|
Broj 1203, 19. jun 2009.
Marej u retro odeći na Vimbldonu |
|
Britanski teniser Endi Marej pripremio je retro odeću za ovogodišnji Vimbldon
koji počinje iduće nedelje.
Marej
želi da postane prvi Britanac koji je pobedio na travnatom turniru Ol
Ingland klaba još od 1936. godine, a to će pokušati da postignut u odeći
modne kuće Fred Peri, nazvane po Britancu koji je pre 73 godine osvojio
Vimbldon.
Marej će igrati u potpuno beloj majici i belom šorcu što je bilo obavezno po
nekadašnjim pravilima turnira, a ispod znaka kompanije imaće izvezene
inicijale "AM". Kuća je navela da je odeća inspirisana majicama koje je Fred
Peri dizajnirao za klijente i prijatelje kao što su Džon Kenedi i Bili Džin
King.
"Već sam je isprobao na terenima i jedva čekam da je obučem na Vimldonu
sledeće nedelje. Nadam se da ću jednog dana poći stopama Freda Perija i
ponoviti njegov uspeh na Vimbldonu", naveo je u saopštenju teniser koji će
biti treći nosilac turnira.
Fred Peri je najbolji britanski teniser svih vremena, pošto je osvojio tri
uzastopna Vimbldona od 1934. do 1936. Osvojio je sva četiri grend slem
turnira. Pored toga, tri puta je pobeđivao na Ju-Es Openu i bio je svetski
prvak u stonom tenisu. Umro je 1995. godine. |
|
|
|
|
Vladislavu Bajacu dodeljena nagrada Isidora
Sekulić |
|
Književna nagrada "Isidora Sekulić" za najbolju knjigu objavljenu u 2008.
godini, dodeljena je Vladislavu Bajacu za roman "Hamam Balkanija", saopštio
je juče žiri.
Predsednica žirija Dubravka Popović Srdanović, rekla je danas da je žiri
većinom glasova odlučio da nagrada pripadne Vladislavu Bajacu, a da su u
užem izboru bile i knjige "Top je bio vreo" Vladimira Kecmanovića i "Filozofska
životinja" Predraga Krstića.
U obrazloženju žirija se navodi da "Hamam Balkanija" prati zbivanja u dva
istorijska razdoblja, u 16. veku i savremenom dobu, u osmanskoj carevini i u
evropskom delu osmanskog carstva i junake koji u tim vremenima i prostorima
bivstvuju između dva identiteta.
"U latinicom ispisanim poglavljima istorijskog romana, Bajac plastično i
ubudljivo, oživljava i rekonstruiše uzbudljive živote i likove dvojice
velikana osmanskog carstva. Srbina Bajice Sokolovića, monaha iz Mileševa i
turskog državnika Mehmeda paše Sokolovića", piše u obrazloženju.
U obrazloženju se dodaje da tekst, kao lajt motiv prožima ideja da se
identitet u potpunosti ostvaruje samo njihovim prevazilaženjem u stvaranju.
"Stilska osobenost romana je jezička svedenost i ona jasno manifestuje
sposobnost Bajaca da inspirisano oblikuje i oživi svoje istorijski udaljene
likove i prostore, kao i da veštinu korišćenja svakodnevnog, kolokvijalnog
jezika, uspostavi kao pandan složenom sistemu ideja i kulturnih fenomena",
piše u obrazloženju.
Nagrada "Isidora Sekulić" će biti uručena Vladislavu Bajacu 23. juna u
Skupštini BEograda, a nagradu čini novčani iznos od 3.000 evra, diploma i
povelja.
U konkurenciji za nagradu "Isidora Sekulić" bilo je 39 naslova, objavljenih
tokom 2008. godine.
Žiri za dodelu nagrade "Isidora Sekulić" činili su, pored Dubravke Popović
Srdanović i Milena Stojanović, Milica Lalić, Ratomir Rale Damjanović i Petar
Arbutina.
Opština Savski venac dodeljuje književnu nagradu "Isidora Sekulić" od 1967.
godine, a 1977. godine opština je osnovala Fond "Isidora Sekulić", koji je
nastavio uručivanje nagrade.
