| 
    
Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost | 
		 Broj 1174, 24. oktobar 2008.
		 
        
 
| Kriza stambenog sektora |  |  |  | En Neukom je "pod vodom" - duguje više za hipoteku nego što joj vredi kuća - 
	što je stanje u koje iz dana u dan tone sve veći broj Amerikanaca. 
 
  Finansijska 
	kriza je pogodila narod - gotovo jedan od šest vlasnika kuća u SAD otkriva 
	da mu je dug veći od vrednosti imanja, što američkoj ekonomiji preti novim 
	talasom zaplena imovine i bankrotstava. 
 Među ugroženima je i Virdžinija Vašington (64), sekretarica iz Kalifornije 
	koja je kupila kuću u Arizoni 1996. godine. "To je trebalo da bude kuća 
	snova, ali se pretvorila u noćnu moru", kaže Virdžinija. Ona duguje 207.000 
	dolara za kuću čija je vrednost sada pala na 150.000.
 
 Dok mnoge porodice čija je imovina skliznula u minus jednostavno predaju 
	ključeve bankama i odlaze, Virdžinija je progonjena strahom da će izgubiti i 
	ušteđevinu od 65.000 dolara koju je dala kao depozit. "Mnogi nisu uplatili 
	nikakav depozit na kuću pa mogu mirno da odu. Ali, nema drveta na kome raste 
	65.000 dolara", kaže ona.
 
 Oko 12 miliona Amerikanaca danas duguje više nego što njihova kuća vredi, u 
	odnosu na 6,6 miliona sa kraja prošle godine i nešto više od tri miliona u 
	decembru 2006, navodi Rojters. Ako treba pokazati prstom u jednu stvar koja 
	je Amerikance dovela u ovaj fijasko, kažu ekonomisti, to je činjenica da su 
	milioni vlasnika kuća "pod vodom".
 
 Ako, kao En Neukom, svima bude zaplenjena imovina zbog neplaćanja duga, to 
	će dovesti do viška kuća na tržištu, odlaganja oporavka stambenog sektora i 
	dodatnog pritiska na banke. Potrošnja stanovništva je već u padu jer su 
	Amerikanci otkrili da više ne mogu da se zadužuju na račun svojih kuća, 
	odnosno hipoteke, da bi finansirali svoj potrošački životni stil.
 
 U ekonomiji koja se usporava, ne treba mnogo da se utonula hipoteka gurne 
	još dublje - u nemogućnost plaćanja. Dovoljan je bilo kakav neočekivan 
	trošak.
 
 Kao i En Neukom, mnogi su se našli u nevoljama tako što su refinansirali 
	svoju hipoteku da bi došli do gotovine u vreme kada je vrednost nekretnina 
	rasla i kada im se činilo da je novo zaduživanje na račun kuće posao gotovo 
	bez rizika.
 
 En je zatražila bankrotstvo u maju pošto više nije mogla da plaća 
	hipotekarne rate za svoju kuću u Kejp Koralu, do juče burno rastućem gradu 
	na jugu Floride. U SAD i građani, kao i firme mogu da traže sudsku zaštitu 
	od poverilaca time što će objaviti bankrotstvo.
 
 Kako se očekuje da će cene kuća pasti u proseku za još 10 odsto, ekonomisti 
	kažu da će se 14,6 miliona američkih kućevlasnika naći "pod vodom" do 
	septembra iduće godine.
 
 Analitičari tvrde da će kriza stambenog sektora koštati američke poreske 
	obveznike daleko više od 700 milijardi dolara koje je vlada SAD odvojila za 
	rekapitalizaciju banaka i kupovinu teško naplativnih dugova od finansijskih 
	institucija. Vlada će morati, kažu oni, da počne da puni ovu rupu a to će 
	ići direktno iz džepa poreskih obveznika.
 
 Država je trenutno obuzeta spasavanjem banaka i malo je učinila da pomogne 
	pojednicima koji se upinju da isplate svoje hipoteke. Sem programa "Nada 
	sad" (HOPE NOW), koji je omogućio nekoliko stotina hiljada "prilagođavanja" 
	plaćanja stambenog duga.
 
