| 
     | 
		    Broj 1170, 19. septembar 2008.
		 
 
| Briga o deci i obrazovanju u žiži 
	interesovanja |  |  |  |  Konzervativac 
	Stiven Harper se, optužući opoziciju da predlaže skupe programe koje zemlja 
	ne može da izdrži, zadržao na predlaganju relativno skromnih mera za 
	odbijanje dece od pušenja, poput zabrane stavljanja aroma u cigarete. U 
	želji da pridobije glasove ženskog dela populacije, on je pre nekoliko dana 
	obećao porodiljsko odsustvo i roditeljske beneficije za samostalne 
	privrednike, objašnjavajuće da nije u redu da oni zbog vladine politike budu 
	prinuđeni da biraju između bavljenja poslom i stvaranja porodice. 
 
  Govoreći 
	ispred jednog vrtića u Torontu, lider NDP-a Džek Lejton je najavio da će, 
	ukoliko bude izabran, već u prvoj godini izdvojiti 1,4 milijarde dolara za 
	otvaranje novih 150 hiljada mesta za decu u vrtićima. Naredne godine donele 
	bi nova ulaganja i samim tim dalje povećanje kapaciteta za pristupačan i 
	kvalitetan smeštaj dece, istakao je Lejton, istupajući u društvu svoje 
	supruge Olivije Čau, takođe poslanika NDP-a. 
 U svom predizbornom obraćanju na Univerzitetu u Entigonišu, N.S., liderka 
	Zelene stranke Elizabet Mej obećala je da će svršenim studentima biti 
	ponuđene olakšice pri vraćanju kredita. Svakome ko završi fakultet ili 
	koledž biće upola umanjen iznos kredita koji treba da vraćaju. Mejova je 
	istakla da mladi u Kanadi zaslužuju da dobiju obrazovanje koje neće 
	doživljavati kao kaznu zbog kasnije otplate duga.
 
 
  Džek 
	Lejton, prvi čovek NDP-a, predstavio je plan za zdravstvenu zaštitu, koji je 
	napravila njegova stranka, kojim bi se milijarda dolara izdvojila, tokom pet 
	godina, za povećanje broja studenata medicine i medicinskih sestara. Planom 
	je predviđeno i da se oslobode obaveze vraćanja kredita oni koji kao 
	porodični lekari ostanu u opštoj praksi deset godina. 
 Lider liberala Stefan Dion (desno) najavio je veliku reformu stipendija i 
	kredita koji se odobravaju studentima koledža i univerziteta za pomoć pri 
	sticanju visokog obrazovanja. On je obećao 1,2 milijarde tokom četiri godine 
	za direktnu, ali i indirektnu pomoć pri studiranju, kroz smanjene kamate za 
	kredite, produžen grejs period za vraćanje pozajmica i sredstva za 
	visokoškolske obrazovne institucije.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Prost broj od 12,9 miliona cifara |  |  |  | Radeći sa međunarodnim timom, Džef Gilkrist sa doktorskih studija na 
	Univerzitetu Karlton, pomogao je da se potvrdi da je broj sa neverovatnih 
	12,9 miliona cifara do sada najveći poznati prost broj. Ako bi broj bio 
	ispisan na stranicama knjige, ona bi imala ukupno 3.200 strana. 
 
  Prost 
	broj u matematici je broj koji je deljiv samo sa brojem 1 i samim sobom. 
 Ovim uspehom članovi ovog tima su se kvalifikovali za nagradu od 100 hiljada 
	dolara, koju za pronalaženje prvog prostog broja sa preko deset miliona 
	cifara, dodeljuje Fondacija za granice u elektronici, sa sedištem u SAD-u. 
	Ne samo zbog nagrade, ovaj uspeh bi se mogao porediti sa postizanjem ili 
	obaranjem svetskog rekorda.
 
 Do broja je prvi stigao Edson Smit, direktor kompjuterskog centra na odseku 
	za matematiku na Univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu, koji je bio na 
	čelu tima koji je uradio inicijalno otkriće, a potom su entuzijasti proveli 
	sate i dane nad algoritmima u proveravanju da li se zaista radi o prostom 
	broju. Gilkristov doprinos zahtevao je, između ostalog, šesnaest sati 
	neprekidnog rada superkompjutera akademske ontarijske mreže.
 
 Ovo je šesti rekordni broj u čijem verifikovanju je učestvovao Gilkrist.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Pozvati Mektiga pre odlaska na benzinsku 
	pumpu |  |  |  | Poslanik Liberalne stranke Den Mektig počeo je pre otprilike sedam godina 
	savetom da pomaže svojoj supruzi, a od proletos i građanima, da uštede neki 
	dolar na benzinskoj pumpi, time što je proračunavao kolika će cena goriva 
	biti narednih dana. U tome je postao toliki ekspert da je prošle nedelje, 
	potpuno precizno, predvideo da će cena skočiti za 12,9 centi po litru. 
 
