2007.
U Bratuncu održan parastos Srbima ubijenim u
ratu |
|
Na vojnom groblju u Bratuncu juče je služen parastos srpskim civilima ubijenim
na području Srebrenice i Bratunca u proteklom ratu u BiH.
Služenjem parastosa počelo je obeležavanje 15. godišnjice stradanja srpskih
civila na tom području.
Parastosu,
na kome je bilo više hiljada ljudi, prisustvovale su delegacije Vlade RS,
srpski predstavnici u zajedničkim organima BiH, delegacije Boračke
organizacije RS, Udruženja nestalih i zarobljenih boraca i civila RS i Saveza
logoraša RS.
Vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije je nakon parastosa rekao da su "ovi ljudi
stradali samo zato što su bili pravoslavni Srbi", pozivajući na opraštanje,
propovedanje mira, ljubavi i sloge među narodima.
Navodeći da "pomirenja ne može biti bez pravde", on je rekao da "pravda ovde
znači da, jednako kao i za zločine nad drugim narodima, moraju biti kažnjeni
počinioci zločina nad Srbima".
Na Petrovdan 1992. godine jake muslimanske snage pod komandom Nasera Orića
upale su u srpska sela Zalazje, Biljača, Sase i Zagone i ubile i izmasakrirale
69 srpskih civila, više od 70 ranile, a 19 se vode kao nestali. Sela su
opljačkana, spaljena i potpuno uništena.
Prema podacima srpske strane, na području Srebrenice, Bratunca i srednjeg
Podrinja jedinice pod komandom Nasera Orića su tokom 1992. i 1993. godine
ubile 3.262 srpska civila. Pokrovitelj obeležavanja 15-godišnjice Srba u
Srebrenici i Bratuncu je Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS.
Na centralnom gradskom trgu u Bratuncu će se održati akademija kojoj će
prisustvovati i premijer RS Dodik.
Obeležavanju 15. godišnjinice stradanja Srba na tom području ne prisustvuje
niko od bošnjačkih političara, a osim predstavnika Kancelarija visokog
predstavnika (OHR) u Srebrenici, parastosu ne prisustvuju ni predstavnici
međunarodne zajednice. |
|
|
|
|
Cvetanje mora u kotorskom zalivu |
|
U kotorskom zalivu, kod hotela "Fjord", more je ovih dana poprimilo intenzivno
žutu boju, a prema rečima naučnog savetnika u kotorskom Institutu za biologiju
mora Nenada Vuksanovića reč je o pojavi koja se naziva "cvetanje mora".
Vuksanović
je za Radio Kotor rekao da se ta pojava dešava svake godine u letnjim mesecima,
a pospešena je obogaćivanjem vodenog sistema nutrijentima, hranljivim solima,
fosfatima i nitratima.
Toj pojavi doprinose visoke temperature mora, slabo strujanje, nedostatak
jačeg vetra, ali i brojni kanalizacioni ispusti, a ako duže potraje može
dovesti do uginuća riba i školjki i ostalih živih organizama u moru, njihovog
truljenja i pojave neprijatnog mirisa, kazao je Vukašinović.
On je istakao da cvetanje mora nije opasno ni za ljude, osim ako duže traje i
tada gutanje morske vode prilikom kupanja može da dovede do dijareje. |
|
|
|
|
Isključenja vode u Herceg Novom |
|
U Herceg Novom i hercegnovskoj rivijeri uvedene su noćne restrikcije vode zbog
smanjenog dotoka vode iz lokalnog izvorišta, ali i većeg broja turista, rekao
je direktor javnog preduzeća Vodovod Zoran Šabanović.
U Herceg Novom, gde trenutno boravi oko 11.000 turista, voda se isključuje od
2 do 5 sati ujutru, a u mestima duž te rivijere, osim noću, voda se isključuje
i tokom dana od 14 do 17 sati.
Herceg Novi oko 70 odsto vode za piće dobija iz susedne Hrvatske iz sistema
Trebišnjica Plat, a ostatak iz izvorišta Opačica u blizni Zelenike.
Zbog dugotrajne suše to izvorište, umesto prosečnih 110 litara vode u sekundi,
sada daje oko 70 litara u sekundi. |
|
|
|
|
Svaki treći Makedonac ima platnu karticu |
|
Broj platnih kartica u Makedoniji je krajem jula premašio 592 hiljade, što
znači da svaki treći Makedonac poseduje to sredstvo plaćanja, piše poslovni
sajt Total.
Povećanje broja platnih kartica za 160 odsto u periodu od godinu dana duguje
se pre svega obavezi svih javnih preduzeća i budžetskih korisnika da podižu
plate putem kartica.
Podaci pokazuju da raste i broj kreditnih kartica. Na kraju juna ukupan broj
kreditnih kartica u Makedoniji je dostigao 139 hiljada, što je rast za 76
odsto za samo godinu dana.
Uporedo sa povećanjem broja platnih kartica u opticaju raste i broj trgovaca
koji prihvataju kartice kao sredstvo za plaćanje.
Na kraju juna karticama je moglo da se plaća u 11 hiljada objekata, što je
dvostruko više u odnosu na prošlu godinu.
Podaci Narodne banke Makedonije pokazuju da je u junu ove godine karticama
bilo plaćeno 3,6 milijardi denara (60 miliona evra). |
|
|
|
|
Dan Vojske Crne Gore 6. oktobar |
|
Vojska Crne Gore imaće svoj dan, 6. oktobar, predviđeno je nacrtom Zakona o
odbrani.
Šesti oktobar je predložen za Dan Vojske jer je tog dana 1042. godine vojska
dukljanskog kneza Vojislava odnela veliku pobedu nad vizantijskom vojskom u
mestu Tuđemile kod Bara.