Među dosadašnjim laureatima te nagrade su i Lazar Trifunović, Miroslav
Maksimović, Slobodan raketić, Zoran Hristić, Tanja Kragujević, Vladeta
Jerotić, Zoran Živković. |
|
|
|
|
Dženifer Aniston: Moj život liči na moje
filmove |
|
Holivudska
zvezda Dženifer Aniston, dobitnica nagrade Kristal Lusi za doprinos žena
filmskoj industriji, našalila se da njen život podseća na naslove njenih
filmova.
Primajući nagradu na svečanosti u subotu uveče, ona je rekla kako su naslovi
njenih filmova - "Dobra devojka", "Fatalna preljuba" i "Razlaz" - tačno
pratili događaje u njenom emotivnom životu, objavio je Holivud riporter.
"Ako bilo ko od vas ima film pod nazivom 'Večna ljubav s odraslim, zrelim
muškarcem' moji agenti su za stolom broj 12", navela je glumica koja je bila
udata za Breda Pita a posle toga imala nekoliko neuspelih veza. |
|
|
|
|
U subotu se otvara novi muzej, pozvani šefovi
država |
|
Posle nekoliko decenija debate i planiranja, godina izgradnje i znatno posle
obećenog roka - 2004, uoči Olimpijskih igara u Atini, u subotu se otvara
novi Muzej Akropolja.
Atinska arhiepiskopija je danas blagoslovila novu staklenu zgradu oštrih
linija, niklu 1.500 godina pošto su hrišćanski zeloti demolirali paganske
antičke skulpture kojih su se mogli domoći.
Zgrada muzeja koja je koštala 130 miliona evra, zvanično će biti otvorena u
subotu, a glavne zvanice su šefovi država ili vlada.
Prve posetioce muzej će primiti dan kasnije, u nedelju, a cena ulaznije je
1,40 evra.
Zvaničnici kažu da će supermoderni muzej u samom podnožju Akropolja,
izmaknut stotinak metara od ograde njegovog parka i sa jedfnim od najlepših
pogleda na Partenon, ojačati zahtev Grčke da joj Velika Britanija vrati
skulpture koje je pre skoro dva veka, uz otomansku dozvolu, sa Akropolja
otkinuo i odneo lor Elgin.
Loši uslovi u staroj, podrumskoj zgradi muzeja, na samom gornjem platiou
Akropolju, bili su jedan od izgovora Londona da ne vrati "mermer" koji je
jedna od glavnih atrakcija Britanskog muzeja.
Na pet nivoa, novi prostrani muzej s pogledom na Akropolj izlaže neke od
najboljih radova klasične skulpture koje su nekada krasile akropoljske
hramove, a na najnižem niovu, u podrumu su ostaci prvobitne, antičke atinske
četvrti, otkrivene pri iskopavanju temelja.
Projektant zgrade, američki arhitekta Bernrard Cčumi kaže da je glavni
izazov bilo to što je nov muzej gotovo tik uz Akropolj i "Partenon - jednu
od najsavršenijih zgrada koje su vekovima uticale na generacije zapadnih
arhitekata".
Hram u slavu zaštitnice grada, boginje Atine - Partenon, građen je od 447.
do 432. godine pre naše ere, kada je slava Atine bila na vrhuncu.
Uprkos tome što je potom bio pretvoren u hrišćansku crkvu, i uprkos
otomasnkoj okupaciji od 15. veka kada je bio deo vojnog utvrđenja, i svo
vreme pustošen odnošenjem mermera za druge građevinske radove, preživeo je
sve do velike eksplozije uskladištenog baruta izazvane pucnjem mletačkog
topa tokom opsade 1687. godine.
Početkom 19. veka Škotladnjanin, diplomata lord Elgin je otkinuo i odneo oko
polovine preostalih skulptura, većinom sa friza Partenona.
U novom muzeju je više od 4.000 antičkih dela, raspoređenih na 14.000
kvadratnih metara izložbenog prostora.
Vrhunac postavke je na najvišem spratu gde će, u staklenoj sali, originalne
skulpture sa friza Partenona biti izložene u prvobitnom rasporedu, uz
gipsane replike radova koji su u Londonu. |
|
|
|
|
Francuska se priključila ruskom programu
Roskosmos |
|
Francuski Centar za kosmičke studije danas se priključio ruskom programu
istraživanja prirodnog satelita Marsa pod nazivom Fobos.
