| 
     | 
		    Broj 1213, 28. avgust 2009.
		 
 
| Tragičan kraj romanse |  |  |  | Slučaj svirepog ubistva američkog modela Džasmin Fjore, 28, gotovo da je rešen 
	i zatvoren. 
 Ona se marta prošle godine udala za Rajana Dženkinsa, 32, nekada uspešnog 
	trgovca nekretninama iz Kalgarija, potom učesnika u rijaliti šou programu 
	'Megan želi milionera'. Njihov buran brak se u međuvremenu raspao, oni su i 
	dalje održavali veze, ali nije delovalo da će se romansa okončati tragično.
 
  Njeno unakaženo telo pronađeno je 15. avgusta bez prstiju i zuba, i policija 
	je identifikaciju uspela da izvrši na osnovu serijskog broja silikonskih 
	umetaka za grudi.
 
 Nekoliko dana po pronalaženju njenih posmrtnih ostataka i potrage američke i 
	kanadske policije za njim, kao jedi-nim osumnjičenim, Dženkins se obesio u 
	sobi motela u mestu Houp, Britanska Kolumbija. Kanadska policija ustanovila 
	je da mu je njegova polusestra pomogla da dobije sobu u motelu. On je, pre 
	toga, iz Amerike stigao čamcem iz Blejna do Point Robertsa, u blizini 
	Vankuvera, malog naselja na poluostrvu do koga se kopnom može stići samo iz 
	Kanade. To mesto je dobro poznavao, budući da su njegov otac i pomajka tu 
	imali kuću.
 
 Zna se da je Fjore, nekoliko dana pre nego što je tragično nastradala, 
	pokupila iz zatvora svog bivšeg supruga Dženkinsa, osuđenog za dilovanje 
	drogom, kako bi na plaži proslavili njegovo oslobađanje. Poslednji put je 
	bila viđena živa kada su se njih dvoje prijavljivali na recepciji pomodnog 
	hotela u San Dijegu.
 
 
  Kalifornijska policija locirala je beli mercedes Jasmine Fjore na parkingu 
	kod restorana u Santa Moniki i nju kako se vozi sa Dženkinsom , neposredno 
	pre nego što je pro-nađeno njeno unakaženo telo, što smatraju za ključni 
	dokaz pri rasvetljavanju ubistva. Veruje se da bi tu mogao da leži odgovor i 
	na pitanje gde je ona zapravo ubijena i da li je ubici neko pomagao u 
	zločinu. 
 Najverovatnije je da je bolesna ljubomora razlog za ovo ubistvo i 
	samoubistvo, pošto se zna da je njemu strašno smetalo što ona i dalje 
	održava veze sa svojim bivšim ljubavima. Ispostavlja se, međutim, da će 
	mnogo toga ostati nerazjašnjeno. Pre svega, slika pametnog, talentovanog, 
	kreativnog Dženkinsa, kakvog su znali porodica i prijatelji, gotovo 
	drasti-čno se razlikuje od one koju o njemu daju mediji, ali i prijatelji iz 
	američkih dana.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Fejsbuk menja odredbe o privatnosti |  |  |  | Društveni veb-sajt Fajsbuk trebalo bi uskoro da izmeni neke od odredbi svoje 
	politike za očuvanje privatnosti, saopštila je federalna komesarka za 
	privatnost Dženifer Stodart, nakon što su zvaničnici sa ovog izuzetno 
	popularnog sajta dali svoju saglasnost da ispune podnete zahteve. 
 
  Korisnici 
	će imati jasniji uvid u razmenu informacija, ali i veću kontrolu nad onim 
	šta i sa kim razmenjuju. 
 Fejsbuk će izmeniti način prikupljanja, čuvanja i razmene li-čnih podataka, 
	što će umnogome doprineti većem očuvanju privatnosti korisnika iz Kanade, 
	ali i iz čitavog sveta. Korisnici koji žele da zatvore svoje naloge moći će 
	da biraju između opcije deaktiviranje, što će značiti zadržavanje 
	informacija u fajlu, ili brisanje, čime će se ukloniti svi lični podaci iz 
	baze podataka.
 
 Pored toga, biće moguće dati pristanak da stranica ostane aktivna i posle 
	smrti korisnika, kako bi prijatelji mogli da odaju počast. Za one koji nisu 
	korisnici biće dostupno više informacija o očuvanju njihove privatnosti.
 
 Ovaj sajt u svetu ima više od 200 miliona, a samo u Kanadi oko 12 miliona 
	korisnika, što znači da se svaki treći stanovnik može pronaći tamo.
 
