| 
     | 
		    Broj 1204, 26. jun 2009.
		 
 
| Izgleda da će štrajk u Torontu trajati dugo |  |  |  | Štrajk trideset hiljada zaposlenih u gradskim službama u Torontu, koji je 
	počeo u ponedeljak, još uvek traje i donosi sve veće probleme građanima i 
	čitavom gradu. Kako kažu pojedini upućeni, ukoliko ovog vikenda ne dođe do 
	ozbiljnog pomaka u pregovorima, onda se može očekivati dugotrajni štrajk. 
  Gradonačelnik Dejvid Miler i drugi nadležni apelovali su da svi daju svoj 
	doprinos da se situacija ne pogoršava.
 
 Prvi problemi počeli su da se javljaju u utorak, kada je prvi dan za 
	sakupljanje smeća i kada su građani zamoljeni da đubre drže kod kuće bar još 
	nedelju dana. To je lakše reći nego učiniti zbog količine, prljavštine i 
	smrada. Razmenjuju se ideje za alternativno odlaganje otpada, pa su neki već 
	počeli deo organskog otpada da bacaju u kanalizaciju. Građani mogu đubre da 
	odnesu i u jedno od mesta određenih za odlaganje, ali treba proveriti pre 
	toga da ne postoji limit što se tiče broja kesa.
 
 Drugačiju, ali još značajniju vrstu problema imaju roditelji u vezi sa 
	čuvanjem dece, pošto ne rade obdaništa koja su u nadležnosti grada.
 
 Takođe ne rade bazeni, letnji kampovi, centri za rekreaciju, muzeji, 
	galerije i pojedine biblioteke.
 
 Gradske zvaničnike, međutim, ne napušta optimizam da će uskoro doći do 
	okončanja protesta i ponovnog normalnog funkcionisanja službi. Njihovu nadu 
	ne dele sindikalni funkcioneri, jer je štrajk posledica šestomesečnih 
	bezu-spešnih pregovora oko pojedinih stavku u novim kolektivnim ugovorima, a 
	naročito oko mogućnosti da se skupljaju dani bolovanja i naplate pri 
	penzi-onisanju.
 
 Prethodni veliki štrajk komunalnih službi bio je 2002. godine, kada je posle 
	16 dana prekinut zakonom o obaveznom povratku na posao zbog dolaska pape 
	Jovana Pavla II i desetina hiljada hodočasnika povodom Svetskog dana 
	omladine.
 
 Ovog puta, premijer Dalton Mekgvinti odbacio je donošenje zakona o vraćanju 
	na po-sao, posebno kada se zna da tako nije reagovao ni u slučaju Vindzora, 
	gde od sredine aprila zbog štrajka ne radi služba za prikupljanje đubreta.
 
 Najavljivani štrajk zaposlenih bez stalnog radnog odnosa u LCBO-u, koji čine 
	skoro dve trećine radne snage, odložen je za sada zahvaljujući postignutom 
	okvirnom dogovoru, ali su mnoge od prodavnica ispražnjene. Slavljenici, kao 
	ni ljubitelji dobre kapljice, nisu želeli da ostanu bez svog omi-ljenog pića.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Filip Li novi zamenik guvernera za Manitobu |  |  |  | Filip Li naimenovan je za novog zamenika guvernera za Manitobu, po predlogu 
	premijera Stivena Harpera. 
 Li je nosilac najvišeg nacionalnog odlikovanja Reda Kanade za ukupni 
	doprinos kineskoj zajednici. Posebno se cene njegovi napori za izgradnju 
	kineskog Centra za kulturu i zajednicu i nekoliko drugih objekata, kao i u 
	organizaciji gradskog multikulturalnog festivala Folklorama.
 
 Li na funkciji zamenjuje Džona Harvarda, bivšeg poslanika Liberalne stranke 
	u federalnom Parlamentu, čiji petogodišnji mandat upravo ističe.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Potreban program vakcinacije protiv meksičkog 
	gripa |  |  |  | Šestogodišnja devojčica iz Bremptona jedna je od najnovijih i, ujedno, 
	najmlađa žrtva virusa meksičkog gripa. Ona je prve znake gripa počela da 
	po-kazuje u nedelju, umrla svega 24 sata posle toga, a laboratorijski nalazi 
	su potom pokazali da je ona zapravo bila zaražena virusom H1N1. 
 
  Nije 
	sasvim jasno kako se devojčica zarazila, mada se zna da je par osoba iz 
	njene šire porodice imalo blaži oblik gripa. 
 Do sada je u Kanadi od gripa preminulo dvadeset osoba, od preko pet hiljada 
	obolelih.
 