 Oba predsednička kandidata, i Obama i Mekejn, izložili su planove za pomoć 
	ugroženim kućevlasnicima. Ali, kritičari kažu da nema detalja o tome kako to 
	misle da urade i da je malo usaglašenosti po pitanju šta učiniti da bi se 
	izvukli oni koji su ispod vode. U ovom času gotovo polovina kuća koje se 
	prodaju u SAD je iz zaplene. Za one kao što je En Neukom, svako rešenje 
	države i ekonomista će biti kasno. Svakog dana, kaže ona, očekuje pismo sa 
	rokom od 21 do 30 dana da napusti kuću koju je kupila 2000.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Ispitivanje navoda iz knjige "Lov" Karle del 
	Ponte |  |  |  | Predstavnici Tužilaštva za ratne zločine Srbije nameravaju da otputuju u 
	Albaniju povodom slučaja trgovine ljudskim organima na Kosovu i u Albaniji 
	tokom NATO bombardovanja i kasnije, izjavio je tužilac Vladimir Vukčević. 
 
  Vukčević 
	je rekao da će Tužilaštvo zatražiti pomoć kolega iz Albanije kako bi se 
	ispitali navodi iz knjige "Lov" bivše glavne tužiteljke Haškog Tribunala 
	Karle del Ponte . 
 "Imamo određena mesta gde smatramo da se nalaze masovne grobnice i 
	formulisali smo devet zahteva kojima tražimo pomoć kolega iz Albanije", 
	rekao je Vukčević nakon razgovora sa predstavnicima Udruženja porodica 
	kidnapovanih, ne-stalih i ubijenih na Kosovu i Metohiji.
 
 On je podsetio da je Tužila-štvo pokrenulo pretkrivnični postupak vezano za 
	trgovinu organima i da će tužilaštvo u tom pravcu namerava da sarađuje sa 
	Savetom Evrope i izve-stiocem o trgovini ljudskim organima Dikom Martijem i 
	kolegama iz Albanije sa kojima je uspostavljena dobra komunikacija.
 
 Vukčević je danas sa svojim saradnicima u prostorijama udruženja obišao Zid 
	plača na kom se nalaze fotografije 2.500 kidnapovanih i nestalih nealbanskih 
	civila, policajaca i vojnika i istakao da će Tužilaštvo učiniti sve kako bi 
	se rasvetlila sudbina nestalih sa Kosova i Metohije.
 
 Predsednik udruženja Simo Spasić zatražio je od Tužilaštva za ratne zločine 
	da istraži šta se desilo sa njihovim najmiljima koji su nestali na Kosovu 
	tokom 1998. i 1999. godine.
 
 "Želimo da saznamo pravu istinu i da konačno dođe do pravde", rekao je 
	Spasić.
 
 On je kazao da su porodice kidnapovanih, nestalih i ubijenih punih 10 godina, 
	nakon prvih otmica govorili o stradanjima Srba na kosovu ali da se "dokazi i 
	istina" o tome malo pojavljuju u javnosti.
 
 Portparol Bruno Vekarić naveo je da je svet bio upoznat sa stradanjima 
	Albanaca na Kosovu za vreme NATO bombardovanja ali je malo bio upoznat sa 
	stradanjima Srba.
 
 Veoma je važno da se naglasi da ne postoji razlika u sprovođenju pravde i da 
	je ona ista i za jedne i za druge, kazao je Vekarić.
 
 On je podsetio da su raspisane poternice za 160 pripadnika nekadašnje 
	Oslobodilačke vojske Kosova, da je protiv jednog pripadnika vođen postupak u 
	Beogradu, ali da postoje problemi vezani za saslušanje svedoka iz Albanije.
 
 Predsednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović rekao je da 
	Komisija ima konsolidovanu listu nestalih na kojoj se nalazi 1.950 osoba od 
	čega su 545 Srbi i nealbanci.
 