 Ričard Alan, jedan od direktora pri Fejsbuku, kaže da je Stodardova 
	pohvalila spremnost kompanije za saradnju, dok je ona istakla da se vidi da 
	je moguće očuvati privatnost i na internetu. No, kako je napomenula, svako 
	bi trebalo da shvati da je on najodgovorniji za svoju privatnost, a da 
	stavljanjem nečega na internet znači da je to za svagda.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Tradicionalna terapija protiv meksičkog gripa |  |  |  | Starešina manitobanske Organizacije poglavica sa juga Norman Boun apeluje na 
	svoje kolege i sunarodnike da se, u slučaju epidemije gripa, okrenu ka 
	tradicionalnim, starosedelačkim metodama lečenja. On veruje da će tradicija 
	dati bolje rezultate od čekanja da stignu potrebna dodatna materijalna 
	sredstva. 
 Pri tom, Boun ističe da ni u kom slučaju ne sugeriše svojim sunarodnicima da 
	ne treba da se vakcinišu već se, naprotiv, zalaže za korišćenje najboljeg iz 
	obe načina lečenja.
 
 Boun naglašava da Organizacija nema ništa protiv da starosedeoci za 
	tradicionalne načine lečenja iz federalnog i provincijskog budžeta dobiju 
	sredstva za pomoć. On nije precizirao koje bilje, korenje ili drugi 
	preparati bi mogli da se koriste za prevenciju širenja virusa H1N1.
 
 Iako starosedeoci čine tek otprilike oko četiri odsto stanovništva Kanade, 
	među njima je bilo preko 11 odsto obolelih od od meksičkog gripa do sada, a 
	najviše u St.Tereza Pointu i Garden Hilu, dva starosedelačka naselja na 
	severu Manitobe.
 
 Takođe, među njima je bilo i procentualno najviše ozbiljnih slučajeva, 
	smeštenih u bolnice, kao i preminulih.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Desetogodišnjaci opsednuti skladnom građom |  |  |  | Deca sve ranije ulaze u pubertet, što znači i da sve ranije bivaju opsednuti 
	izgledom svog tela. Delimično je to posledica uticaja medija, gde se 
	pote-ncira koliko je važno izgledati savršeno ili makar dobro, mada ne treba 
	zanemariti ni uticaj škole, odnosno vršnjačkog okruženja, i porodice. 
 
  Naučnici 
	sa univerziteta Harvard i Alberta, podstaknuti naglim porastom broja gojazne 
	dece u poslednje dve decenije, izmerili su preko četiri hiljade učenika 
	petog razreda u Novoj Skošiji i zatražili od njih da, sa uvek, ponekad ili 
	nikad, odrede koliko se slažu sa rečenicom 'Sviđa mi se kako izgledam'. 
 Sudeći po rezultatima, rodna razlika ne postoji, tako da su i dečaci, skoro 
	podjednako kao i devojčice, opsednuti skladnim izgledom. I kod jednih i kod 
	drugih se preko sedam odsto izjasnilo da su nesrećni kada sebe pogledaju u 
	ogledalu. Devojčice su, pak, najsrećnije kada su najtanje, dok su dečaci 
	najzadovoljniji kada nisu ni premršavi ni predebeli.
 
 Naučnici skreću pažnju da ovakvi dečji stavovi odražavaju ustaljene ideale o 
	muškoj, odnosno ženskoj lepoti, za koje se smatralo da su iz sveta odraslih.
 
 Dr Brin Ostin, šef projekta, zabrinuta što deca u tom uzrastu uopšte 
	razmišljaju na tu temu. Po njenim rečima, time se uvećava mogućnost da se 
	kod takve dece javi neki poremećaj u ishrani, koji se kasnije najčešće 
	ispoljava nagomilavanjem prekomerne težine.
 
 I roditelji su bili obuhvaćeni istraživanjem. Pitanja upućena njima odnosila 
	su se na obrazovanje i primanja. Upoređivanjem roditeljskih i dečjih 
	podataka ustanovljeno je da su ćerke slabo školovanih roditelja iz seoskih 
	sredina češće nezadovoljne svojim telom.
 
 Stručnjaci naglašavaju da je očigledno da roditelji i o ovom pitanju treba 
	ranije da razgovaraju sa svojom decom, a ne da čekaju do tinejdžerskih 
	godina, pošto tada već može biti kasno. Veliki problem je što deca previše 
	pažnje poklanjaju težini, a ne zdravoj ishrani i fizičkim aktivnostima.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Umro umetnički direktor ZOI 2010. |  |  |  | Organizacioni komitet ZOI2010. u Vankuveru saopštio je da je umro njihov 
	umetnički direktor Leo Obstbaum koji je osmislio maskote i olimpijske 
	medalje. 
 "Leo je uticao na kreiranje nekoliko najslavnijih predmeta vezanih za 
	Olimpijske igre 2010", navodi se u saopštenju predsednika organizacionog 
	komiteta Džona Furlonga. U saopštenju se ne navodi uzrok smrti.
 
 Rođen u Buenos Ajresu 1969, Obstbaum je odrastao u Barseloni gde je osnovao 
	svoj prvi studio za dizajn pozorišnih i filmskih kostima.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Otkriveni ostaci prastarog krokodila |  |  |  |  Kris 
	Tejt, pravnik i pasionirani paleontolog iz Dofina, Manitoba, sasvim slučajno 
	otkrio je ostatke morskog krokodila, starog devedeset miliona godina. 
 Šetajući duž obale reke Vilson spazio je da iz tla viri nešto što podseća na 
	rebarne kosti. Uz to, kopajući dalje, otkrio je ostatke nogu, kičme i 
	krljušti velikog morskog grabljivca dugog oko šest metara. Po njegovim 
	rečima, bila je to jedna od većih životinja koje su ži-vele na tom prostoru.
 