Ugovor koji su na sajmu vazduhoplovstva u Buržeu potpisali francuski Centar
za kosmičke studije i ruska agencija Roskosmos predviđa da će francuski
naučnici učestvovati u prikupljanju uzoraka tla Fobosa, preneo je AFP.
Uzorke će prikupiti misija Fobos-Grunt, koja bi trebalo da bude lansirana u
oktobru ove godine, a opremu za istraživanje tla će delimično finansirati
Francuska.
Na najvećem svetskom sajmu vazduhoplovstva američka kompanija Lokid Martin
dobila je porudžbine za 31 borbeni avion "džojnt strajk fajter" (Joint
Strike Fighter).
Deo aviona poručcila je američka vlada, a ostali kupci su Velika Britanija i
Holandija.
Vojni program vredan je 300 milijardi dolara i trebalo bi da zameni staru
flotu aviona F-16 i F-18 u drugoj polovini sledeće decenije u SAD i zemljama
saradnicima.
To je američki program koji se sprovodi u saradnji sa osam drugih zemalja -
Velikom Britanijom, Holandijom, Kanadom, Danskom, Norveškon, Australijom,
Turskom i Italijom.
Erbas je do sada, tokom prva tri dana sajma, dobio porudžbine za 55 aviona u
vrdednosti od 6,1 milijardu dolara, što je manje nego što je ostvarivano
prethodnih godina, preneo je AP.
Američki Boing za sada u Buržeu nije dobio porudžbine. |
|
|
|
|
Predstavljena Basarina knjiga Fundamentalizam
debiliteta |
|
U beogradskoj knjižari-galeriji "Glasnik" u sredu je predstavljena knjiga "Fundamentalizam
debiliteta" Svetislava Basare, koja sadrži kolumne tog pisca objavljivane u
dnevnim i nedeljnim listovima u proteklih petnaestak godina.
Knjigu koju je u ediciji "Publikus" objavilo beogradsko izdavačko preduzeće
"Službeni glasnik" čine Basarini tekstovi objavljivani u "Vremenu", "NIN-u",
"Danasu" i drugim domaćim dnevnim i nedeljnim listovima, u periodu od 1996.
do ove godine.
"Ova knjiga ne predstavlja ni istoriju, ni sociologiju, ni idelogiju, nego
zbirku kolumni koje predstavljaju trag jednog vremena, ali i putokaze koji
bi mogli poslužiti novim generacijama u Srbiji", rekao je Svetislav Basara
na promociji.
Govoreći o tekstovima sabranim u knjizi, Basara je istakao da političari u
Srbiji svoja javna istupanja i dalje zasnivaju na ideologiji nacionalnog
okupljanja, nastaloj krajem 19. veka i ocenio da je ta doktrina sada "apsolutno
prevaziđena i kontraproduktivna".
"Ovde realno fali nacionalna država, mi imamo samo maketu od države, oličenu
u raznim ministarstvima. Potrebna nam je prava država, koja bi ograničila
samovolju i pohlepu, u okviru institucija, a ne izvan njih", ocenio je
Basara.
Glavni urednik dnevnog lista "Danas" Zoran Panović rekao je da se Svetislav
Basara može posmatrati na dva nivoa - kao književnik i kao politički
analitičar i kulturolog.
"Ove godine Evropa slavi 20 godina od pada Berlinskog zida, dok Srbija 'slavi'
20 godina od programskog govora Slobodana Miloševića na Gazimestanu. Ova
knjiga, u kojoj je data analiza suštinskih grešaka srpske političke elite,
nastala je na tragu tog paradoksa", rekao je Panović. |
|
|
|
|
Povrtnjak u Bakingemskoj palati |
|
Prvi put od Drugog svetskog rata, kraljica Elizabeta Druga dozvolila je uzgoj
povrća u lejama vrtova oko Bakingemske palate, saopštio je portparol
kraljičine londonske rezidencije.
