| 
     | 
		    Broj 1166, 22. avgust 2008.
		 
 
| Četiri decenije od sovjetske okupacije 
	Čehoslovačke |  |  |  | I Prag i prestonica suseda Bratislava ovih dana obeležavaju četiri decenije 
	otkako su u noći između 20. i 21. avgusta 1968. trupe Varšavskog pakta, sa 
	Crvenom armijom na čelu, upale u Čehoslovačku da tenkovima uguše pokušaj 
	reformskog krila čehoslovačkih komunista predvođenih Aleksandrom Dubčekom da 
	socijalizmu daju ljudski lik, inspirisan i Titovom Jugoslavijom. 
 Ta noć '68. nadovezala se na češke traumatične istorijske osmice - '38. kada 
	su velike sile u Minhenu dale blagoslov Hitleru da rasparča Čehoslovačku, i 
	'48. kada su plišanim pučem na vlast došli komunisti.
 
 
  Četrdesetoj 
	godišnjici sovjetske invazije na Cehoslovačku kada je neposlušnog saveznika 
	pregazilo 27 vojnih divizija, ukupno 750.000 vojnika Crvene armije i pet 
	zemalja Varšavskog pakta, sa 800 aviona i 6.300 tenkova, ponešto sumorni ton 
	daje u očima običnih Čeha i Slovaka to što gledaju sasvim stvarne ruske 
	tenkove i danas - u TV izveštajima o najnovijim sukobima u Gruziji. 
 A sudeći po anketama, ti ruski tenkovi u Gruziji interesuju ih više nego 
	sopstvena prošlost. Najnovije istraživanje je pokazalo da većina Čeha danas 
	smatra da te dane nade u slobodno društvo, Dubčekove reforme, demokratiju i 
	slobodu, poznate u svetu kao Praško proleće, nema razloga posebno 
	obeležavati.
 
 Svega 16 odsto Čeha Praško proleće vidi kao put komunističke Čehoslovačke ka 
	demokratiji, 31 odsto danas tvrdi da je to bila samo još jedna ujdurma da 
	komunisti ostanu na vlasti dok 23 odsto Čeha ceni da je to bio samo 
	eksperiment koji ionako ne bi doveo narodu demokratiju.
 
 Ruska okupacija apsolutno ne interesuje mlade, rođene već u slobodnoj zemlji 
	jer je odgovor "nemam ama baš nikakvo mišljenje" odabralo 70 odsto 
	tinejdžera do 18 godina.
 
 Sociolozi ovako surovo uzdržan odnos današnjih Čeha i Slovaka prema 
	značajnoj godišnjici objašnjavaju time da su iz tadašnjeg optimizma, nadanja, 
	opojnog osećaja da je uz njih ceo svet, uverenja da kada je u sred krize u 
	Prag sredinom tog jula došao da ih obodri i jugoslovenski maršal Tito, 
	Kremlj neće smeti da napadne Čehoslovačku, prešli u posvemašnje poniženje i 
	apatiju.
 
 Dva meseca spontanog nenasilnog otpora većine naroda, dok je reformski 
	komunistički cehoslovački vrh odvučen silom u Moskvu, uzvici "Ivane idi kući", 
	okrenuti putokazi da okupatora navedu na pogrešan pravac, pljuvanje u lice 
	koga se još dobro i danas sećaju poljski vojnici, antiruski plakati... I 
	ništa. Tzv. "normalizacija" i vraćanje u letargiju ćuteće većine sve do 
	1989. godine.
 
 Već sredinom septembra 1968. godine federalna narodna skupština vratila je u 
	medije cenzuru, a 18. oktobra ratifikovala je sporazum o privremenom boravku 
	snaga Varšavskog pakta na teritoriji Čehoslovačke. To privremeno odužilo se 
	na preko dve decenije.
 
 Ponos čehoslovačkog sporta, fenomenalna gimnastičarka, rekorderka po broju 
	osvojenih zlatnih medalja Vjera Časlavska koja se na Olimpijadi u Meksiku 
	otvoreno suprotstavila "bratskoj pomoći" morala je po direktivi da zaboravi 
	da će se ikada više baviti sportom.
 