 Više od 1.400 slučajeva je, kako je naveo, rešeno i više ne postoje nedomice 
	da se u Srbiji nalaze masovne grobnice.
 
 Odalović je međutim istakao da rad na rešavanju sudbine nestalih, 
	kidnapovanih i ubijenih na Kosovu otežava "nedovoljan stepen" regionalne 
	saradnje.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Mišković na 35. mestu najbogatijih... |  |  |  | Vlasnik Delta holdinga Miroslav Mišković skočio je sa prošlogodišnjeg 42. 
	mesta na 35. mesto na listi 100 najbogatijiih u jugoistočnoj Evropi, koju 
	sastavlja poljski nedeljnik Vprost. 
 Miškovićeva imovina povećana je sa dve milijarde dolara na 2,8 milijardi 
	dolara, i najbogatiji je ne samo u Srbiji, već u celoj bivšoj Jugoslaviji.
 
  Najbogatiji Srbin prošle godine, Filip Cepter, osetio je udar finansijske 
	krize, pošto je sa prošlogodišnjeg 23. mesta spao na 36., odmah iza 
	Miškovića. Cepterovo bogatsto sa 4,4 milijarde istopilo se na 2,6 milijarde 
	po procenama autora rang liste.
 
 Među 100 najbogatijih u istočnoj Evropi, sa prostora bivše Jugoslavije, 
	uspeo je da uđe i srpski biznismen Predrag Ranković koga prošle godine nije 
	bilo na listi, a sada je 93. sa bogatstvom koje se procenjuje na 700 miliona 
	dolara.
 
 Jednako je procenjena i imovina srpskog biznismena Đorđa Nicovića kao i 
	jedinog Hrvata među istočnoevropskih 100 bogataša - Ivice Todorića.
 
 Stanku Subotiću, vlasniku kompanije EMI, bogatstvo od 600 miliona dolara - 
	zahvaljujući kojima je prošle godine bio na 93. mestu, sada nije bilo 
	dovoljno da uđe među 100 najbogatijih u istočnoj Evropi.
 
 Ukupna imovina 100 TOP istočnoevropskih tajkuna je ove godine procenjena na 
	369 milijardi dolara, dok je prošlogodišnja lista cenila njihovo ukupno 
	bogatstvo na 390 milijardi dolara, što znači da je ove godine smanjena za 21 
	milijardu.
 
 Najviše su izgubili ruski, ukrajinski i poljski tajkuni, poput kralja 
	aluminijuma Olega Deripaske, čije firme su na berzi, a koji su pozajmljivali 
	za dalju ekspanziju na osnovu akcija.
 
 Sada kada akcijama vrtoglavo pada vrednost u jeku finansijske krize, bankama 
	takva garancija više nije dovoljna a "Mlada fronta Dnes" piše da je 
	Deripaska imao vrlo neprijatan razgovor sa jednom francuskom bankom koja je 
	tražila da garantuje pozajmicu sa više novca umesto sve manje vrednim 
	akcijama.
 
 Redosled tajkuna na listi pretumbao se, i najbogatiji nije više Oleg 
	Deripaska, čija imovina se prepolovila sa 30 na 15 milijardi dolara, 
	zahvaljujući čemu je pao na 5. mesto ove liste.
 
 Najbogatiji u centralnoj i istočnoj Evropi sada je ruski finansijer Sulejman 
	Kerimov sa 24,5 milijardi dolara a sa prošlogodišnjeg desetog mesta dospeo 
	je na prvo zahvaljujući prodaji svojih akcija Gasproma ovog proleća pre nego 
	što je izbila kriza.
 
 Pored Deripaske veliki gubitnik je i ruski oligarh, vlasnik fudbalskog kluba 
	Čelsi Roman Abramovič, kome su se prošlogodišnje 22 milijarde dolara, 
	zahvaljujući kojima je bio drugi među najbogatijim, istopile na 10 milijardi, 
	što je sada bilo dovoljno tek za osmo mesto.
 