Baštovani
su pre šest nedelja zasadili raznovrsno povrće, među kojem luk, praziluk,
paradajz, pasulj i šargarepu, i neko od njih je već posluženo za trpezom.
Poslednji povrtnjak u Bakingemskoj palati datira iz Drugog svetskog rata kad
je kraljevska porodica ohrabrivala Britance da, u vreme racionisanja hrane,
sami uzgajaju povrće
U sadašnjem povrtnjaku, dimenzija deset sa četiri metra, ne koriste hemijske
supstance, a namera je i da se očuva seme biljaka ugroženih vrsta.
"Ne samo da pomažemo da se očuvaju stare vrste, mi čuvamo i baštinu i
istoriju", izjavila je Kler Midžli zadužena za vrtove Bakingemske palate.
Britanska kraljica nije jedina koja u svojoj rezidenciji ima povrtnjak: prva
dama SAD Mišel Obama je jedan deo bašte Bele kuće, pretvorila u "bio"
povrtnjak. |
|
|
|
|
Klaudia Kardinale predstavila knjigu o Tunisu |
|
Italijanska glumica Klaudija Kardinale predstavila je u Tunisu knjigu "Moj
Tunis", objavljenu u Francuskoj, a posvećenu zemlji njenog detinjstva.
Njoj je u Tunisu uručen orden za nacionalne zasluge.
Klaudija Kardinale (71) je rođena u Tunisu, u sicilijanskoj porodici, a
tokom filmske karijere koju je započela u Italiji i koja je trajala od 1962.
do 2006. igrala je u više od 150 filmova među kojima su "Roko i njegova
braća", "Gepard" i "Bilo jednom na zapadu". |
|
|
|
|
Otvoren Deveti beogradski trijenale svetske
arhitekture |
|
Deveti Beogradski trijenale svetske arhitekture pod nazivom "Energija svetla"
otvoren je u utorak u galeriji "Progres" u Beogradu.
Arhitekta Mihajlo Mitrović ukazao je na otvaranju na značaj ove
manifestacije koja je "od 1985. godine, kada je prvi put održana, uspela da
predstavi oko 580 najznačajnih imena iz sveta arhitekture iz 58 zemalja".
On je takođe odao priznanje arhitekti Ivici Mlađenoviću, za koga je rekao da
predstavlja "pokretački duh ove manifestacije".
Na izložbi su predstavljeni plakati projekata najznačajnijih arhitektonskih
objekata, a prikazan je i video rad Aleksandra Đurića "Dizanje jedra" o
nastanku skulpture "Jedro" na trgu Sunce u Budvi.
Prema rečima arhitekte Ivice Mlađenovića, selektora, autora i autora
koncepta ove izložbe, publika Trijenala će u narednim danima imati prilike
da vidi "velike arhitektonske ideje za više od 100 reperezentativnih
objekata i kompleksa iz više od 30 zemalja".
On je dodao da su "ove beogradske smotre arhitekture, tokom godina,
prezentovane u značajnim svetskim kulturnim prestonicama arhitekture, kao i
da su, prema odluci Svetske asocijacije arhitekata, uvršćene u vodeće
događaje na polju arhitekture u svetu".
Mlađenović je autor više od 20 knjiga o arhitekturi i primenjenoj umetnosti
i selektor niza izložbi. On je i autor i selektor beogradskih trijenala
arhitekture od 1985. godine.
Na izložbi su predstavljeni arhitektonski projekti iz Abu Dabija "Museums &
Performing Centre", "Central Market sćeme", "Etihad Tonjers", "Tameer
Tonjers" i "Manhal Oasis", "Njhite Bay Eco City" iz Australije, zatim iz
Austrije, Argentine, Bahreina, kao i "Gremio Nenj Stadium" iz Brazila i "The
Absolute Njorld - Toronto" iz Kanade.
Postavku čini i veliki broj projekata iz Kine - "Beijing Boom Tonjer", "ČTV
Station & Headljuarters" i "Beijing Olympic Green" u Pekingu.
Takođe su predstavljeni i projekti iz SAD, kao što su "Svetski trgovački
centar" i "Kula slobode u Njujorku", "Aura Condominiums" u Sakramentu, "Trempova
kula" u Čikagu i "Američki komercijalni centar" u Filadelfiji.