 "Lidove novini" otvoreno kažu - nerado se sećamo Praškog proleća i okupacije 
	zato što smo usvojili onu staru narodnu veštinu, kojom se nije rukovodila 
	Časlavska i manjina njoj sličnih - umeće da na vreme savijemo kičmu.
 
 Sociolog, nekadašnji disident, Jiržina Šiklova, anketu i današnje 
	ignorisanje Praškog proleća tumači nešto drugačije. Kontroverze, prema 
	njenoj oceni, izviru iz tadašnjih preteranih, nerealnih nadanja u reformski 
	proces i slabe češke i slovačke komuniste, lidere nedorasle trenutku, koje 
	je samo nosio talas euforije naroda.
 
 "Praško proleće nije ni pokušalo ni moglo da donese istinsku demokratiju, 
	već samo demokratizaciju. Maksimalno je od Čehoslovačke moglo da napravi 
	Titovu Jugoslaviju", kaže Šiklova.
 
 Za Šiklovu je najveći ulog Praškog proleća to što je invazija sovjetskih 
	trupa otreznila zapadnu levicu spremnu da koketira sa socijalizmom i 
	pokazala joj pravo lice te ideologije i sovjetske Moskve.
 
 Invazija snaga Varšavskog pakta na Čehoslovačku, protiv koje je od 
	socijalističkih zemalja burno protestovala Jugoslavija, distancirala se 
	Rumunija a Albanija Envera Hodže demonstrativno istupila iz Varšavskog pakta, 
	odnela je među Česima i Slovacima do kraja '68. godine 108 života, preko 500 
	ljudi je ranjeno teško a nekoliko stotina lakše.
 
 Iz Čehoslovačke je emigriralo oko 160.000 ljudi.
 |  |  |  | Daša Pavlović, Prag
 |  |  |  |  
| Poljska i SAD potpisali sporazum o 
	antiraketnom štitu |  |  |  | Američka državna sekretarka Kondoliza Rajs i poljski ministar inostranih 
	poslova Radoslav Šikorski potpisali su u Varšavi sporazum o razmeštanju 
	raketne baze američkog antiraketnog štita u Poljskoj. 
 Prema tom sporazumu, SAD će u vojnoj bazi Redžikovo na severu zemlje 
	instalirati do 2012. godine 10 raketa presretača balističkih projektila.
 
  U bazi će pored američkih biti i poljski vojnici,baza neće imati 
	eksteritorijalni status i u njoj će važiti poljski zakoni.
 
 Zajedno sa radarom u Češkoj, u vojnom poligonu Brdi južno od Praga, raketna 
	baza u Poljskoj kompletiraće evropsku komponentu američkog štita protiv 
	raketa iz potencijalne opasnosti iz Azije.
 
 I Česi i Poljaci nadaju se da će američki štit vremenom postati integralni 
	deo zajedničke protivraketne odbrane NATO.
 
 Vašington i Varšava spremni su da omoguće Rusiji, koja ih oštro optužuje da 
	je štit uperen protiv nje, redovne inspekcije, ali poljska vlada traži da 
	međunarodni posmatrači recipročno dobiju pristup u ruske baze u oblasti 
	Kalinjingrada, na granici sa Poljskom.
 
 SAD su se obavezale da će u Poljskoj razmestiti za stalno do 2012. godine i 
	jednu bateriju modernog protivraketnog sistema patriot koja bi štitila 
	Varšavu od napada raketa srednjeg i kratkog dometa.
 
 Rusija je, kada je prošle nedelje parafiran američko-poljski sporazum, 
	zapretila da Poljska, kada pristaje na američku vojnu bazu, mora da računa 
	sa tim da će biti prva na udaru u slučaju eventualnog sukoba.
 
 Vašington i Varšava dogovorili su se takođe da Poljska do 2018. godine 
	dobije mogućnost da po povoljnim uslovima kupi od SAD toliko baterija 
	patriota koliko će joj biti dovoljno da pokrije protivraketnu odbranu cele 
	zemlje.
 