  Potom 
	je, nedelju dana kasnije sa istom tačnošću, najavio za koliko će cena 
	benzina biti smanjena. 
 Kako on to radi? Prvo, svako popodne ustanovljava cenu galona u američkim 
	dolarima na njujorškoj berzi, potom cifru konvertuje u kanadske dolare i 
	deli, kako bi stigao do cene za jedan litar.
 
 Na dobijeni iznos uračunava i ono što dodaju trgovina na veliko, kao i 
	poreze.
 
 Mektig je za nedavni skok cena, pored straha od posledica od naleta uragana 
	Ajk, okrivio pohlepu naftnih kompanija, ali je takođe zahtevao da vlada 
	premijera Stivena Harpera uradi više za zaštitu potrošača od divljanja cena.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Medicinske sestre nekažnjene |  |  |  | Kako izveštava Vankuver San, 45 medicinskih sestara u Britanskoj Kolumbiji 
	dobilo je priliku da mirno napusti profesiju bez posledica, tokom 2006. i 
	2007. godine, bez obzira što je kod njih utvrđena krivica za razne prekršaje, 
	od krađe narkotika, preko teških grešaka na radnom mestu, pa do emotivnog i 
	fizičkog zlostavljanja pacijenata. 
  Javnost uopšte nije bila upoznata sa ovim dešavanjima, jedino su njihova 
	imena objavljena u zvaničnoj brošuri udruženja, Nursing BC.
 
 Iako su sve ove medicinske sestre pristale na suspenziju registracije u 
	Udruženju, njih šest je kasnije obnovilo svoju registraciju.
 
 Vankuver san je ovo ustanovio na osnovu internih disciplinskih izveštaja, 
	koje su dobili na uvid, s tim da su iz njih bila izbrisana imena sestara. 
	Oni se čude što je sve oko medicinskih sestara okruženo velom tajne, za 
	razliku od onoga što se dešava sa lekarima. Kako naglašavaju, objavljuje se 
	ime svakog lekara koji napravi bilo kakvu povredu svoje dužnosti i 
	Hipokratove zakletve, oni bivaju kažnjeni i na raznim lokacijama se može 
	naći precizni opis prekršaja.
 
 Provincijski ministar zdravstva Džordž Ebot najavio je da će od jesenas 
	javnost biti redovnije upoznata sa disciplinskim prekršajima. Navodi se da 
	će, ipak, detalji o zdravstvenim radnicima sa mentalnim problemima ili 
	bolestima zavisnosti ostati tajna.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Porota treba da odslikava društvo |  |  |  | Koalicija Prvih naroda zatražila je da se ispita zašto su njihovi predstavnici 
	skoro deceniju sistematski isključivani iz ontarijskih porota, i pored toga 
	što, po Krivičnom zakoniku, optuženici imaju pravo na suđenje pred porotom 
	čiji sastav odgovara sastavu društva. 
 U pismu javnom tužiocu Krisu Bentliju, Džulijan Falkoner, advokat koji 
	zastupa koaliciju starosedelačkih naselja, stoji da im zbog odsustva 
	predstavnika njihove zajednice, nije dato pravo na pravično suđenje uz 
	porotu u kojoj treba da budu i njihovi sunarodnici.
 
 
  Problem 
	je dospeo u žižu nedavno, za vreme istražnog postupka o smrti Rikarda 
	Veslija i Džejmija Gudvina, dvadesetogodišnjaka, zatvorenika, koji su 
	stradali u požaru u kašečevanskom zatvoru, januara 2006. godine. Porodice 
	stradalih tražile su da predstavnici naselja Prvih naroda budu u poroti, ali 
	se ispostavilo da nikoga nije bilo na spisku suda. 
 Proveravanjem podataka ustanovljeno je da je prošle godine od preko 12 
	hiljada žitelja u starosedelačkim naseljima, svega njih 44 bilo na listi 
	potencijalnih porotnika. Nadzornik za sudske poslove Rolanda Pikok kaže da 
	je provincija ranije dobijala biračke spiskove, koji su služili kao baza za 
	odabir porotnika, ali je federalna služba prestala 2000. godine da šalje te 
	spiskove.
 
 Pominje se, takođe, da su 2006. godine poglavicama 42 rezervata, bila 
	upućena pisma, prevedena na odgovarajuće jezike, u kojima se traže imena 
	potencijalnih porotnika, ali su stigla svega četiri odgovora. Slično je bilo 
	i kada su pisma sa upitnicima poslata žiteljima rezervata, jer je vraćena 
	tek četvrtina popunjenih upitnika.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Migracije sibirskih i severnoameričkih mamuta |  |  |  | Najnovije DNK analize ukazuju da poslednji sibirski mamuti vode poreklo sa 
	prostora severne Amerike, a da su na azijski kontinent prešli u ledeno doba, 
	kada je je postojao Beringov prelaz koji je spajao Aljasku i Sibir, kažu 
	Hendrik Poinar i njegove kolege, naučnici sa hamiltonskog Univerziteta 
	Mekmaster. 
 