U okviru pratećeg programa biće održani "hepeninzi", među kojima su "Harmonija
energije svetlosti i biomimetike" Marije i Branka Todorovića, šou profesora
Radosava Pušića "Osam magičnih svetova Kine" i "Peto beogradsko carstvo"
slikarke Olje Ivanjicki.
Deveti Trijenale održava se od 16. juna do 7. jula 2009. u galeriji "Progres",
a glavni organizator ove manifestacije je "Studio Linija A". |
|
|
|
|
Mračnom vitezu osam nagrada |
|
Film "Mračni vitez", drugo ostvarenje o Betmenu u režiji Krisa Nolana, dobio
je osam nagrada Ki art koje dodeljuje specijalizovani časopis Holivud
riporter. "Mračni vitez" je na 38. dodeli tih priznanja za razne oblike
prezentacije filmova, nagrađen, između ostalog, za najbolji filmski poster i
najbolji filmski TV spot.
Po broju priznanja sledi animirani film "Voli" koji je osvojio sedam nagrada.
Sem Reimi , koji je režirao tri "Spajdermena", otišao je kući sa nagradom za
vizionarsttvo. |
|
|
|
|
Izdavač Harija Potera negira plagijat |
|
Izdavač bestseler romana o Hariju Poteru saopštio je da će se suprotstavi
tužbi kojom se književnica Džoana Rouling optužuje da je ukrala ideju od
drugog autora.
U saopštenju izdavačke kuće Blumsberi navodi se da u tužbi piše da je
škotska književnica ideju o dečaku čarobnjaku ukrala od pisca po imenu
Adrijan Džejkobs koji je u međuvremenu umro, ali su autorska prava prešla na
naslednike.
Blumsberi je saopštio da su tvrdnje o plagijatu "neosnovane, ničim
potkrepljene i neistinite" i da Džoana Rouling "nikada nije čula za Adrijana
Džejkobsa, nije videla, čitala niti čula za njegove knjige".
U saopštenju se dodaje da je Džejkobsova knjiga - "Njilly the Njizard" -
imala ograničen tiraž i distribuciju. |
|
|
|
|
BDP osvojio dve nagrade na Festivalu Dani
satire u Zagrebu |
|
Beogradsko dramsko pozorište je saopštilo da je, sa predstavom "Eling"
reditelja Marka Manojlovića, osvojilo dve nagrade na Festivalu "Dani satire"
koji se održava u pozorištu "Kerempuh" u Zagrebu.
U saopštenju se navodi da je na festivalu dramski umetnik Ljuba Bandović
osvojio nagradu publike "Ivo Serdar" za ulogu Sajmona Benta u toj predstavi,
a da je Pavle Pekić koji tumači ulogu Elinga, dobitnik jedne od pet
glumačkih nagrada "Zlatni smijeh" koje se dodeljuju na festivalu.
Na festivalu "Dani satire" u Zagrebu, posvećenom velikom majstoru satire,
ruskom književniku Aleksandru Nikolajeviću Ostrovskom, od 5. juna se, sa 13
komada, predstavilo 12 pozorišta iz Hrvatske, Slovenije i Beogradsko dramsko
pozoriste.
Festival će zvanično biti zatvoren sutra uveče, kada će biti dodeljene
nagrade. |
|
|
|
|
Džimi Ču kreira cipele za H&M |
|
Švedski modni lanac Henes & Mauric otkrio je ime kreatora sledeće kolekcije
aksesoara - to je britanski brend Džimi Ču.
H&M je saopštio da će čuveni kreator obuće - omiljene marke Keri Bredšo
glavne junakinje serije "Seks i grad" - novu kolekciju predstaviti 14.
novembra u svojih 200 objekata.
Uz cipele, biće predstavljene i ženske tašne i odeća koja ide uz njih.
Džimi Ču će kreirati i mušku kolekciju cipela, tašni i aksesoara.
Švedska kompanija je precizirala da je ovo prvi put da sarađuje sa nekim
brendom za aksesoare.
Kreacije firme Džimi Ču nose holivudske zvezde kao što su Kejt Blančet, Hale
Beri i Hilari Svenk.