 Kao i SAD koje prvo nisu želele da daju Poljacima sistem patriot, kako ne bi 
	iritirali Rusiju, Poljska je takođe u svojim zahtevima popustila i 
	zadovoljila se budućom vojnom pomoći od oko 40 miliona dolara godišnje, 
	umesto stotina miliona koje je tražila i pomoći kakvu dobijaju od Vašingtona 
	na primer Turska ili Pakistan.
 
 Kondoliza Rajs je potpisala i nezavisnu političku deklaraciju u kojoj se SAD 
	obavezuju da će priteći vojno u pomoć Poljskoj na svaku pretnju od strane 
	neke treće zemlje.
 
 "Sporazum stavlja Poljsku među američke saveznike najvišeg reda", ocenila je 
	uoči potpisivanja sporazuma šefica američke diplomatije.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Proglašena trodnevna žalost, traga se za 
	uzrocima nesreće |  |  |  | Vlasti u Španiji istražuju uzroke teške avionske nesreće na madridskom 
	aerodromu "Barahas" (Las Barajas) u kojoj su poginule 153 osobe, od 175 
	putnika aviona MD-82 španske kompanije "Spener". 
 
  Zvaničnici 
	španske aviokompanije "Spener" saopštili su da se još ne zna uzrok nesreće, 
	a španski mediji su preneli da je moguće da je jedan motor otkazao ili 
	eksplodirao prilikom uzletanja aviona. 
 U Španiji je juče proglašena trodnevnu žalost, a zastave su spuštene na 
	polja koplja zbog najteže avionske nesreće koja se dogodila u toj zemlji u 
	poslednjih 25 godina.
 
 Samo 19 osoba, od 175 putnika španske avio komapnije "Spener" koji su 
	putovali avionom MD-82 je preživelo nesreću.
 
 Prema rečima jednog zaposlenog u službi bezbednosti aerodroma, koga je juče 
	citirao španski dnevnik "Pais", do nesreće je došlo kada se prilikom 
	uzletanja zapalio motor na levom krilu aviona.
 
 Avion je trebalo da leti za Las Palmas na Kanarskim ostrvima.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Kako prodati vampira |  |  |  | Rumuni su od tanke priče o Vlad Čepešu Drakuli, surovom vladaru koji je 
	protivnike nabijao na kolac, naparavili zlatnu koku. Na njemu najviše danas 
	zarađuju turističke agencije - srpske u tome ne zaostaju - neprestano 
	podgrevajući priču o najpoznatijem navodnom vampiru Evrope. 
 Ljudi hoće za svoj novac da budu bezbedno zastrašeni. Od Beograda do 
	Sigošoare, rodnog mesta grofa Drakule, vazdušnom linijom je 365 kilometara, 
	autobusom se stiže za petnaestak sati.
 
 
  Ono 
	što putnika iz Srbije ozbiljno uzdrma je saznanje koliko je Rumunija danas 
	ne samo ispred Srbije nego i svojih dojučerašnjih nedostižnih suseda, poput 
	Mađarske. 
 Za Sigišoaru, i čelu okolnu regiju, nema zime sve dok svet zanima priča o 
	vampiru. Sigišoara je najčuvaniji srednjevekovni grad Rumunije. Jezgro 
	starog grada je neveliko, ali donosi lep prihod, pogotovu što je u svetskoj 
	baštini pod zaštitom UNESCO-a.
 
 Na malenom prostoru je Kula sa satom u kojoj je skroman Istorijski muzej. 
	Ulaznica vredi za tri postavke, između ostalog i za jednu prostoriju u kojoj 
	su sprave za mučenje.
 
 Koji korak dalje je Drakulina rodna kuća u kojoj je restoran. Tu su Kula 
	kovača i Kula krojača, Kula užara i ostaci Kule zlatara.
 
 Tokom 16. veka u Sigošoari je bilo 15 gildi i 20 esnafa. Možda su onda 
	majstori lepo zarađivali, ali sada su Rumuni velemajstori da dođu do para od 
	posetilaca u potrazi za vampirom.
 
