| 
     | 
		    Broj 1208, 24. jul 2009.
		 
 
| Đavolja varoš nije ušla u finale |  |  |  |  Srpski kandidat za sedam novih svetskih čuda prirode Đavolja varoš nije ušla 
	među 28 finalista, objavljeno je na sajtu
	www.new7wonders.com . 
 Spomenik 
	prirode Đavolja varoš se 9. jula plasirala među 77 kandidata, ali nije 
	uspela da uđe u finale, iako je od početka bila na prvom mestu u kategoriji 
	pećina, formacija stena i dolina.
	Od početka takmičenja Đavolja varoš je najbolje plasirani kandidat Evrope.
 
 Uprkos što se nije našla na listi od 28 finalista na samom lokalitetu je 
	priređena svečanost, kojoj su prisustvovali brojni turisti, novinari, 
	predstavnici turističkog preduzeća Planinka, Turističke organizacije Srbije.
 
 
  U 
	preduzeću Planinka ocenjuju da je Đavolja varoš ipak postigla veliki uspeh 
	jer je u protekle dve godine promovisana u zemlji i inostranstvu i stvorila 
	prepoznatljivo turističko ime. 
 "Postignut je veliki uspeh u ulaskom među prvih 77 kandidata, nakon ovog 
	uspeha nastaviće se razvoj Đavolje varoši i privlačenje još većeg broja 
	stranih turista", kazao je direktor preduzeća Radovan Rajičević.
	Sedam novih svetskih čuda prirode biće proglašeno sledeće godine.
 
 Od trenutka kada je postala kandidat Srbije za sedam svetskih čuda prirode 
	ovo odredište posetilo oko 60.000 turista, a u protekle tri decenije nije 
	bilo više od 3.000 posetilaca.
 
 
  U 
	turističkom preduzeću Planinka iz Kuršumlije očekuju da će ove godine broj 
	posetilaca dostići 100.000. 
 Spomenik prirode Đavolja varoš nalazi se na jugu Srbije, 27 kilometara 
	jugoistočno od Kuršumlije, a 89 kilometara jugozapadno od Niša.
 
 Kako se navodi na sajtu www.đavoljavaros.com, ovaj prirodni spomenik čine 
	dva, u svetu retka, prirodna fenomena: zemljane figure, kao specifični 
	oblici reljefa i dva izvora jako kisele vode sa visokom mineralizacijom.
 
 Lokalitet Đavolja Varoš je stavljen pod zaštitu države još 1959. godine, a 
	1995. godine je Uredbom Vlade Srbije proglašen za prirodno dobro od 
	izuzetnog značaja i stavljen u prvu kategoriju zaštite - Spomenik prirode. 
	Ukupno je zaštićeno 67 hektara površine.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Film Tamo i ovde nagrađen u Japanu |  |  |  |  Film 
	režisera i scenariste Darka Lungulova (slika desno) "Tamo i ovde" (Here And 
	There) dobio je specijalnu nagradu žirija na desetodnevnom međunarodnom 
	festivalu posvećenom digitalnom filmu "Skip siti" koji je u ponedeljak 
	završen u Japanu. 
 Lungulov je saopštio da mu je nagrada "SONY D-Cinema Anjard" posebno draga 
	jer je žiri sastavljen od renomiranih producenata iz Azije, Evrope i SAD, a 
	da je veliki kompliment što je japanska publika izvanredno primila njegov "beogradski" 
	film.
 
 Prema njegovim rečima, nagrada u Japanu pokazuje da "Tamo i ovde" "dobro 
	putuje", da je priča univerzalna i da ljudi bez obzira odakle su emotinvno 
	reaguju na nju.
 
 Dodeljujuci nagradu Lungulovu vrednu 1.000.000 jena (7.424 evra), član 
	žirija, producent iz Velike Britanije Pol Rafael rekao je da je "Tamo i ovde" 
	film koji je uspeo da spoji humor i prefinjenost i uspeo da donese novu 
	sliku Srbije.
 