H&M je ranije sarađivao sa pop zvezdama i kreatorima kao što su Madona,
Kajli Minog, Stela Makatni, Karl Lagerfeld i Roberto Kavali. |
|
|
|
|
Drezdenu preti brisanje sa liste svetske
kulturne baštine |
|
Nemački grad Drezden, koji se zbog obilja kulturno-istorijskih dragocenosti i
lepote već vekovima naziva Firencom na Elbi, mogao bi uskoro da izgubi
status na listi svetske kulturne baštine.
Na zasedanju Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu
(Unesko) koje naredne sedmice počinje u Sevilji, Drezdenu će najverovatnije
biti oduzet status zaštićene kulturne znamenitosti sa liste ove organizacije.
Drastična odluka uzrokovana je namerom grada Drezdena da dve obale Elbe,
reke na kojoj se nalazi, poveže mostom koji, prema proceni stručnjaka Uneska,
nepovratno preseca dolinu Elbe i remeti sliku grada.
Već 2006. je Drezden stavljen na crvenu listu svetske kulturne baštine čiji
je status ugrožen, ali vlasti u Drezdenu i vlada savezne pokrajine Saksonije,
čiji je Drezden glavni grad, nisu želele niti da odustanu od gradnje mosta
niti da ga pomere dalje od grada.
Kako izveštavaju nemački mediji, u povoljnom slučaju odluka može da bude
odložena, ali i za to su šanse male, jer nadležni u centru za svetsku
kulturnu baštinu navode da se drezdenske gradske vlasti ponašaju
nekooperativno u pokušaju da se iznađe prihvatljivo rešenje.
Gradonačelnica Drezdena Helma Oroš (Orosz) je danas doduše najavila da će
zvaničnicima u Sevilji predložiti da sačekaju da se završi gradnja mosta, pa
da onda vide da li je on zaista "tako agresivna varijanta".
Ali komentatori smatraju da je odlaganje odluke malo verovatno, jer nadležni
komitet Uneska ne želi da na kocku stavlja svoju verodostojnost.
Drezden je poznat pre svega po spomenicima iz vremena baroka - to su Zemper
Opera, Palata Cvinger, Bogorodičina crkva, Dvorska crkva, kao i Državni
muzej sa Galerijom starih majstora i Zelenom riznicom.
Drezden je bio jedan od omiljenih motiva italijanskog majstora Kanaleta.
Predstojeća odluka o skudanju sa liste svetske kulturne baštine za Drezden
već ima nepovoljne posledice. Savezni ministar za saobraćaj i građevinarstvo
Volfgang Tifenze (Njolfgang Tiefensee) je odlučio da Drezden neće dobiti
novac iz fonda od preko 150 miliona evra koji mogu da koriste nemački
gradovi u kojima se nalaze znamenitosti sa Uneskove liste.
Na listi svetske kulturne baštine nalaze se 33 znamenitosti u Nemačkoj -
među njima i katedrale u Kelnu, Ahenu i Špajeru, stari centri gradova
Bamberg, Regensburg, Kvedlinburg i Štralsund, kao i Muzejsko ostrvo u
Berlinu i spomenici Bauhausa u gradu Desau.
Prošle godine je na listu stavljeno i šest stambenih naselja klasične
moderne koja su u Berlinu izgrađena između 1913. i 1934. godine.
Prema navodima medija, skoro je sigurno da će na skupu u Sevilji na listu
svetske prirodne baštine biti stavljeno plitko priobalno područje Severnog
mora koje je za vreme oseke suvo.
Iako će se tako ovaj deo nemačke obale naći na listi zajedno sa
znamenitostima kao što su Veliki Kanjon, ostrvo Galapagos ili nacionalni
park Serengeti, to teško da će biti uteha za oduzimanje titule Drezdenu koji
velikim delom živi od turizma.
U toj branši, u kojoj u Drezdenu radi 230.000 ljudi je 2007. promet iznosio
6,8 milijardi evra. |
|
|
|
|
Nasilni muž mora javno da se izvini |
|
Sudija u Turskoj osudio je nasilnog supruga da sam podeli 1.000 letaka sa
javnim izvinjenjem supruzi, piše štampa.