 Ovaj slučaj još jednom je podsetio na neophodnost zaštite od gripa, posebno 
	kroz program imunizacije.
 
 Po zvaničnom nacionalnom planu za borbu protiv pandemije, celokupno 
	stanovništvo treba da se vakciniše protiv gripa tipa A H1N1. Međutim, pošto 
	neće biti moguće odjednom obaviti tako obiman posao, stručnjaci ističu da 
	vakcinu treba prvo da dobiju svi starosti između pet i četrdeset godina, kao 
	i žitelji starosede-lačkih naselja.
 
 Ispostavlja se da bi vakcinacija mogla da potraje četiri do pet meseci, što 
	je dovoljan period da dođe i do drugog talasa epidemije.
 
 Agencija za zdravlje stano-vništva još uvek radi na stva-ranju nacionalne 
	liste priori-teta za sve provincije i teritorije, kojom će se odrediti grupe 
	stanovništva za prve količine vakcine. Ono što se zna je da će ova vakcina 
	biti sasvim odvojena od one za sezonski grip, a veruje se da bi se 
	imuni-zacija mogla sastojati od dve do tri doze, u zavisnosti od 
	efika-snosti u podizanju imuniteta.
 
 Za razliku od uobičajenog gripa, ovaj virus mnogo češće napada decu i mlade, 
	od pet do 24 godine, gde ima najviše obolelih. Deca spadaju u najosetljiviju 
	grupu zbog nedovoljno razvojenog imunosistema, a uko-liko se ona vakcinišu 
	prakti-čno se blokira i širenje bolesti jer se, po rečima britanskih 
	naučnika, zaštitom dece štite i odrasli koji nisu vakcinisani.
 
 Stručnjaci napominju da će organizovanje imunizacije dece školskog uzrasta 
	biti relativno lako, ali da će problem nastati kod onih malo starijih, do 30 
	godina, zato što nema mogućnosti za neku organizovanu vakcinaciju. Zbog toga 
	će biti potrebno osmisliti odgovarajuću informativnu i podsticajnu kampanju, 
	namenjenu upravo toj starosnoj grupi.
 
 Primećeno je da stariji od 64 godine nisu izloženi posebnoj opasnosti od 
	ovog gripa, što je eventualno moguće zbog pri-sustva određenih antitela 
	protiv ovog virusa.
 
 Stručnjaci priznaju da mo-že biti oklevanja ili nepristajanja na vakcinaciju 
	kod je-dnog dela stanovništva, jer će nova vakcina biti nedovoljno proverena.
 
 Što se tiče starosedelaca, oni su podložniji obolevanju zbog lošijeg opšteg 
	zdravst-venog stanja, kao i zbog neadekvatnih i nehigijenskih uslova 
	stanovanja.
 
 Ovih dana je komitet Senata obavešten da su federalni nadležni organi danima 
	raspravljali da li starosedelačkim naseljima u kojima ima gripa da isporuče 
	sredstvo za dezinfekciju ruku, jer ono sadrži alkohol. Poglavice 
	manitobanskih plemena proglasile su vanredno stanje, kako bi naterale Otavu 
	da shvati svu ozbiljnost situacije.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Neobična krađa |  |  |  | Ove nedelje u Vankuveru se dogodila neobična krađa. Lopov je bio bez odeće na 
	sebi i protrčao je kroz restoran . 
 Predmet krađe bio je jedan obrok, koji je zaposlena u restoranu kroz šalter 
	upravo dodavala mušteriji u automobilu.
 
 O lopovu se zna tek da ima dvadesetak godina i da je, noseći ukradeni obrok, 
	uskočio u kombi koji ga je čekao.
 
 Policija je pokušala da uđe u trag lopovu, ali za sada bez uspeha.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Ontarijska arhivska građa |  |  |  | Od nedavno je ontarijska arhivska građa izuzetno velike vrednosti smeštena u 
	novu, najmoderniju zgradu na Univerzitetu Jork. 
 Zgrada je zvanično otvorena pre desetak dana i provincija je iznajmila za 
	odlaganje arhive koja datira počev od prve polovine 18. veka. Tu ima blizu 
	dva miliona fotografija, 45 mapa, 240 hiljada arhitektonskih planova i druge 
	vredne građe.
 
 Stručnjaci su upozoravali da je u starim, neadekvatnim prostorima u centru 
	grada, građi svakodnevno pričinjavana šteta od 36 hiljada dolara.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Recesija pogađa i najstariji zanat |  |  |  | Iako ekonomski eksperti već neko vreme potenciraju da se već može nazreti kraj 
	recesione krize, situacija i dalje ne daje osnove za optimizam. 
 