 
  "Tamo 
	i ovde" govori o propalom njujorškom muzičaru (Dejvid Tornton) koji prihvata 
	novčanu ponudu srpskog emigranta (Branislav Trifunović) da ode u Beograd i 
	oženi njegovu devojku kako bi dobila vizu za SAD. Muzičar se neplanirano 
	zaljubljuje u emigrantovu majku (Mirjana Karanović). 
 Premijerno prikazan na FEST- u Beogradu, "Tamo i ovde" je nagrađen u maju na 
	"Trajbeka" festivalu za najbolju njujoršku priču. Tornton je dobio nagradu 
	za najbolju mušku ulogu na festivalu "Hoboken", Karanovićeva za najbolju 
	žensku ulogu na "Sinema sitiju" i "Sofestu", gde je i Lungulov nagrađen za 
	najbolju režiju.
 
 Domaća publika je imala priliku da ponovo vidi "Tamo i ovde" na "Palićkom 
	filmskom festivalu" u programu "Paralele i sudari".
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Starinski autobus za turiste u Guči |  |  |  | Posetioci 49. Dragačevskog sabora trubača u Guči moći će organizovano da 
	razgledaju prirodne lepote ovog dela Srbije vožnjom autobusom starim 70 
	godina. 
 Turistička agencija "Guča travel" najavila je da će tokom Sabora od 5. do 9. 
	avgusta, svakodnevno organizovati izlete iz Guče u starinskom autobusu koji 
	se pali na kurblu, do obližnje Rćanske pećine i na splavarenje u Ovčar Banji.
 
 Organizatori Sabora ranije su saopštili da očekuju u Guči ovog leta oko pola 
	miliona posetilaca, od kojih čak 10.000 iz inostranstva.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Milano nova svetska prestonica mode, Njujork 
	na drugom mestu |  |  |  |  Milanu 
	je ove godine pripala titula svetske prestonice mode, na uštrb Njujorka, 
	objavljeno je u istraživanju koje meri učestalost pojavljivanja imena 
	gradova u modnoj štampi i na specijalizovanim sajtovima i blogovima. 
 Studija, koju objavljuje američko udruženje Global lengvidž monitor 
	(Language), navodi da se Njujork ove godine našao na drugom mestu, posle pet 
	godina provedenih na vrhu.
 
 Posle Milana i Njujorka slede Pariz, Rim i London.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Ermitaž u Amsterdamu posetilo 100.000 ljudi 
	za mesec dana |  |  |  | Muzej Ermitaž u Amsterdamu, novu ispostavu istoimenog muzeja iz Sankt 
	Peterbuga, posetilo je 100.000 ljudi otkako je prošlog meseca otvoren, 
	saopšteno je danas. 
 "Muzej je oduševljen interesovanjem publike za izložbu 'Na ruskom dvoru' i 
	za novo zdanje" - kompletno renovirani starački dom iz 17. veka koji se 
	prostire na površini od 10.000 kvadratnih metara, navodi se u saopštenju 
	Ermitaža.
 
 Novi muzej, koji se nalazi na obali reke Amstel u srcu Amsterdama, svečano 
	je otvoren 19. juna u prisustvu ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva i 
	holandske kraljice Beatriks (Beatridž).
 
 U Ermitažu u Amsterdamu do 31. januara 2010. traje izložba "Na ruskom dvoru. 
	Palata i protokol u 19. veku". Postavka sadrži oko 1.800 eksponata koji 
	potiču iz kolekcije iz Sankt Peterburga koja broji 300 miliona predmeta, a 
	među njima su presto dinastije Romanov, Faberžeov nakit, stotine balskih 
	haljina i slike.
 
 Amsterdamski Ermitaž je najveća ispostava sanktpeterburškog muzeja u svetu. 
	Renoviranje objekta, Amstelhofa, počelo je maja 2007. i koštalo je 40 
	miliona evra.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Brojne klulturne manifestacije tokom leta u 
	Srbiji |  |  |  | Pored nekoliko kulturnih manifestacija koje su u toku, do kraja leta u Srbiji 
	će biti organizovano više festivala, među kojima su filmski festival i Džez 
	festival "Nišvil" u Nišu i Prvi pozorišni festival "Tvrđava teatar" u 
	Smederevu. 
 Ministar kulture Srbije Nebojša Bradić rekao je na konferenciji za novinare 
	da su letnje kulturne manifestacije pokazatelji kako je moguće da 
	angažovanjem pojedinaca u saradnji s državom i privrednim sektorom, i u 
	uslovima krize bude organizovan bogat kulturni program.
 