Mustafu Kadindžija iz gradića Aras, na severu zemlje, koji je u više navrata
tukao ženu, mlada žena-sudija osudila je da podeli letke sa tekstom: "Molim
za oproštaj moju ženu zato što sam je tukao, a izvinjama se i celokupnom
stanovništvu Arasa".
Pošto su sudije u Turskoj često tolerantne prema nasilju u porodici, sudija
je listu Milijet objasnila da je "pomislila da bi takva kazna (deljenje
letaka) mogla da odvrati muža od ponovnog nasilja". |
|
|
|
|
Ajnštanova doktorska diploma za 199.000 evra |
|
Doktorska diploma Alberta Ajnštajna (Einstein), koja nosi datum 15. januar
1906. godine, prodata je na aukciji u Lucernu za 300.690 švajcarskih franaka
(199.000 evra), javila je agencija ATS.
Dokument koji je izdala katedra za matematiku i prirodne nauke Univerziteta
u Cirihu, kupio je jedan privatni kolekcionar, izjavio je direktor aukcije
kuće Galeri Fišer.
Ajnštajnova doktorska diploma bila je procenjena na 20.000 do 30.000
švajcarskih franaka.
Na istoj licijataciji kupca je našao i tekst govora koji je Ajnštajn održao
prilikom primanja titule počasnog doktora Univerziteta u Ženevi 1909. godine.
Rukopis je dostigao cenu od 102.000 švajcarskih franaka (67.600 evra). |
|
|
|
|
Retka knjiga o istoriji SAD na aukciji |
|
Kapetan Nacionalne garde američke države Indijane, Natan Harlan kupio je kao
srednjoškolac vrednu knjigu iz 18. veka o američkoj istoriji - "Federalist"
za svega sedam dolara, a danas očekuje da njena prodajna cena može da
dostigne i 100.000 dolara.
Harlan (35) je kada je imao 16 godina na buvljoj pijaci u Saut Bendu u
Indijani kupio "Federalistu", knjigu eseja koji pozivaju na ratifikaciju
američkog Ustava.
Iste te nedelje, Harlanovo odeljenje je na času istorije upravo razmatralo "Federalistu",
knjigu poznatu i pod nazivom "Federalistički spisi", i on je shvatio da je
knjiga posebna.
Dvotomno izdanje objavljeno je nekoliko meseci pošto je predložen nacrt
američkog Ustava u septembru 1787. u Filadelfiji. Ono sadrži eseje koji je
trebalo da "poguraju" ratifikaciju dokumenta, koji je predstavljao pravni
okvir federalne vlade, rekao je Mark Dimjunejšon, šef odseka za retke knjige
i specijalna izdanja Kongresne biblioteke u Vašingtonu.
Eseje su pisali Džejms Medison, Alekzander Hamilton i Džon Džej, svi pod
pseudonimom, jer su želeli da naglasak bude na samom nacrtu ustava i
njegovoj ratifikaciji.
"Ovo je jedan od najvećih političkih dokumenata iz američke istorije. A
jedna od omiljenih društvenih igara krajem 18. veka bila je ko je napisao
koji esej", naveo je Dimjunejšon. |
|
|
|
|
Umetnički atelje u taksiju |
|
Jedan njujorški taksista pretvorio je zadnje sedište svog vozila u umetnički
atelje.
Svakoj mušteriji koja uđe u njegov taksi, Fabio Peralta ponudi olovku i list
hartije i zamoli je da nešto nacrta.
Peralta, poreklom iz Dominikanske Republike, prikupio je 7.000 crteža a među
njima su prizori kanarinaca, planina, predsednika SAD Baraka Obame a bilo je
i crteža pornografskog sadržaja.
Pošto sakupi dovoljan broj crteža, taksista ih povezuje u zbirke koje potom
poklanja mušterijama koje žele da učestvuju u njegovom drugom projektu -
video skeču od 30 sekundi. |
|
|
|
|
Glumci iz Volverina u novoj filmskoj
fantaziji |
|
Kompanija "Volt Dizni" saopštila je da će glumci iz filma "Iks men počeci:
Volverin" igrati glavne uloge u ostvarenju "Jonh Carter of Mars" koje će
biti rediteljski debi naigranom filmu Endrua Stantona, koji je režirao
animirani film "Voli".