  Ovog 
	puta ni najstariji zanat na svetu nije pošteđen, pa krizu osećaju i oni koji 
	žive od prodaje ljubavi. Obično nije tako, kažu stručnjaci, na-pominjući da 
	su cigarete, piće i seks poslednje stvari kojih se ljudi odriču. Peri 
	Sadorski, profesor na Poslovnoj školi Šulič pri Univerzitetu Jork, tvrdi da 
	to ukazuje da je trenutna ekonomska kriza najveća još od tridesetih godina 
	prošlog veka. 
 Upućeni kažu da je interesovanje za ljubav koja se nudi na ulici počelo je 
	opada još prošle jeseni, a u isto vreme ponuda je povećana. Isposta-vilo se 
	da su neki, koji su ostali bez posla, došli na ideju da bi svoj kućni budžet 
	mogli da poprave prostituišući se. Policiji nisu podnošene dodatne prijave, 
	na osnovu kojih oni vode evidenciju o prostituciji, ali se pretpostavlja da 
	su prodavci ljubavi pronašli neke nove lokacije.
 
 Cene seksualnih usluga drastično su pale, čak i do četiri puta, što dovoljno 
	rečito govori o odnosu ponude i tražnje.
 
 Ništa nije bolja situacija ni kada je u pitanju poslovna pratnja. U 
	agencijama kažu da čak i oni koji su bili redovne mušte-rije, sada ili 
	skraćuju vreme na koje angažuju pratnju, ili to čine tek povremeno.
 
 Bez obzira na prilično nepovoljnu sliku koja je u ovom 'zanatu', retki su 
	oni koji ga se odriču, jer i dalje mogu da zarade više nego na mnogim drugim 
	radnim mestima.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Punački žive duže |  |  |  | Novo proučavanje odnosa između indeksa telesne mase i stope mortaliteta 
	pokazalo je da punački žive duže od osoba normalne težine. Rizik od 
	smrtnosti povećan je kod osoba koje su imale manjak, odnosno veliki višak 
	kilograma. 
  Sudeći po ovom istraživanju, najbolje prolaze osobe sa indeksom telesne mase 
	između 25 i 30 (punački), dok je rizično imati indeks ispod 18,5 (mršavi) i 
	preko 35 (izuzetno gojazni). Indeks telesne mase izračunava se tako što se 
	težina izra-žena u kilogramima podeli kvadratom visine, izražene u metrima.
 
 Stručnjaci naglašavaju da ovo nikako ne znači da treba dodati po neki 
	kilogram kako bismo produžili sebi život. Veza je mnogo kompleksnija i ovom 
	prilikom naučnici se nisu bavili kvalitetom života ili potencijalnim 
	bolestima koje se javljaju kao posledica prekome-rne težine.
 
 Kako se naglašava, moguća zaštitna uloga dodatne težine može postojati kod 
	starijih osoba, kada je zbog narušavanja zdravlja i slabljenja organizma 
	dobro imati neki kilogram zalihe. Naučnici sa Univerziteta Mekgil ove 
	zaključke izveli su na osnovu praćenja popisnih podataka iz baze Statističke 
	službe, u saradnji sa kolegama iz Oregona, SAD.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Martin Karter oženjeni katolički sveštenik |  |  |  | U avgustu će Ostrvo princa Edvarda dobiti prvog oženjenog katoličkog 
	sveštenika. 
 Izuzetak je učinjen u slučaju Martina Kartera, oženjenog i oca trojice 
	sinova, koji je prethodno bio anglikanski sveštenik. Posle dugotrajnog 
	postupka, koji je trajao četiri godine, Vatikan je dao dozvolu biskupu 
	Šarlotauna Vernonu Foudžeru da Kartera proizvede u sveštenika. Biskup 
	Foudžer naglašava da je očigledna Karterova iskrenost i da je preobraćanje u 
	katoličanstvo bilo pitanje savesti.
 
 Karter će u sveštenika biti proizveden 9. avgusta, a na du-žnost će stupiti 
	15.
 
 Sudeći po neformalnom ispitivanju biskupa Foudžera, vernici nemaju ništa 
	protiv oženjenog sveštenika, a oni koji poznaju Kartera sigurni su da će on 
	biti dobar sveštenik. Bi-skup Foudžer, međutim, ističe da se ovde radi o 
	izuzetku do koga je došlo zato što crkva ceni svest pojedinca.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Kanada primarni izvor ekstazija i 
	metamfetamina |  |  |  | Istraživanje Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal, sa sedištem u 
	Beču, označilo je Kanadu kao primarni izvor ekstazija i kao vode-ćeg 
	snabdevača metamfetaminom za Australiju i Japan. 
 