Kneževina Duklja, prethodnica današnje Crne Gore, posle te bitke je postala
kraljevina, a knez Mihailo je dobio krunu od pape.
Vojska Crne Gore je pre godinu dana ukinula regrutnu obavezu i opredeljena je
kao profesionalna vojska.
Nacrt Zakona o odbrani predviđa opštu vojnu obavezu za vreme vanrednog i
ratnog stanja.
Predviđena je, takođe, mogućnost obuke vojnih obveznika, u mirnodopskim
uslovima, u trajanju najduže do 15 dana u toku kalendarske godine. |
|
|
|
|
Gregorijan najavio hapšenje osumnjičenih za
ratne zločine |
|
Zamenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijan najavio je da će biti "još
hapšenja" optuženih i osumnjičenih za ratne zločine u BiH, posebno u
Srebrenici, i dodao da se mogu uskoro očekivati akcije lokalnih vlasti.
U intervjuu za sarajevski "Dnevni avaz" on je izrazio nadu da novi visoki
predstavnik Miroslav Lajčak neće morati opet da deluje i koristi Bonska
ovlašćenja, prema kojima ima mandat da nameće zakone i smenjuje zvaničnike.
"Nadamo
se da neće, ali ako bude morao, on će sigurno razmotriti šta i kada treba
uraditi", dodao je Gregorijan.
Podsetio je da se vodi istraga o osumnjičenim za ratne zločine, kao i da je
nekim ljudima zamrznuta imovina, u skladu sa Zakonom o privremenim merama,
među kojima je i imovina nekih članova porodice haškog begunca Stojana
Župljanina.
"Biće daljih aktivnosti - bilo da se radi o istragama, zapleni imovine i
oduzimanju pasoša i drugih dokumenata. To će se dešavati u narednim mesecima,
ako ne i duže, a sve kako bi begunci od pravde bili izvedeni pred sud", rekao
je zamenik visokog predstavnika u BiH.
Ocenio je da Federacija BiH i Republika Srpska dobro sarađuju sa Sudom u Hagu
i da je dokaz tome nedavno hapšenje Zdravka Tolimira. Gregorijan smatra da se
"ipak može još dosta uraditi, zajednički kroz institucije RS i BiH".
Povodom Lajčakove odluke da smeni direktora policije RS Dragomira Andana zbog
sumnje da pomaze optužene za ratne zločine, Gregorijan je kazao da Andan radi
za Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, a živi u Beogradu.
"Za ono što mu se desilo, sam je kriv. Da je izručio Radovana Karadžića,
stanje bi, verovatno, bilo drugačije", rekao je Gregorijan. On je kazao i da
se nada da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić "nadohvat vlastima Srbije" i da
će biti uhapšeni. |
|
|
|
|
Obračun u Bugarskoj povezan sa zemunskim
klanom |
|
Četiri osobe, među kojima i jedna beba, povređene su u oružanom obračunu u
Sofiji koji se dovodi u vezu sa zemunskim kriminalnim klanom, javili su
skopski mediji.
Pozivajući se na izvore iz bugarske policije, mediji su javili da su povređena
dva državljana Makedonije, kao i jedna žena i beba, koji su državljani Srbije.
Na njih su u sofijskom kvartu "Bele breze' pucala trojica maskiranih napadača.
Valentin Petrov, direktor bugarske nacionalne policije, rekao je danas da se
najverojatnije radi o obračunu u okviru zemunskog klana, čiji su članovi
osuđeni za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića.
"Jedan od povređenih muškaraca sa makedonskim državljanstvom bio je povezan sa
Dejanom Milenkovićem, jednim od lidera zemunskog klana", rekao je Petrov.
Dejan Milenković, zvani Bagzi, bio je jedan od optuženih za ubistvo Đinđića,
ali je tokom suđenja dobio status svedoka saradnika čime je skinut sa
optužnice.
Bugarski ministar policije Rumen Petkov sazvao je radni sastanak sa vrhom
policije, a bugarska policija kontaktiraće policije u regionu povodom
sinoćnjeg obračuna.
Jedan od ranjenih muškaraca je u životnoj opasnosti, drugi je teže ranjen, dok
su žena i beba zadobili prostrelne rane u predelu ruke.
Prilikom pretresa stana u kojem su živeli makedons |
|
|
|
|
Ambasadorka Grčke u Skoplju |
|
Ambasada Grčke u Skoplju je diplomatskom notom obavestila da je Aleksandra
Papadopulu novi ambasador u Makedoniji, saznala je agencija u Ministarstvu
inostranih poslova Makedonije.
U noti piše da će do dolaska Papadopulu koja je zamenik šefa Misije Grčke pri
UN, otpravnik poslova Ambasade u Skoplju biti savetnik Rusos Kunduros, umesto
smenjene ambasadorke Teodore Grosomanidu.
Ministarka inostranih poslova Grčke Dora Bakojani pozvala je sredinom prošle
nedelje ambasadorku Grosomanidu u Atini zbog izjave ambasadorke za britanski
dnevnik "Fajnenšl tajms" o tome da je "Grčka dužna da se suoči sa novom
realnošću - da je više od polovine članica UN priznalo FIROM (Makedoniju) pod
njenim ustavnim nazivom".
Zbog te izjave Grosomanidu je povučena sa dužnosti četiri meseca pre isteka
mandata.
Grčka još od 1991. osporava pravo Makedonije na taj naziv, a UN neuspešno
posreduju u rešavanju tog spora. |
|
|
|
|
|
Oglasavanje Marketing
|