 Prema njegovim rečima, bogat kulturni program tokom leta pokazuje i da 
	pojedinci koji su pomogli u organizaciji manifestacija jasno sagledavaju 
	situaciju u kojoj se zemlja nalazi i svojom energijom i preduzimljivošću 
	uspevaju da prevaziđu teškoće.
 
 Umetnička direktorka Prvog pozorišnog festivala "Tvrđava centar" u Smederevu 
	Branislava Liješević rekla je da će novi festival biti održan od 11. do 20. 
	avgusta na Smederevskoj tvrđavi.
 
 Prema njenim rečima, festival će biti otvoren predstavom "Odisej" teatra 
	Titanik iz Nemačke koja je rađena na osnovu Homerovog speva "Odiseja". 
	Predstava govori o pozorišnoj trupi koja postavlja na scenu "Odiseju" ali se 
	tokom stvaranja predstave izgubi u svetu legendi.
 
 Na festivalu će biti izvedene i predstave "Godo na usijanom limenom krovu" 
	Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, "Apsolutni biser" teatra iz 
	Australije, ulični performans trupe Mimart iz Beograda, "Derviš i smrt" 
	beogradskog Narodnog pozorišta i "Ko se boji Virdžinije Vulf" Crnogorskog 
	narodnog pozorišta.
 
 Tokom festivala na centralnom gradskom trgu biće prikazana i predstava 
	Ljudmile Razumovske "Mala sirena" u izvođenju beogradskog Pozorišta "Boško 
	Buha".
 
 Tokom leta biće održan i 44. Festival glumačkih ostvarenja u Nišu od 22. do 
	31. avgusta, u okviru koga će biti prikazano 15 filmova, a preko 150 glumaca 
	je pozvano da učestvuje na festivalu.
 
 Nacionalni džez festival "Nišvil" biće održan na niškoj Tvrđavi od 13. do 
	16. avgusta, a u okviru festivala će nastupiti 24 sastava.
 
 "Nišvil" će otvoriti saksofonistkinja Kendi Dalfer (Candy Dulfer), sa 
	specijalnim gostom, američkim klavijaturistom i pevačem Čensom Hauardom 
	(Chance Honjard), osnivačem sastava "The Time" i članom benda "Nenj Ponjer 
	Generation" legendarnog Princa.
 
 Festival će zatvoriti petostruki dobitnik nagrade "Gremi" Rendi Breker 
	(Randy Brecker).
 
 Na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture najavljen je Međunarodni 
	festival klasične muzike "Cosart" koji će biti održan od 16. do 26. avgusta 
	u Aleksandrovcu.
 
 u okviru Festivala "Cosart" nastupiće solistkinja Katarina Jovanović, 
	violinistkinja Vesna Stanković, violončelista Srđan Sretenović, flautista 
	Dejan gavrić i pijanisti Jasna Tucović, meri Bojić Radojčić i Uki Ovaskainen.
 
 Do kraja avgusta biće održan i Međunarodni studentski filmski kamp "Interakcija" 
	u Požegi, Festival etnološkog filma "Aleksandar Saša Petrović" u Banji 
	Koviljači kao i Festival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| U Poljskoj zabranili nilske konje kao kućne 
	ljubimce |  |  |  | Poljaci ubuduće neće smeti da drže nilske konje kao kućne ljubimce, ali su im, 
	po novoj uredbi koju priprema Vlada, za utehu ostale bar žirafe i mravojedi. 
 U hvale vrednoj incijativi da se reguliše uzgoj divljih životinja u Poljskoj 
	i da više ne može svako ko ima novca, da po ulicama šeta tigra ili lava na 
	lancu, činovnici Ministarstva životne sredine su seli i sačinili listu 
	zabranjenih "kućnih ljubimaca" i listu divljih životinja koje Poljaci mogu 
	da gaje uz posebnu dozvolu.
 