 Rumuni vešto podgrevaju legendu: u Nemačkoj živi Vlad Drakula, dane provodi 
	pokušavajući da se dokopa Britanije jer mu u Nemačkoj ekstremisti ne daju 
	mira.
 
 Taj Vlad Drakula nije u srodstvu sa rumunskim vampirom. Do nedavno se zvao 
	Otomar Berbig, onda je upoznao Drakuline potomke i shvatio da može štogod da 
	se zaradi.
 
 Pošto je bilo jasno da vampirska porodica neće imati muškog naslednika ako 
	se nešto određeno ne preduzme, princeza Drakula je Otomaru darovala titulu i 
	prezime. Novi princ je kupio dvorac u Nemačkoj, opremio ga po svom ukusu i 
	fama je nastavila da živi.
 
 Tipična filmska priča o grofu Drakuli, po romanu Brama Stokera iz 1897. 
	godine jednostavna je i naivna: časovnik otkucava ponoć, podiže se poklopac 
	mrtvačkog sanduka, izlazi grof Drakula. Ogrnut tamnim plaštom, hitrim 
	koracima izlazi iz svog transilvanijskog dvorca i kreće u noć.
 
 Agencije dovlače putnike na priču o poseti Bistrici, transilvanijskom gradu 
	u koji je Stoker smestio radnju romana Drakula. Smeštaj je u hotelu Coroana 
	de Aur u kome je odseo junak romana Džonatan Harker. Večera u Drakulinom 
	tobožnjem dvoru. Poseta navodnom Drakulinom grobu.
 
 Zamak Bran, u kojem je možda boravio vlaški vojvoda Vlad Cepeš poznatiji kao 
	Drakula, na obroncima rumunskih Karpata, oko 200 kilometara severno od 
	Bukurešta, izbio je na drugo mesto najskupljih imanja na svetu na listi 
	američkog magazina "Forbs".
 
 Vrednost građevine i okolnih livada i šuma procenjena je na 140 miliona 
	dolara. Prvo mesto zauzeo je nekadašnji dom američkog novinskog magnata 
	Randolfa Hersta na Beverli hilsu, čija je vrednost 165 miliona dolara.
 
 Vrednost imanja je u predanju da je u zamku živeo vladar rumunske provincije 
	Vlaške (1456-1462) Vlad Cepeš, koga je Stoker krajem 19. veka proglasio za 
	vampira i krvopiju Drakulu.
 |  |  |  | Milosav Slavko Pešić, Sigošoara
 |  |  |  |  
| Moskva obustavila vojnu saradnju sa NATO |  |  |  | NATO je danas saopštio da je obavešten iz Moskve da Rusija obustavlja vojnu 
	saradnju s tim savezom. 
 Predstavnica NATO Karmen Romero rekla je da je Alijansa kroz vojne kanale 
	dobila obaveštenje da je Ministarstvo odbrane Rusije odlučilo da "obustavi 
	međunardonu vojnu saradnju između Rusije i zemalja članica NATO". Ona je 
	samo rekla da je NATO "primio k znanju" tu odluku.
 
 SAD su u brzoj reakcija na odluku Moskve umanjile značaj tog poteza, uz 
	ocenu da je NATO već delotovorno zamrznuo saradnju s Rusijom u znak protesta 
	zbog nastavljnog pristustva ruskih snaga na teritoriji Gruzije.
 
 Portparol američkog Nacionalnog saveta za bezbednost Gordon Džonrou rekao je 
	da je "za sve praktične svrhe" vojna saradnja s Rusijom okončana.
 
 "Ne mogu da zamislim okolnosti pod kojima bi se sada upustili u vojnu 
	saradnju s Rusijom dok se ne reši situacija u Gruziji", naveo je Džonrou.
 
 Stejt department SAD ocenio je odluku Rusije kao "nesrećnu". Portparol 
	Robert Vud rekao je u Vašingtonu da SAD žele da sarađuju s Rusijom uprkos 
	zabrinutosti zbog invazije na Gruziju.
 