 Poljski Vprost listu je radio u saradnji sa češkim dnevnikom "Mlada fronta 
	Dnes" i još nekoliko srednjeevropskih redakcija.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Ana će biti bogatija od Divca! |  |  |  | Prema nezvaničnim procenama, Ana bi u tom slučaju tokom aktivne karijere od 
	rezultata i sponzora zaradila više od 200 miliona dolara, što nije uspelo ni 
	do sada neprikosnovenom Vladu Divcu! Ivanovićeva je samo od uspeha na 
	turnirima zaradila 5.630.000 dolara, i to za dve-tri godine igranja na 
	vrhunskom nivou, što znači da bi do kraja karijere mogla da zaradi još tri 
	puta toliko. 
 Početkom godine, nekoliko dana pre Australijan opena, Ana je promenila svog 
	snabdevača reketima, zamenivši "Vilsona" japanskom kompanijom "Joneks". 
	Nagrada je stigla u vidu četvorogodišnjeg ugovora teškog 70 miliona dolara. 
	Posebna klauzula u ugovoru glasila je da će Ivanovićeva, u slučaju dolaska 
	na presto VTA liste, zaraditi dodatnih deset miliona, što se i dogodilo.
 
  Svoj interes u sponzorisanju najlepše teniserke na svetu prepoznao je i 
	lider u proizvodnji časovnika "Roleks", ponudivši atraktivnoj Beograđanki 
	ugovor vredan 1,5 miliona zelenih novčanica. Tome treba dodati i najveći 
	sponzorski ugovor u istoriji srpskog sporta (oko tri miliona evra), koji je 
	potpisan s "Verano motorsom".
 
 Dakle, bez ugovora s kineskom kompanijom, Ana Ivanović je već inkasirala 90 
	miliona dolara, a s novcem od Kineza i dvadesetak miliona dolara zarade od 
	turnira nadmašila bi legendarnog košarkaša Vlada Divca, koji je, prema 
	grubim procenama, u karijeri kroz igračke i sponzorske ugovore na bankovni 
	račun "namakao" 200 miliona dolara.
 
 Međutim, Divac je po završetku karijere svoj novac oplodio investirajući u 
	mnogobrojne poslove, pre svega u SAD. Takođe, Novak Đoković i Jelena 
	Janković pripadaju vrhu srpskih sportskih Rokfelera.
 
 Treći teniser sveta je naš sportista s najvećim brojem sponzorskih ugovora. 
	On je zaštitno lice "Vilsona", "Adidasa", "gala vode", Hipo-Alpe-Adrija 
	banke, a još mnogi poznati svetski brendovi pokušavaju da pridobiju Novakovo 
	poverenje. Najbolji srpski teniser u istoriji od nagrada na turnirima 
	zaradio je 8.035.000 dolara, a posebno je bio raspoložen početkom ove godine, 
	kada mu je na račun leglo neverovatnih 2.024.267 dolara.
 
 I Jelena Janković se može pohvaliti berićetnom saradnjom sa svetskim 
	kompanijama. Najbolja igračica sveta je zaštitno lice "Hjundaija", a osim 
	novca od južnokorejskog proizvođača, dobila je na poklon i najnovijeg 
	terenca. Jankovićeva je u karijeri do sada zaradila 4.972.000 dolara.
 
 Majstorima belog sporta mogu samo da pariraju srpski košarkaši koji su 
	odlučili da znanje unovče "preko bare". Od povlačenja Vlade Divca, ubedljivo 
	je najplaćeniji Predrag Stojaković. On je u julu 2006. godine potpisao 
	ugovor s Nju Orleansom težak 64 miliona dolara. Njemu će blagajnik "stršljenova" 
	pred početak ove sezone isplatiti 13.068.000 dolara (oko 40. mesta na NBA 
	listi).
 
 U narednoj sezoni Stojaković će primiti 14.202.000, a u "izlaznoj" 2010/11. 
	godini 15.336.000 dolara.
 