 Embargo je uveden na nilske konje, nosoroge, geparde, lavove, tigrove, foke, 
	krokodile, vukove, pitone i smrtonosno otrovne pauke. Te životinje će 
	građani morati da u roku od sešt meseci predaju zoološkim vrtovima.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Riblja čorba drugi put u Areni |  |  |  | Rok grupa "Riblja čorba" će umesto najavljenog koncerta 5. septembra na Ušću 
	svirati 31. oktobra u Beogradskoj areni. 
 Vlasnik promoterske kuće "Em fektori" (M Factory) Gane Pecikoza rekao je 
	agenciji Beta da se zbog previsokih troškova odustalo od prvobitne ideje da 
	"Riblja čorba" na Ušću obeleži tri decenije od legendarnog koncerta na 
	stadionu "Tašmajdan".
 
 "Riblja čorba" frontmena Bore Đorđevića je 1. septembra 1979. godine održala 
	jedan od ključnih koncerata na početku karijere, na kome je oko 10.000 ljudi 
	horski pevalo pesme sa prvenca "Kost u grlu", iako je objavljen tek 11 dana 
	kasnije.
 
 Pecikoza kaže da je želja Đorđevića i svih u "Čorbi" bila velika da se 
	povodom jubileja u septembru održi koncert na Ušću, ali da je "finansijska 
	konstrukcija na papiru ispala trostruko skuplja nego za Arenu".
 
 Prema njegovim rečima, ograđivanje koncertnog prostora na Ušću koštalo bi 
	između osam i 12 hiljada evra, postavka dve VIP lože za 2.000 ljudi 15.000 
	evra, obezbeđenje od 450 ljudi košta 10.000 evra, postavljanje 50-60 toaleta 
	pet do šest hiljada evra i čišćenje prostora nakon koncerta 10.000 evra, uz 
	dodatno plaćanje ako nešto od infrastrukture ostane oštećeno.
 
 "Uz to problem su i vremenski uslovi. Niko ne može tačno reći da li će biti 
	kiše ili ne. Sve neophodne stvari za koncert već postoje u Areni, gde to 
	košta 25.000 evra", ističe Pecikoza.
 
 "Riblja čorba" dolazi 31. oktobra drugi put u Beogradsku arenu, gde je prvi 
	put koncert održala 10. marta 2007. godine, a sa tog koncerta je objavljen 
	živi CD i DVD "Gladijatori u Bg areni".
 
 "Ne sumnjam da će se ponoviti puna Arena zbog jubileja i nedavno izašlog 
	albuma 'Minut sa njom'. Već razmišljam i o još jednom koncertu u Areni 1. 
	novembra, jer tada Bora slavi rođendan", kaže Pecikoza.
 
 Prema njegovim rečima, ulaznice za novi koncert "Riblje čorbe" u Areni kreću 
	u prodaju od 1. septembra i koštaće najverovatnije 1.000 i 1.200 ili 1.400 
	dinara.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Otkriveno još stotinak vojnika od terakote |  |  |  | Još stotinak vojnika od terakote( pečene gline) iskopano je kod Sijana, u 
	centralnoj Kini, od kada je sredinom juna počela nova faza radova u grobnici 
	prvog kineskog cara, javila je agencija Sinhua. 
 Među tim figurama najznačajnija je statua jednog oficira, kažu arheolozi.
 
 Nova faza iskopavanja se odvija na najvećoj od tri lokacija koje se 
	otkrivene 1974. koje kriju armiju vojnika, konja i kočija, a na kojima je do 
	sada pronađeno sedam hiljada vojnika i samo nekoliko figura vojnih 
	komandanata.
 
 Oficir koji je sada nađen bio je položen na zemlju, licem prema tlu, iza 
	četiri kočije. Glava mu je oštećena ali se na statui nalaze tragovi boje.
 
 "Originalne boje su izbledele tokom više od 2.000 godina, ali jedan deo 
	odeće nagoveštava da je bila obojena", kažu arheolozi.
 
 Do sada je na nalazištu otkriveno sedam hiljada skulptura od pečene gline, 
	koje su zakopane zajedno sa osnivačem dinastije Ćin (221-207. godina pre 
	nove ere). Procenjuje se da ima još oko 5.000 neotkrivenih figura.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Sem Rejmi snima film "Warcraft" |  |  |  | Reditelj Sem Rejmi (Sam Raimi) snimiće akcioni film prema video igri "World of 
	Warcraft", objavljuje list Varajeti (Variety). 
 Rejmi će prethodno dovršiti četvrti film o Spajdermenu (Spiderman) čiji je 
	početak snimanja zakazan za prve mesece iduće godine.
 