  U 
	izveštaju za ovu godinu stoji da je primećeno da su grupe koje pripadaju 
	organizovanom azijskom kriminalu i motociklističkim bandama od 2006. godine 
	povećale proizvodnju i distribuciju metamfetamina i ekstazija, uglavnom u 
	SAD, ali i u Okeaniju i Istočnu i Jugoistočnu Aziju. Što se ekstazija tiče, 
	polovina količine proizvedene u Kanadi distribuirana je na inostranom 
	tržištu. 
 Antonio Maria Kosta, šef Kancelarije, objašnjava da je prodor Kanade na ovu 
	vrstu tržišta posledica nekoliko faktora. Nakon drastičnog pooštravanja 
	propisa protiv proizvodnje ekstazija u Holandiji i zabrane slobodne prodaje 
	određenih sastavnih komponenti, u Kanadi su azijske kri-minalne grupe 
	iskoristile svoje veze u Kini i drugde za na-bavku osnovnih komponenti, ali 
	i za kasniju distribuciju droge. Kosta navodi da su pripa-dnici tih bandi 
	uglavnom mladi ljudi, najverovatnije rođeni u Kanadi, ali sa korenima u 
	zemlji porekla, što čini osnovu za kriminalnu aktivnost. Po mišljenju Koste, 
	drastične me-re, poput slobodnog tržišta droge dovelo bi do epidemije, dok 
	bi regulisano tržište ostavilo prostor za paralelnu crnu berzu. On se zalaže 
	za strogo kažnjavanje, ali i za programe za odvikavanje i prevenciju.
 
 U izveštaju takođe stoji da je Kanada na četvrtom mestu po zaplenama 
	supstanci za ekstazi, a na petom po zapleni komponenti za metamfetamin.
 
 Ministar pravosuđa Dag Nikolson smatra da bi ekspanzija nelegalne 
	proizvodnje narkotika mogla biti zaustavljena strožim kažnjavanjem, ali 
	naglašava da predstavnici Liberalne stranke u Senatu spre-čavaju usvajanje 
	zakonskog predloga koji bi to omogućio. On kaže i da bi Ministarstvo 
	zdravlja moglo da razmotri ideju o zabrani slobodne prodaje osnovnih 
	hemikalija za proizvodnju droge, koje se još uvek mogu ovde nabaviti.
 
 Predstavnici liberala, pak, smatraju da strogo kažnjavanje nije i ne može 
	biti jedini lek za borbu protiv nelegalnog tržišta, posebno ne u trenu-tku 
	kada se smanjuju sredstva za različite programe za prevenciju kriminala.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Bez ftalata u dečjim igračkama |  |  |  | Ministarstvo zdravlja predložilo je nove propise protiv upotrebe određenih 
	hemikalija u dečjim igračkama. Pre svega, tu se radi o olovu i nekoliko 
	vrsta ftalata, hemikalija koje se upotrebljavaju za meke vinilske igračke, 
	za koju se inače zna da čini štetu reproduktivnim organima dece, posebno 
	dečacima. 
  Ove hemikalije u telu oponašaju prirodne hormone, čime sprečavaju prirodni 
	razvoj, jer organizam reaguje na takve supstance čak i kada su u malim 
	dozama. Pojedina istraživanje dovode ove supstance sa povećanim rizikom od 
	raka dojke.
 
 Ministarka zdravlja Liona Aglukak je u saopštenju za štampu rekla da je mera 
	doneta kako bi se obezbedila sigurnost proizvoda namenjenih deci.
 
 Grupa hemikalija,ftalati, nalaze se u većini igračaka za kupanje, glodalica, 
	zvečki, potom predmetima za negu dece, školskim potrepštinama i drugim, i to 
	u količinama koje idu i do skoro 40 odsto težine polivinil hlorida.
 
 U Evropskoj uniji je od 1999. godine, a u SAD-u od februara na snazi zabrana 
	da količina ftalata ne sme da premaši 0,1% težine igračke ili drugog 
	proizvoda za decu. Što se olova tiče, uveden je novi limit od 90 miligrama 
	po kilogramu. Predloženi propisi sada ulaze u diskusiju, koja će trajati 75 
	dana.
 |  |  |  |  |  |  |  |  | 
         
Oglasavanje Marketing
Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost   |