 
  Drugi 
	na listi je Darko Miličić, kome će Memfis isplatiti 7.000.000 dolara 
	(5.390.000 evra), a 7.500.000 zelenih novčanica 2009/10. Takođe, Miličić ima 
	potpisan ugovor sa "Adidasom", koji nije na nivou teniserskih dilova, jer ga 
	je levoruki centar potpisao kao tinejdžer. 
 Marko Jarić je na trećem mestu po primanjima (2009/10. dobiće 7.100.000, a 
	2010/11. tačno 7.625.000 dolara).
 
 Kada su u pitanju fudbaleri, apsolutni vladar kluba bogatih je Nemanja Vidić, 
	koji posle produžetka saradnje s Mančester junajtedom ima zagarantovanih 3,9 
	miliona evra (ugovor važi do 2012. godine).
 
 Rame uz rame pouzdanog defanzivca je kapiten "orlova" i standardni član 
	šampiona Italije Intera Dejan Stanković. Prema nezvaničnim podacima (koji se 
	vešto kriju u italijanskom fudbalu), bivši igrač Crvene zvezde i Lacija 
	godišnje inkasira oko 3,6 miliona evra. Međutim, Stanković je zastupnik 
	poznatog italijanskog brenda "Svit jirs" za Srbiju, a vlasnik je i restorana 
	"Pjetro del'Oro" i brojnih nekretnina koje izdaje.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Ontario ide ka deficitu |  |  |  | Ontarijski ministar finansija Dvajt Dankan, slika dole, dao je ove nedelje 
	finansijski pregled stanja provincijskog budžeta, u kojem se vidi da 
	situacija u provinciji nije ni malo ružičasta i da postoje osnove za deficit 
	od 500 miliona dolara do kraja godine u Ontariju. 
 
  Pored 
	toga, biće odloženo upošljavanje oko devet hiljada medicinskih sestara i 
	stvaranje 50 porodičnih zdravstvenih timova, manje novca za putne troškove 
	službenika, reklamiranje i kupovinu ili iznajmljivanje novih zgrada i 
	automobila. Privredni rast iznosiće svega 0,1 odsto, drastično manje od 
	proletos projektovanih 1,1 odsto, tako da drastično smanjivanje budžetskih 
	prihoda zahteva srezivanje svih troškova koji ne spadaju u neophodne. 
 Premijer Dalton Mekgvinti odbacuje mogućnost da će doći do otpuštanja u 
	javnom sektoru, ali napominje da će opštine, univerziteti, školski odbori i 
	bolnice osetiti posledice nepovoljne finansijske situacije.
 
 Za razliku od Ontarija, u Britanskoj Kolumbiji stvari stoje mnogo drugačije. 
	Tamošnji ministar finansija, Kolin Hensen kaže da od ove provincije nema 
	boljeg mesta na svetu na kome bi se moglo čekati da prođe globalna 
	finansijska kriza i čak obećava da će u narednom budžetu provincije porasti 
	izdvajanja za zdravstvo i visoko školstvo. Prihodi provincije za prirodni 
	gas i pravo na bušenje veći su od prognoziranih, a i stopa zaposlenosti 
	ostaje visoka.
 
 Globalna kriza oseća se u različitim finansijskim sektorima. Kanadski dolar 
	pao je u jednom trenutku na svega 79,80 američkih centi, najmanje još od 
	sredine 2005. godine, i preko trideset američkih centi manje nego pre samo 
	godinu dana, kada je dostigao rekordnih 110,31 centi.
 
 Velike kanadske banke smanjile su kamate za četvrtinu procenta, u skladu sa 
	merom Banke Kanade, čime su učinili da krediti budu jeftiniji potrošačima i 
	preduzetnicima.
 
 Trgovina na veliko u Kanadi opala je u avgustu, po prvi put u poslednjih 
	šest meseci, zbog loših rezultata ostvarenih u automobilskom sektoru.
 
 Kanadski provincijski i teritorijalni lideri spremni su da daju premijeru 
	Stivenu Harperu zeleno svetlo za ulazak u deficit, čulo se na sastanku na 
	kome se raspravljalo o globalnoj finansijskoj krizi.
 