 Video igra "Warcraft", koja prati sukob Horde i Alijanse, postala je 
	popularna širom sveta čim se 1994. pojavila na tržištu.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Odabrani predstavnici Srbije za Henkel art 
	avord takmicenje |  |  |  | Srbiju na finalnom takmičenju Henkel art avord za slikarstvo, crtež, 
	fotografiju, video materijal i instalaciju, predstavljaće tri mlada umetnika, 
	koje je stručni žiri iz Beograda odabrao. 
 U saopštenju predstavništva Henkel u Beogradu se navodi da je žiri izabrao 
	radove Ivane Grubanov, Irene Lagator i Zorice Čolić, koji će biti poslati u 
	Beč zajedno sa radovima umetnika iz 31 zemlje centralne i istočne Evrope.
 
 Internacionalni žiri će u septembru oceniti prijave i nominovati pet 
	umetnika kao finaliste za Henkel art avord, a imena dobitnika nagrada biće 
	objavljena na gala ceremoniji dodele koja će se održati u Beču u novembru 
	2009. godine.
 
 Radovi pobednika i ostalih finalista biće prikazani javnosti u okviru 
	izložbe u Beču, koja će biti otvorena nakon dodele nagrada.
 
 Žiri u Beogradu, koji je odlučivao o predstavnicima Srbije, činili su 
	istoričarka Ljiljana Tomić, istoričari umetnosti Miroslav Karić, Zoran Erić 
	i Irena Simić i potparol kompanije Henkel Danijela Popović Jurić.
 
 Na konkurs za predstavnike Srbije na finalnom takmičenju Henkel art avord 
	prijavilo se 155 umetnika, a kompanija Henkel za centralnu i istočnu Evropu 
	(Henkel CEE) organizuje dodelu nagrada osmi put.
 
 Na finalnom takmičenju učestvovaće umetnici iz 31 zemlje, nagrada je novčana 
	u iznosu od 7.000 evra, kao i samnostalna izložba u Beču.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| BITEF od 15. do 25. septembra |  |  |  | Beogradski internacionalni teatarski festival (BITEF), 43. po redu, biće 
	održan od 15. do 25. septembra pod sloganom "Kriza kapitala - umetnost krize", 
	a zbog finansijskih problema imaće manje predstava i pratećih programa nego 
	prethodnih godina. 
 Organizatori 43. BITEF-a su najavili da ovogodišnji festival neće zaostajati 
	kvalitetom, iako će biti finansiran sa manje sredstava.
 
 Selektor BITEF-a Jovan Ćirilov rekao je da su krize kapitala i društvene 
	krize često tokom istorije bile impuls koji unapređuje umetnost i kulturu.
 
 Prema njegovim rečima, program 43. BITEF-a obuhvata sedam stranih i dve 
	domaće predstave koje dokazuju tezu da u umetnosti nema krize, izražavajući 
	društveni angažman na nov način.
 
 Na ovogodišnjem BITEF-u neće biti programa "Shonj case", koji je obuhvatao 
	domaće predstave, ali su sačuvani programi "Polifonija" na kome se prikazuju 
	predstave u popodnevnim satima i "BITEF na filmu" u Muzeju Jugoslovenske 
	kinoteke.
 
 Ovogodišnji BITEF će biti otvoren u Sava centru predstavom "Sutra" 
	londonskog Sadler's Vels teatra, u koreografiji Sidija Labrija Serkaujia (Ćerkaoui), 
	koji je za predstavu "Rien de rien" osvojio Specijalnu nagradu na BITEF-u 
	2000. godine.
 
 Predstava "Sutra" sa tibetanskim monasima Šaolan manastira istražuje 
	hinduističku mudrost Budinih sutri, a virtuozne pokrete vekovne tradicije 
	kung-fua tretira kao potragu za jedinstvom fizičkog i duhovnog, ugrađujući 
	ih u svoje iskustvo evropske savremene igre.
 