Tejlor Kič će igrati Džona Kartera, veterana iz Građanskog rata koji se na
misteriozan način nađe na Marsu i gde će mu njegovo ratničko iskustvo pomoći
da na planeti koja umire, ponovo otkrije svoju ljudskost, objavio je
Varajeti.
Lin Kolins, koja je u "Volverinu" igrala Kajlu Silverfoks za koju je
emotivno zainteresovan lik Hjua Džekmena, biće Didža Toris, princeza od
Marsa.
Snimanje počinje početkom iduće godine, a scenario je napisao Endru Stanton
sa Markom Endrusom. |
|
|
|
|
Održana deseta kosidba u Goranskom gaju |
|
U Goranskom gaju kod Smedereva u nedelju je održana deseta kosidba u kojoj je
učestvovalo oko 2.000 kosača iz Srbije i drugih bivših jugoslovenskih
republika, koje je posmatralo oko nekoliko hiljada posmatrača.
Pored takmičenja u košenju, učesnici su se nadmetali i u bacanju kamena sa
ramena, viteškom nadvlačenju konopca, a deca se takmičila u skoku u dalj i
trčanju.
Za odrasle je organizovano atletsko takmičenje u 18 disciplina. Atletski
klub iz Smedereva ugostio je i klubove iz drugih gradova.
Predsednik udruženja kosača "Plavinac" Dragan Rogan rekao je agenciji Beta
da je prošle godine, na predlog takmičara, organizovano i takmičenje u
ispijanju piva, a da ove godine je, takođe na predlog učesnika, pridodata
disciplina u ispijanju vina.
Iako je kosidba među najtežim poljoprivrednim poslovima, ove godine su se
žene i zvanično i ravnopravno takmičile.
U Goranskom gaju je vila Obrenovića, a iz tog dela grada pruža se izvanredan
pogled na Dunav. Zbog toga u Goranskom gaju ima više vikendica nego u svim
drugim delovima Smedereva zajedno. |
|
|
|
|
Odredili gradsku pravu presecanjem špila
karata |
|
Izbori u jednom gradiću u američkoj saveznoj državi Arizoni su se završili -
jačom kartom.
Na izborima za Gradsko veće Kejv krika dvojica kandidata za jedno mesto su
imala po 660 glasova i trebalo je odlučiti ko ulazi, a ko ispada.
Pobedio je 25-godišnji Adam Trenk čiji je kralj herc bio jači od šestice
herca koju je, presecanjem špila, izvukao bivši član Greadskog veća Tomas
Megvajer.
Neobičan zakon u Arizoni, iz 1925. godine, kaže da nerešen rezultat na
izborima treba rešiti "srećom".
Zato su 2008. godine dva kandidata za školski odbor bacanjem kocke utvrdila
ko će ući u to telo, a 1992. je ishod partije pokera odlučio o jednom
poslaničkom mestu u Arizoni.
Da bi sve bilo pošteno, odlučivanje o preostalom mestu u Gradskom veću Kejv
krika je obavljeno pred TV-kamerama. Najpre je izvučen jedan od tri špila
karata iz kaubojskog šešira.
Potom je mesni sudija izmešao karte, kandidati su presekli špil i pobedila
je jača karta. |
|
|
|
|
Noćni obilasci Koloseuma od narednog leta |
|
Rim će na leto ponuditi noćne obilaske Koloseuma a otvoriće i neke od
spomenika koji su obično nedostupni posetiocima.
Počev od petka, gradske vlasti omogućiće noćne posete delovima stare arene u
kojoj je otvorena izložba posvećena dinastiji Flavijevaca - graditelja
Koloseuma.
Posetiocima će biti dostupna i Livijina kuća, poznata po zidnim slikama koje
krase zdanje za koje se veruje da je pripadalo supruzi prvog rimskog cara
Avgusta.
Biće otvoren i nedavno restaurirani Romulov hram koji nikada do sada nije
bio otvoren za posete.
Rimski zvaničnici najavili su da će novi režim obilazaka trajati do 30.
septembra, uz pauzu u avgustu. |
|
|
|
|
|
Oglasavanje Marketing
Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost
|