 "Još postoje veoma značajna pitanja na kojima treba da radimo s Rusijom, 
	rekao je Vud.
 
 Ministri spoljnih poslova zemalja članica NATO u utorak su saopštili da će 
	dalje odnose s Rusijom razvijati u zavisnosti od toga da li će Moskva povući 
	trupe iz Gruzije kako je obećala. Ministri NATO nisu zatražili hitno 
	prekidanje saradnje.
 
 Prema sporazumu iz 2002. godine postignutom na Savetu NATO-Rusija, započeto 
	je nekoliko projekata saradnje, među kojima je razmena stručnjaka u borbi 
	protiv trgovine heroinom iz Avganistana, zajednicke vežbe i pomoć u 
	spasavanju na moru.
 
 Romero je rekla da nije upoznata da li je neki poseban projekat saradnje 
	trebalo da se se realizuje pre septembra.
 
 NATO je prošle nedelje suspendovao planove da se ruski ratni brod pridruži 
	protivterositčkim patrolama NATO u Sredozemnom moru, navodeći da to nije 
	prikladno nakon eskalacije sukoba u Gruziji.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Amerikanci sve manje zadovoljni američkim 
	vozilima |  |  |  | Kupci vozila u SAD sve su manje zadovoljni američkim vozilima, dok istovremeno 
	kompanije iz Azije i Evrope prolaze sve bolje, navodi se u objavljenoj 
	studiji. 
 Zadovoljstvo Amerikanca američkim proizvođačima opada dok su japanski "Leksus" 
	i nemački "BMV" na prvom mestu, a prate ih "Tojota" i "Honda", piše u 
	izveštaju Univerziteta Mičigen o indeksu zadovoljstva kupaca u SAD.
 
 Američki "Bjuik" i "Kadilak" "Dženeral motorsa", kao i "Ford", "Linkoln" i "Merkjuri" 
	pali su s drugog mesta upravo dok američke kompanije pokušavaju da svoje 
	rivale zasene popustima.
 
 Profesor Univerziteta Mičigen Kliz Fornel koji je rukovodio istraživanjem, 
	ocenio je da su podaci uznemirujući za američke autoproizvođače.
 
 Obično, američki brendovi indekse zadovoljstva potrošača poboljšavaju svake 
	godine, premda ne toliko koliko rivali iz inostranstva, a ovo je prvi put da 
	taj indeks pada za američke komapanije dok raste za strane.
 
 "To je dvostruka nezgoda", kaže Fronele i dodajući da će se kompanije 
	suočiti s problemima i u bliskoj budućnosti, postavlja pitanje da li imaju 
	sredstva da se izbore s njima.
 
 Zadovoljstvo potrošača proizvodima autoindustrije vremenom je raslo i sada 
	ima ukupni skor od 82 poena što je nepromenjeno u odnosu na prošlu godinu 
	ali veći u odnosu na indekse drugih industrija.
 
 Razlika između najbolje i najgore plasiranog je samo 11 poena, ali američki 
	proizvođači najveće problema imaju u prilagođavanju visokim cenama goriva i 
	promenom u potražnji - sada se bolje prodaju ekonomičnija vozila, što je 
	zapravo pokazao indeks zadovoljstva kupaca, naveo je Fornel. Azijski i 
	evropski autoproizvođači nagomilali su se u gornjem delu rang-liste. "BMV" 
	je dobio jedan poen i sada ima indeks 87, zajedno s "Tojotinim" brendom 
	luksuznih vozila "Leksus" zauzima prvo mesto. Prošle godine je "Lekus" bio 
	usamljen na vrhu.
 
 Američka vozila su, međutim, pala u rangiranju. "Bjuik" i "Kadilak" su pali 
	na 85 poena, dok je "Ševrolet" na 79. "Satrun" "Dženeral motorsa" je skočio 
	na 85 peona, što Fornel objašnjava relativno malom potrošnjom goriva tih 
	autombila.
 
 "Linkoln" i "Merkjuri" su, izgubivši tri poena, pali na 83, dok je "Ford" 
	ostao na nepromenjenih 80 poena.
 