 U okviru 43. BITEF-a biće izvedena i predstava "Plavi zmaj" kanadskog 
	reditelja i dramskog pisca Robera Lepaža (Lepage), u izvođenju "Ex Machine" 
	iz Kvebeka, švajcarska predstava teatra "Vici" iz Lozane, "Airport kids", u 
	režiji Lole Arias i Stefana Kegija.
 
 Publika BITEF-a imaće priliku da vidi i zagrebačku trupu "Bacači sjenki", 
	koja je osvojila Specijalnu nagradu za predstavu "Ex-pozicija" na 41. BITEF-u, 
	a sada gostuje predstavom "Odmor od povjesti", u kojoj nema priče, niti 
	vidljive glumačke igre, a autori predstave su Boris Bakal i Katarina Pejović.
 
 Na BITEF-u će biti izvedena i norveška predstava "Pisac" o Knutu Hamsunu, 
	najpoznatijem norveškom piscu kvislingu, a holandski Teatar "Hotel Modern" 
	iz Roterdama izvešće predstavu "Logor", u kojoj je upotrebljeno 2.000 lutaka, 
	a bavi se temom Aušvica, najvećeg stratišta u Drugom svetskom ratu.
 
 Nemački teatar "Sauspilhaus" iz Dizeldorfa izvešće scensku verziju Marksovog 
	"Kapitala", koju su režirali Helgard Haug i Daniel Vetzel u okviru projekta 
	Rimini-protokol, koji je poznat po predstavama u kojima ne igraju ni glumci 
	ni amateri, već ljudi koji se bave temom koju pozorište obrađuje.
 
 Na 43. BITEF-u biće izvedene i nagrađivana drama "Brod za lutke" Milene 
	Marković, u režiji Ane Tomović i produkciji Srpskog narodnog pozorišta u 
	Novom Sadu, koja je ovogodišnji pobednik na Sterijinom pozorju, i predstava 
	"Sanjari" Jugoslovenskog dramskog pozorišta, retko izvođeno delo međuratnog 
	pisca Roberta Muzila, u režiji Miloša Lolića.
 
 Predsednik žirija 43. BITEF-a je Patris Pavis, a članovi su Simel Fenik 
	Roland iz Nemačke, Oliver Frljić iz Hrvatske, glumac Vladimir Aleksić i 
	dramska autorka Maja Petrić iz Srbije.
 
 Grad Beograd podržao je BITEF sa 32 miliona dinara, Ministarstvo kulture 
	Srbije sa 11 miliona, dok su Izvršno veće Vojvodine i grad Novi Sad 
	izdvojili 2,5 miliona.
 
 Prodaja ulaznica za 43. BITEF počeće 1. septembra u Pozorisdtu na Terazijama.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Film o Majklu Džeksonu u bioskopima od 30. 
	oktobra |  |  |  | Film o Majklu Džeksonu (Michael Jackson), koji će sadržati snimke sa njegovih 
	proba uoči serije koncerata koje je trebalo da održi u Londonu, stići će u 
	bioskope 30. oktobra. 
 Kako prenosi Entertejnment vikli (Entertainment Njeekly) studio Soni pikčers 
	(Sony Pictures) platio je 60 miliona dolara za prava na 80 sati video 
	materijala čiji je vlasnik promoter koncerata AEG lajv (Live).
 
 Džekson, koji je iznenada umro 25. juna u 51. godini, trebalo je da seriju 
	koncerata pod nazivom "This Is It" počne sredinom jula. U planu je bilo 50 
	nastupa u areni O2.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Stiven Boldvin proglasio bankrot |  |  |  | Američki glumac Stiven Boldvin (Stephen Baldwin) proglasio je bankrot zbog 
	višemilionskih dugova. 
 U dokumentima koje je Boldvin ove sedmice podneo federalnom sudu u Njujorku 
	piše da duguje 1,2 miliona dolara za dva kredita, milion dolara poreza i oko 
	70.000 dolara na kreditnim karticama.
 
 Njegova žena Kenija Boldvin (Kennya) takođe se imenuje u dokumentu.
 