 Ministar finansija Džim Flaerti ističe da je siguran da će u ovoj fiskalnoj 
	godini federalna vlada ostvariti budžetski suficit, ali za razliku od 
	premijera Stivena Harpera, on ne želi da daje dugoročnije prognoze, jer one 
	zavise od velikog broja faktora.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Poraz Partizana na startu lige |  |  |  | Fudbaleri Partizana izgubili su u Beogradu od ekipe Sampdorije sa 1:2 u prvom 
	kolu Grupe C lige Kupa Uefa. 
 Pobednički gol za Sampdoriju postigao je u 57. minutu Danijele Desena. Prvi 
	gol za goste je postigao Emilijano Bonacoli u 21. minutu, a izjednačenje 
	Partizanu u 34. doneo je pogodak Laminea Dijare.
 
 "Crno-beli" će sledeću utakmicu u Kupu Uefa igrati 6. novembra kada će 
	gostovati Štutgartu, koji je večeras u Sevilji izgubio od istoimene ekipe, 
	osvajača Kupa Uefa iz 2006. i 2007. godine, sa 0:2.
 
 
  Beogradski 
	tim će tada pokušati da nadoknadi izgubljeno na večerašnjem meču na kome je 
	bio potpuno ravnopravan sa Sampdorijom, ekipom sa mnogo skupljim igrača od 
	Partizanovih, ali i ekipom koja na tabeli italijanske Serije A posle sedam 
	kola zauzima tek 18. mesto. 
 Partizan je od samog starta meča krenuo ofanzivno ka golu gostiju i prvu 
	ozbiljnu priliku imao posle samo par minuta igre kada je Ljubomir Fejsa sa 
	desne strane pronašao Dijaru čiji je šut sa šest metara završio pored 
	stative.
 
 Gosti su, ipak, iskoristili napadačku igru mnogo neiskusnijeg tima Partizana 
	i prvi stigli do gola.Prethodno je Antonio Kasano proturio loptu kroz noge 
	Marka Jovanovića i uposlio Đenara Delvekija, koji je slabo šutirao. Lopta 
	je, ipak, na dva metra od gol linije stigla do Bonacolija, koji je petom 
	prevario Ivana Stevanovića i postigao vodeći gol za Sampdoriju.
 
 "Crno-beli" su posle samo par minuta mogli do izjednačenja, pošto je Žuka 
	proigrao Almanija Moreiru, ali je njegov pas do Dijare u poslednjem trenutku 
	zaustavio Pijetro Akardi.
 
 Ubrzo je, međutim, moglo da bude i 2:0 za tim iz Đenove, pošto je u 26. 
	minutu Jovanović nespretno reagovao na jedan ubačenu loptu sa leve strane i 
	umalo postigao autogol.Mrežu Partizana sačuvala je odlična reakcija golmana 
	Mladena Božovića, koji je u 33. minutu odbranio i dobar šut Kasana sa 20 
	metara.
 
 "Crno-beli" su potom kaznili protivnika za propuštene šanse i u 34. minutu 
	stigli do izjednačenja. Moreira je uposlio Dijaru, koji je prošao pored 
	trojice odbrambenih fudbalera Sampdorije i rutinski matirao golmana Luku 
	Kastelacija.
 
 Partizan je u 41. minutu mogao i do vođstva, ali je Veljko Paunović loše 
	uhvatio volej posle odličnog pasa Dijare.
 
 Drugo poluvreme počelo je slično kao i prvo.
 
 Partizan je prvi imao šansu u 53. minutu, ali je šut Dijare, posle novog 
	dodavanja Moreira, Marijus Stankevičijus zaustavio glavom na metar od gola 
	Sampdorije.
 
 Četiri minuta kasnije gosti su stigli do novog vođstva, pošto je Danijele 
	Desena iskoristio veliku grešku 18-godišnjeg "rezerviste" Aleksandra 
	Miljkovića koji je nespretno reagovao na centaršut Stankevičijusa i glavom 
	loptu prosledio do fudbalera Sampdorije.
 