 Ubedljivo je najgore prošao "Krajslerov" brend "LLC" čiji su modeli "Dodž"i 
	"Džip" na dnu.
 
 Izveštaj je urađen na osnovu telefonske ankete u kojoj je ispitano 5.500 
	ljudi koji su kupili vozilo u protekle tri godine.
 
 Oni su upitani o tome da li su im se ispunila očekivanja, kako svoje vozilo 
	porede s idealnim, i o sveukupnom nivou zadovoljstva na skali od nula do sto.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Kinezi spremni za ceremoniju zatvaranja čak i 
	po kiši |  |  |  | Do kraja Olimpijskih igara u Pekingu ostalo je nešto manje od nedelju dana, a 
	domaćini su već spremni da završnom ceremonijom 24. avgusta ponovo zadive 
	svet, kao što su to učinili na otvaranju Igara. 
 Ceremonija zatvaranja održaće se, kao i otvaranje, na Nacionalnom stadionu, 
	poznatijem pod imenom Ptičje gnezdo. Pre početka ceremonije na istom 
	stadionu završiće se i maraton u muškoj konkurenciji, tako da će 
	organizatori imati samo osam sati za pripreme.
 
 Na kraju ceremonije organizatori narednih Olimpijskih igara u Londonu 2012. 
	godine izvešće osmominutni plesni nastup, piše danas kineska agencija Sinhua.
 
 Kineski organizatori navode da su probe ceremonije zatvaranja održane na 
	manjim stadionima u Kini, ali nisu želeli da iznose detalje. Sadržaj 
	programa za sada se i dalje čuva kao tajna.
 
 Kineske novine ipak navode da u nedelju neće biti globusa i drugih elemenata 
	iz programa otvaranja Olimpijade, već da će se završna ceremonija 
	razlikovati.
 
 Očekuje se da će se u jednoj tački programa pojaviti 350 majstora kungfua, 
	kao i 60 muzičara koji će svirati kineski tradicionalni instrument erhu, 
	koja je slična violini.
 
 Direktor programa Džang Jimou, koji je bio zadužen i za ceremoniju otvaranja, 
	ranije je izjavio da će vrhunac programa biti trenutak kada se olimpijski 
	plamen bude postepeno gasio.
 
 "Mi smo posvećeni tome da napravimo dobru atmosferu na ceremoniji zatvaranja. 
	Glavna poruka biće da poželimo do viđenja, ali uz obećanje da ćemo se ponovo 
	videti za četiri godine", izjavio je Džang koji je i proslavljeni kineski 
	filmski režiser.
 
 Ono čega se organizatori najviše plaše na završnoj ceremoniji je kiša. 
	Meteorolozi su najavili da postoji mogućnost da dođe do padavina 24. avgusta.
 
 Zbog toga će možda morati da bude skraćen jedan deo programa ili prilagođen 
	uslovima, ali organizatori obećavaju da kiša sigurno neće pokvariti šou.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Odbrana piramida |  |  |  | Spomenici su veličanstveni, ali obilazak čuvenih piramida u Gizi je bio pravi 
	košmar zbog uličnih presretača koji vrebaju turiste sa svih strana, nudeći 
	jahanje kamila i drangulije sa likovima faraona. 
 Sada je gnjavaža prestala, pošto je Egipat prošle sedmice napravio prve 
	korake da zašitit svoje turističke atrakcije i učini ih pristupačnijim 
	ljubiteljima umetnosti. Sa sve bezbednosnim kamerama i ogradom dugačkom 
	dvadesetak kilometara.
 
 
  "To 
	je bio zoološki vrt," kaže šef egipatskog arheološkog tima Zahi Hovas, 
	govoreći o piramidama koje su bile dostupne baš svima. "Ovim ćemo zaštiti i 
	turiste i drevne spomenike." 
 Tri piramide u Gizi - Kefrenova, Keopsova i Mikerina, 5.000 godina važe za 
	svetsko čudo i, što je neobično kada su u pitanju takvi spomenici, bile su 
	dostupne svima - sitnim lopovima, torbarima, beskućnicima, kao i milionima 
	turista.
 