 Boldvin je poznat iz filmova "Dežurni krivci", "Smrtonosni poljubac", "Paklena 
	oluja" i "Ostrvo Šetler".
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Nacionalna galerija izlaže falsifikate iz 
	svoje zbirke |  |  |  | Nacionalna galerija u Londonu sprema za iduću godinu izložbu falsifikata iz 
	svoje kolekcije. 
 Na izložbi će uz radove veštih falsifikatora biti prikazana i dela koja su 
	pogrešno pripisana velikim majstorima, ali i nekoliko remek-dela kojima je 
	konzervacijom vraćen prvobitni sjaj.
 
 Izložba pod nazivom "Pogled izbliza: falsifikati, greške i otkrića" trajaće 
	od 30. juna do 15. septembra 2010.
 
 Njen cilj je da u prvi plan stavi tehnološka dostignuća koja su omogućila da 
	se otkriju tajne koja su skrivala ta umetnička dela.
 
 Takav je slučaj sa slikom nabavljenom 1925, navodnim radom iz 15. veka, za 
	koji se na kraju otkrilo da je falsifikat iz 20. veka.
 
 Nacionalna galerija je tokom svoje istorije kupovala i dela greškom 
	atribuirana velikim majstorima. Godine 1845. kupljena je slika "Čovek sa 
	lobanjom" pripisana nemačkom slikaru Hansu Holbajnu Mlađem (Holbein), iako 
	su već tada postojale tolike sumnje u njenu autentičnost da je direktor 
	galerija podneo ostavku.
 
 Moderna tehnika otkrila je da drvo na kojem je slika naslikana potiče iz 
	vremena posle slikareve smrti.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Umrla Brenda Džojs koja je igrala Tarzanovu 
	Džejn |  |  |  | Američka glumica Brenda Džojs (Joyce) koja je u pet filmova o Tarzanu igrala 
	Džejn, umrla je u 93. godini. 
 Prijatelj porodice Dejvid Ragan (David) saopštio je da je glumica deceniju 
	bolovala od demencije, a da je umrla 4. jula, od upale pluća, u staračkom 
	domu u Santa Moniki.
 
 Brenda Džojs, čije je pravo ime bilo Beti Libo (Betty Leabo), igrala je u 
	više od 20 filmova, ali je bila najpoznatija po ulozi u kojoj je nasledila 
	Morin O'Saliven (Maureen O'Sullivan).
 
 Ona je lik Džejn igrala u filmovima o Tarzanu snimljenim 1940-ih godina, u 
	kojima su partneri bili prvo Džoni Vajsmiler (Johnny Njeissmuller) a potom 
	Leks Barker (Lex).
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Patras dobio novi arheološki muzej |  |  |  | Patras, treći po veličini grad Grčke, dobio je nov ultramoderan arheološki 
	muzej površine 8.000 kvadratnih metara u kojem su izložena remek-dela od 
	arhajskog razdoblja do rimskog doba, saopštilo je danas grčko ministarsvo 
	kulture. 
 Zdanje u obliku elipse, čija je izgradnja koštala 21,5 miliona evra, nalazi 
	se nedaleko od autoputa koji povezuje prestonicu Atinu sa velikom 
	peloponeskom lukom Patras.
 
 Muzej obavijen pločama od titanjuma "drugi je po veličini u Grčkoj, posle 
	onog na Akropolju", koji je svečano otvoren u junu, navodi se u saopštenju.
 
 Muzej u Patrasu biće svečano otvoren u petak, a ulaz će biti besplatan do 
	kraja godine.
 
 U prvoj sali posvećenoj privatnom životu, izloženo je 14 mozaika površine 
	300 kvadratnih metara i 14 statua, uz makete starih kuća Patrasa.
 
 Druga sala koja nosi naziv Nekropola, posetiocima predstavlja pogrebne 
	običaje i antičke predmete od bakra, stakla i keramike.
 
 Treća sala, posvećena javnom životu, biće otvorena za posetioce na jesen.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Kris Braun se javno izvinio zbog prebijanja 
	Rijane |  |  |  | Američki pevač Kris Braun (Chris Bronjn) javno se izvinio zbog toga što je 
	pretukao svoju devojku, pevačicu sa Barbadosa Rijanu (Rihanna). 
 Braun je na svoj sajt (www.chrisbronjnnjorld.com) postavio dvominutni snimak 
	u kojem se izvinjava obožavaocima i navodi da je tužan i postiđen zbog svog 
	ponašanja. Pevač u snimku kaže i da se u više navrata izvinio Rijani.
 