 Desena se oslobodio Jovanovića i postigao gol.Sampdorija je potom terensku 
	inicijativu prepustila Partizanu i gol domaćih napadala uglavnom posle 
	kontranapada.Partizan je do kraja meča još dva puta ozbiljno ugrozio gol 
	Sampdorije, ali je Kastelaci zaustavio šut Žuke sa 20 metara, dok je Dijara 
	u sudijskoj nadonadi pogodio spoljni deo mreže.
 
 Utakmica je, inače, protekla bez većih incidenata. Bio je primetan samo 
	veliki transparent sa parolom "Crni obraz izdaje i srama, kad brat brata 
	izda na mukama", koji su istakli navijači Partizana iz Crne Gore aludirajući 
	na crnogorsko priznanje nezavisnosti Kosova.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Najsrećniji ljudi na svetu su Danci |  |  |  | U vremenima kakva su danas, kada niko nije imun na depresiju, Danci su 
	najsrećniji ljudi na svetu zahvaljujući međusobnom poverenju koje, na žalost, 
	u svetu nije u velikoj ponudi. 
 Bez obzira ko i gde radi "merenja sreće", 5,5 miliona ove skandinavske 
	zemlje nalazi se na vrhu grupe najsrećnijih poslednjih 20 godina.
 
 
  Ekonomisti, 
	dok isprobavaju nove metode kako bi što bolje izmerili sreću, kažu da Danci, 
	koji su i među najimućnijima u svetu, imaju tradiciju jednakosti i poverenja 
	koju ne kopiraju mnogi. 
 Možda je jedan od najboljih dokaza poverenja slika danske berze. Ona nije 
	izbegla globalne potrese i od početka ove godine je izgubila 37 odsto, ali 
	već pet godina ima najbolje performanse među razvijenim tržištima, bolje i 
	od naftom bogate Norveške.
 
 Ekonomista OECD Justina Fišer sreću Danaca pripusuje činjenici da ljudi "konzumiraju" 
	relativno jednake delove bogatstva i veruju jedni drugima.
 
 "Danska je jedna od zemalja sa najvećim nivoom poverenja među ljudima", 
	istakla je Justina Fišer za Rojters, dodajući da su u drugim državama ljudi 
	mnogo ciničniji kada je reč o institucijama, od vlade do biznisa, kao i u 
	međusobnim odnosima.
 
 Danska je inače jedna od prvih zemalja koja je u uslovima tekućih potresa na 
	finansijskim tržištima obećala neograničene garancije depozita.
 
 "Poverenje u druge, kao i institucionalno poverenje, ali posebno u druge, 
	značajan je i odlučujući faktor za dobar subjektivni osećaj", naglašava 
	Justina Fišer.
 
 Diplomata Klavs Holm navodi da mnogi Dansku slikaju kao nekada Hans 
	Kristijan Andersen, kao zemlju malih sirena, dok istovremeno ne vide "jedinstvene 
	danske vrednosti".
 
 "Danci su 'Srećni ljudi'. Zašto?", pita se Holm i odgovara da Danci uživaju 
	u običnim zadovoljstvima, poput plivanja u luci koje bi se na nekom drugom 
	mestu smatralo suviše rizičnim.
 
 Jedna od srećnih, dekorater Mete Elevang Petersen, 26-godišnjakinja koja na 
	biciklu krstari Kopenhagenom, sreću objašanjva time što se oseća bezbednom i 
	što može da se osloni na druge.
 
 Zašto Danci imaju toliko poverenja jedni u druge nije baš sasvim jasno ali 
	se čini da je poverenje nešto što se prenosi generacijama, kaže profesor sa 
	Univerziteta Arhus Kristijan Bjornskov.
 
 "Verujemo da poreklo tog poverenja treba tražiti daleko u prošlosti. 
	Verovatno u nekim vikinškim normama".
 