 Piramide su u pustinji, na mestu koje je nekada bilo udaljeno od Kaira. Ali, 
	danas su na samoj ivici grada odeljene samo trošnim zidom od izniklih 
	sirotinjskih naselja.
 
 Trgovci, mnogi iz obližnjih udžerica, trude se da maksimalno iskoriste 
	turiste, u čemu postali nesnosni.
 
 Posetioci su izloženi neumornim napadima prodavaca kopija statua faraona, 
	amajlija u obliku skarabeja i drugih drangulija. U stopu ih prate vodiči 
	kamila, koji prodaju jahanje ili fotografisanje sa životinjama - i nikad ne 
	prihvataju 'ne' kao odgovor.
 
 Neki čak pokušavaju da se nasilno ubace u taksije koji prevoze strance do 
	piramida, težeći da ih usmere do prve konjušarnice, gde bi ih ubedili da 
	iznajme konje za obilazak turističke atrakcije.
 
 I turisti su skloni svakojakim avanturama. Omiljena zabava mnogih je bila 
	pentranje na najveću od tri piramide u Gizi - Keopsovu, što je nekoliko 
	pijanih turista platilo životom.
 
 Egipatske vlasti su zabranile penjanje uz blokove teške 2.5 tone, mada 
	posetioci i dalje mogu slobodno da krstare oko piramida, gde su mnoge 
	grobni-ce i druga arheološka nalazišta, samo delimično iskopane i 
	nezaštićene.
 
 Nova tehnologija će svemu tome stati na put.
 
 Dugačka metalna ograda sa infracrvenim zracima i senzorima okruživaće ceo 
	kompleks. Turisti će ulaziti kroz novu ulaznu zgradu koja će imati detektore 
	za metal. Kad jednom uđu u kompleks, svaki njihov korak će biti praćen sa 
	199 kamera, koje će snimati svaki pedalj piramida i prostora oko njih.
 
 Kada projekat zaštite piramida bude potpuno gotov, turi-ste će okolo 
	prevoziti mali, otvoreni električni automobili za golf, slični onima koji se 
	već koriste u Dolini kraljeva u Luksoru i na drugim arheološkim nalazištima 
	u Egiptu.
 
 Od kako su stupile na snagu nove mere, više nigde nema prodavaca, a na samoj 
	ivici platoa stajala su samo tri vodiča kamila, u tradicionalnoj arapskoj 
	odeći. Umesto da saleću mušterije, čekaju da turisti priđu njima.
 
 Čak su oterali novinare vičući: "Odlazite, policija nam je zabranila da 
	pričamo sa vama". Jedan kaže da 25 godina živi od "rada na piramidama". "Sada 
	ne znam da li ću ovde biti i sutra. Imam petoro dece i ženu. Šta će biti sa 
	nama?"
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Američka vojska finansira čitanje misli |  |  |  | Iz SAD stiže vest nad kojom se možda vredi zamisliti: američka vojska 
	finansira istraživanja u oblasti - čitanja misli. 
 Svrha takvog istraživanja je pružanje pomoći vojnicima koji su u borbama 
	pretrpeli povrede mozga ili pacijentima koji su preživeli moždani udar, uz 
	spravu koja bi mogla da prepozna njihove misli.
 
 
  Postoji, 
	međutim, zabrinutost da bi istraživanje moglo da bude upotrebljeno za 
	ispitivanje neprijatelja. 
 Naučnici, koji su za te potrebe dobili četiri miliona dolara od američke 
	vojske, istražuju moždane signale kako bi pokušali da dešifruju ono o čemu 
	neka osoba misli i kome ona želi da uputi poruku.
 
 Naučnici koriste tehnologiju čitanja moždanih talasa, poznatu kao 
	elektroencefalografija (EEG), koja elektrodama postavljenim na glavu 
	pacijenta meri električnu aktivnost mozga.
 