 Na snimku, 20-godišnji Braun je naveo da je i ranije želeo da se oglasi, ali 
	da ga je od toga odvratio njegov advokat. Dodao je da su njegovi postupci 
	prema Rijani "neprihvatljivi" i da je taj incident naškodio njegovom ugledu.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Snimaće se serija filmova o Brusu Liju |  |  |  | Sestra i brat Brusa Lija dali su odobrenje jednoj kineskoj filmskoj kući da 
	snimi seriju biografskih filmova o pokojnoj kung fu ikoni i naglasili da će 
	to biti istorijski tačan prikaz života njihovog brata. 
 Starija sestra Brusa Lija Fibi (Phoebe) i njegov mlađi brat Robert došli su 
	na ceremoniju potpisivanja ugovora sa kompanijom J.A. midija (Media) u 
	Pekingu u ponedeljak, kada se navršilo 36 godina od dana kada je Brus Li 
	umro od otoka na mozgu u 33. godini.
 
 Brus Li proslavio se ulogama junaka koji brane Kineze i radničku klasu od 
	ugnjetača u filmovima kakav je "Povratak zmaja".
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Nikolas Kejdž gangster u novom filmu |  |  |  | Američki glumac Nikolas Kejdž (Nicolas Cage) pregovara o ulozi gangstera u 
	filmu "Green Hornet", objavio je dnevnik Verajeti (Variety). 
 I Kameron Dijaz (Cameron) pregovara o ulozi novinarke u filmu Mišela 
	Gondrija (Michel Gondry) u kojem će Set Rogen (Seth) igrati maskiranog borca 
	protiv zločina.
 
 Snimanje filma počeće na jesen. Scenario su napisali Set Rogen i Evan 
	Goldberg.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Novi film Ume Turman |  |  |  | Američka glumica Uma Turman (Thurman) biće junakinja drame "Girl Soldier", u 
	kojoj će igrati časnu sestru koja je pomogla spasavanju 140 učenica otetih u 
	Ugandi, objavljuje dnevnik Varajeti (Variety). 
 Film je zasnovan na knjizi "Stolen Angels" Keti Kuk (Kathy Cook), koja 
	govori o napadu na internat 1996. u kojem je grupa naoružanih pobunjenika 
	otela devojke kako bi ih pretvorila u vojnike i seksualno roblje.
 
 Jedna od učiteljica u školi, časna sestra Kerolajn (Caroline), pratila je 
	otimače do njihovog kampa i zatražila puštanje devojčica. Vraćeno je njih 
	110, a časna sestra potom je narednih godina apelovala na roditelje, vladu, 
	Ujedinjene nacije i papu da pomognu oslobađanju preostalih devojčica iz 
	njene škole i ostale dece i zatočeništvu.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Majkl Džekson koristio pseudonime da dođe do 
	lekova |  |  |  | Majkl Džekson (Michael Jackson), koji je iznenada umro 25. juna, koristio je 
	pseudonime kako bi došao do jakih lekova koji su ga možda ubili, piše Los 
	Anđeles tajms (Times). 
 Omar Arnold, Džozef Skruz (Joseph Scruz), Bil Brej (Bill Bray) samo su neka 
	od imena pomoću kojih je američki pevač dobijao na recept analgetike, 
	sedative i druge lekove za spavanje od kojih je bio zavistan, navodi list, 
	pozivajući se na izvore bliske istrazi o Džeksonovoj smrti.
 
 Pseudonimi su nešto što poznate ličnosti često koriste kako bi rezervisale 
	avionske karte ili sto u restoranu, ali je njihova upotreba u medicinske 
	svrhe ili radi prepisivanja leka podložna krivičnom gonjenju u Kaliforniji.
 
 Prema pisanju Los Anđeles tajmsa, Džekson je lekove nedugo pred smrt dobijao 
	na recept na kojem je pisalo ime Omar Arnold.
 |  |  |  |  |  |  |  |  | 
         
Oglasavanje Marketing
Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost   |