  Mamuti 
	su prvo došli na severnoameričko tlo iz Sibira u ledenom dobu koje je bilo 
	pre 400 do 500 hiljada godina. Potom se, sa otopljavanjem i porastom nivoa 
	mora, prelaz izgubio, pa su među mamutima na ove dve lokacije nastale 
	razlike koje su stvorile dve različite populacije. U sledećem ledenom dobu 
	ponovo se stvorio prelaz, koji je omogućio ponovno uspostavljanje 
	komunikacije, ali su sada mamuti sa američkog kontinenta migrirali da bi 
	nadoknadili smanjenu populaciju svoje vrste u Sibiru, nakon velikog pomora. 
 Potom je, pre otprilike 40 hiljada godina, došlo do još jedne migracije, 
	ponovo iz Sibira nazad u Severnu Ameriku.
 
 Beringov prelaz se najčešće smatrao za put kojim su životinjske vrste i 
	čovek prelazili u 'novi svet', međutim, ovo Poinarovo istraživanje dokazuje 
	da je kretanje išlo dvosmerno. Pored mamuta, zna se da su se i bizoni selili 
	sa jednog na drugi kontinent, a Poinar veruje da bi nova ispitivanja i 
	dobijene informacije mogli da dokažu da su Jukon i Aljaska bili kolevka 
	postanka mnogih praistorijskih životinja, koje su svojevremeno kružile 
	arktičkim predelom.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Čovek iz kante završio u đubretarskom kamionu |  |  |  |  Nedavno 
	se u Kalgariju dogodio neobičan incident. Muškarac koji je spavao u kanti za 
	otpatke, u centru grada, završio je u kamionu za odvoz đubreta, gde je 
	istresen iz kante. 
 Đubretari nisu ništa primetili do sledećeg mesta za prikupljanje smeća, kada 
	je vozač začuo zapomaganje i otišao da vidi o čemu se radi.
 
 Odmah je pozvao pomoć, pa su vatrogasci morali da stupe na scenu. Uz pomoć 
	merdevina i nosila, oni su uspeli da izvuku iz kamiona teško povređenog 
	čoveka, koji je hitno prebačen u bolnicu.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Ministar nije kriv za gubitak novca |  |  |  | Broker iz Luizijane, SAD, Lojd Tajler, 61, proglašen je krivim za upućivanje 
	pretnji na račun federalnog ministra finansija Džima Flaertija i njegove 
	porodice. 
 Tajler je priznao da je poslao poruke, ali tvrdi da nije ozbiljno mislio ono 
	što je u njima rekao.
 
 Ukupno je poslao dve preteće poruke, 13. novembra 2007. i 18. januara 2008. 
	godine, jer je za gubitak novca krivio ministra Flaertija i odluku o 
	uvođenju poreza za kompanije koje su se preregistrovale u trustove. Ova 
	odluka pogodila je mnoge investitore u Kanadi i SAD-u, uključujući i Tajlera.
 
 Kazna još uvek nije određena, može biti do pet godina zatvora i do 250 
	hiljada dolara, ili kombinacija te dve.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Pešaci glavni na Jangu i Dandasu |  |  |  | Odnedavno je, u okviru pilot projekta, veoma prometna raskrsnica na Jangu i 
	Dandasu postala prva u Torontu na kojoj su pešaci u prednosti. Tokom 28 
	sekundi, u svakom ciklusu, saobraćaj za vozila u svim pravcima je 
	zaustavljen, tako da pešaci mogu da prelaze ulicu pravo ili dijagonalno, 
	pravcem kojim žele ili koji im najviše odgovara. 
 Pored toga, pešaci mogu prelaziti ulicu i na ustaljen način, preko zebri, i 
	u istim intervalima kao i drugde, kada koriste isti pravac kao i vozila na 
	raskrsnici.
 
 Gradski većnik Kajl Rej naglašava da je logično što je baš ovde uvedena 
	ovakva signalizacija, pošto na ovoj raskrsnici broj pešaka nadmašuje broj 
	vozila.
 
 Ukoliko reakcije na ovaj eksperiment i njegovu delotvornost budu pozitivne, 
	grad namerava da ideju proširi i na neke druge prometne raskrsnice, kao što 
	su Bej i Dandas, Jang i Blur i druge.
 
 Prva reagovanja pešaka su izvanredna, jer govore da su mnogo slobodniji i 
	opušteniji.
 |  |  |  |  |  |  |  |  | 
             
Oglasavanje Marketing
   
Oglasavanje Marketing   |