 Volonteri u tom eksperimentu na glavu stavljaju kapu sa elektrodama i 
	dobijaju zadatak da misle na reč koju im zadaju naučnici koji potom 
	analiziraju moždanu aktivnost.
 
 Naučnici se nadaju da će u budućnosti uspeti da naprave softver za 
	prepoznavanje misli koji će omogućiti kompjuteru da "izgovori" ili otkuca 
	misao neke osobe.
 
 "Od osobe koja slobodno misli do načina koji otkriva o čemu je razmišljala 
	dele nas godine", rekao je glavni istraživač Majkl D'Zmura (Mićael), šef 
	katedre za kognitivne nauke Univerziteta Kalifornija.Projekat je plod 
	saradnje tri univerziteta - Kalifornija, Karnegi Melon i Merilend.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Guglov telefon dobio odobrenje za izlazak na 
	tržište SAD |  |  |  | Američka Federalna komisija za komunikacije dala je odobrenje za izlazak prvog 
	Guglovog telefona na američko tržište pa je postalo izvesno da će se taj 
	telefon, zasnovan na sistemu otvorenog koda, uskoro naći u prodaji. 
 
  Telefon 
	HTC drim zasnovan je na sistemu android, koji bi trebalo da omogući lak 
	pristup Internetu, kao sa ličnih računara, a prototip je napravljen 2007. 
	godine. 
 U prijavi se navodi da bi telefon nazvan HTC drim trebalo da se pojavi na 
	tržištu 10. novembra, ali, kako prenosi Njujork tajms, četvrti američki 
	mobilni operater Ti mobajl mogao da bi da ga predstavi u septembru i pusti u 
	prodaju pre sezone božićnih kupovina u SAD.
 
 Očekuje se da će telefon zasnovan na sistemu otvorenog koda android imati 
	ekran preko kog se mogu izdavati komande odnosno tač skrin (touch screen), 
	prijemnik za bežičnu vaj faj (WiFi) mrežu, Internet pretraživač, aplikaciju 
	za video sadržaje ju tjub (YouTube) i Guglove aplikacije poput gugl mapa.
 
 Novi telefon je za Gugl (Google) značajan korak za širenje van sektora 
	ličnih računara i prodor u sektoru mobilnih telekomunikacija, tim pre što 
	čelnici Gugla insistiraju na tome da je pristup Internetu preko mobilnih 
	uređaja ključna tačka u razvojnim planovima te kompanije.
 
 Gugl je objavio i novu verziju paketa za razvoj softvera (SDK) za sistem 
	android, a prema navodima blogova posvećenih novim tehnologijama, Gugl je 
	otklonio propuste u paketu za razvoj softvera, ali i obogatio sistem android 
	novim aplikacijama poput budilnika, računara i programa za puštanje muzike.
 
 Paket za razvoj softvera sadrži dokumentaciju i alate za razvoj programa i 
	aplikacija za određenu platformu.
 
 Sadašnji paket nosi oznaku 0.9, a tokom ove godine trebalo bi da budu 
	otklonjeni još neki propusti pa će se prema najavi Gugla pojaviti i verzija 
	1.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Blagi skok cena posle pada od 25% |  |  |  | Cene nafte popele su se iznad 116 dolara za barel posle izveštaja o smanjenju 
	zaliha američkih rafinerija i nagađanja o mogućem zauzdavanju produkcije 
	OPEK-a. 
 
  Laka 
	američka nafta poskupela je za 1,37 dolar, na 116,93, dok je severnomorski 
	Brent skuplji za 1,47 dolar i košta 115,83 dolara barel. 
 Ulagači pokušavaju da pogode ishod zasedanja OPEK-a, početkom septembra, 
	usmeravani glasimama da će kartel odlučiti da snizi produkciju nafte kao 
	odgovor na usporavanje potražnje.
 
 Cena petroleja se nešto oporavila posle pada od oko 35 dolara, ili za gotovo 
	četvrtinu, sa rekordne visine svih vremena od 147,27 dolara barel, 
	postavljene 11. jula.
 |  |  |  |  |  |  |  |  | 
             
Oglasavanje Marketing
   
Oglasavanje Marketing   |