 U prilog tome govore istraživanja koja pokazuju da su Skandinavci koji su 
	emigrirali u SAD u 19. veku danas Amerikanci sa najviše poverenja.
 
 Justina Fišer iz OECD pak ukazuje na vezu poverenja i ekonomskog rasta. 
	Profesor Bjornskov se slaže da je dansko poverenje povezano sa boljom 
	ekonomijom i boljom konkurentskom pozicijom.
 
 "To znači da pravni sistem funkcioniše bolje u Danskoj, obrazovni sistem 
	radi bolje nego u većini drugih zemalja. Poverenje doprinosi sreći ali i 
	konkretnim ekonomskim rezultatima", kaže ovaj profesor.
 
 Bjornskov očekuje da u uslovima globalne krize i Dancima životi budu 
	turobniji ali i prognozira da će oni ostati na čelu liste najsrećnijih ljudi 
	u svetu.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Završeno otvoreno svetsko prvenstvo u 
	preferansu |  |  |  | Milo Radović iz Beograda je danas proglašen za pobednika Otvorenog svetskog 
	prvenstva u preferensu, koje je tokom vikenda održano u Bečeju, uz učešće 
	oko 160 igrača iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Grčke 
	i drugih zemalja. 
 
  Radović 
	je osvojio titulu "Master 8", zlatnu narukvicu i novčanu nagradu od 2.500 
	evra. Drugu nagradu, od 1.200 evra, osvojio je Ratko Međedović iz Vrbasa, a 
	treće mesto i 600 evra pripalo je Saši Omaljevu iz Zrenjanina, saopštio je 
	organizator, klub "Prefmasters". 
 Takmičenje je, kako se navodi, organizovano po švajcarskom sistemu, što 
	znači da su se međusobno sastajali najbolji igrači.
 
 Sva tri dana turnira protekla su "u ferplej atmosferi, po čemu je ova igra 
	poznata među ljubiteljima kartaških igara. Zato je ovoga puta dodeljena i 
	nagrada za džentlmenstvo, srebrna narukvica, koju je poneo Aleksandar Račić 
	iz Podgorice", dodaje se u saopštenju.
 
 Otvoreno svetsko prvenstvo u preferansu, kakvo je održano u Bečeju, prvi put 
	je organizovano ove godine.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Softver koji blokira telefoniranje u vožnji |  |  |  | Kanadska kompanija Egis mobiliti lanisirala je bezbednosni uređaj koji 
	sprečava vozače da koriste mobilne telefone. 
 Uređaj automatski prekida poziv ili poruku ako je vozilo u pokretu a softver 
	onome ko je uputio poziv javlja da osoba koju zove vozi i traži da ostavi 
	poruku.
 
 U kanadskoj kompaniji se nadaju da će njihov Drajv asist sistem biti ponuđen 
	vozačima uz mesečnu nadoknadu.
 
  Sistem Drajv asist takođe može da obavesti osobu koja upućuje poziv gde se 
	nalazi onaj koga traži zahvaljujući tehnologiji za satelitsku navigaciju.
 
 Vozači koji u vožnji koriste telefon imaju četiri puta veću šansu da se 
	sudare od onih koji ne telefoniraju, pokazuju podaci britanskog Kraljevskog 
	društva za sprečavanje udesa, preneo je BiBiSi (BBC).
 
 Korišćenje mobilnih telefona u vožnji je nelegalno u Britaniji od decembra 
	2003. i prekršiocima preti kazna od 60 funti na licu mesta.
 
 U prošloj godini vozači koji su koristili mobilni telefon izazvali su 25 
	udesa sa fatalnim posledicama, 64 teška i 259 lakših udesa, pokazuju podaci 
	Ministarstva saobraćaja.
 
 Istraživanje grupe za nadzor RAC pokazalo je da gotovo polovinu vozača veoma 
	ometaju i drugi uređaji u kolima, poput CD plejera i uređaja za satelitsku 
	navigaciju. Kod mlađih vozača je procenat onih kojima uređaji smetaju još 
	veći.
 |  |  |  |  |  |  |  |  | 
        |