 I stručnjaci se slažu da se radi o zaista vrednom naučnom otkriću, iako na 
	žalost ne baš najbolje očuvanom. Procenjuje se da je stariji od većine 
	morskih reptila izloženih u Centru za fosilna otkrića u Mordenu, Manitoba, 
	starih uglavnom između 80 i 83 miliona godina. Kustos Anita-Maria Janzić 
	naglašava da je u provincija u tom periodu bila prekrivena vodom, ali da 
	nije pronađeno puno ostataka morskih krokodila. Ona veruje da se ovaj 
	krokodil nasukao na kopno, u želji da pronađe odgovarajuće mesto za odmor.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Pola Stefanson preplivala svih pet Velikih 
	jezera |  |  |  | Pola Stefanson iz Belvila, Ontario, druga je osoba koja je ostvarila 
	fantastičan podvig - preplivala je svih pet Velikih jezera. Za ostvarivanje 
	sna bilo joj je potrebno punih trinaest godina. Počela je kao 
	sedamnaestogodišnjakinja, 1996. godine, kada je savladala jezero Ontario, 
	potom je 1998. godine na redu bio Iri, 2000. godine Hjuron i, nakon 
	sedmogodišnje pauze, 2007. godine Superior. 
 Poslednje u nizu bilo je jezero Mičigen, koje je savladala ove nedelje, 
	posle skoro 26 sati, odnosno 55 kilometara iscrpljujućeg plivanja. Tokom 
	poslednje etape protiv sebe je, pored umora, imala i vetar i talase.
 
 Prva koja je preplivala svih pet Velikih jezera bila je Viki Kit, iz 
	Kingstona, 1988. godine.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Pobedila pesma 'Volim da živim u Torontu |  |  |  | Na CNE, Kanadskoj nacionalnoj izložbi, bilo je izvedeno deset pesama koje su 
	ušle u konkurenciju za izbor zvanične gradske pesme Toronta. 
 
  Ideja 
	je bila da se dobije pesma koja će preći granice grada, slaviti lepu sliku o 
	njemu i deliti slavu sa njim, poput već po-znatih primera u svetu. Setimo se 
	Sinatrine pesme 'Njujork, Njujork', ali i pesama posvećenih Beogradu, Niškoj 
	Banji ili Somboru koje nam mnogo znače i bude uspomene. 
 Interesantno je da ne postoji ni jedna pesma za koju bi se moglo reći da 
	odražava duh i emociju Toronta, iako je grad više nego poznato po svojim 
	brojnim i kvalitetnim muzičarima. Ovaj konkurs je i dokazao da umetnici žele 
	da se oduže svom gradu, jer je prispelo preko 500 kompozicija, od kojih je 
	deset ušlo u uži izbor.
 
 Glasanje za izbor pesme po-svećene gradu bilo je po uzoru na ona iz realiti 
	šou programa, gde je svako mogao na veb-sajtu grada da da svoj doprinos 
	pobedi svog favorita. Ti glasovi činili su jednu petinu finalne odluke, koju 
	je doneo žiri u sastavu gradonačelnik Dejvid Miler, zamenik Džon Pantelouni, 
	jedan od voditelja CP24 Doručka Met Bebel, reporter e Toka Trejsi Melhor i 
	direktor Nort baj nortista Endi Meklin.
 
 Gotovo sve pesme su potencirale multikulturalnost grada i bile su u brzom 
	ritmu.
 
 Za pobednika je proglašena pesma 'Volim da živim u Torontu', u izvođenju 
	Džordža Eksona i Ejdana Mejsona. Oni su dobili nagradu od pet hiljada dolara 
	i autorska prava.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Montreal na mapi Formule 1 |  |  |  | Preliminarni kalendar trka Formule 1 za narednu godinu potvrđuje da bi 
	Montreal mogao ponovo da bude domaćin vozačima najbržih automobila. 
 Na sastanku prvog čoveka Gran pri trka Bernija Eklstona sa vođama timova, 
	održanom proteklog vikenda, predlože-na je lista od 18 trka za iduću godinu. 
	To je jedna trka više nego ove godine, a dodatni razlog da se poveruje da bi 
	ona mogla biti održana u Montrealu je najava na francuskom veb-sajtu 
	www.f1central.fr.
 
 Početkom ovog meseca gradonačelnik Montreala Žerald Tremblo je pobijao da 
	postoji formalni dogovor o povratku trke u grad, za razliku od Eklstona koji 
	je tvrdio da je skoro sve već utanačeno.
 
 Na veliko razočaranje gradskih čelnika i trgovaca, montrealska trka je 
	izbačena iz programa oktobra prošle godine zbog problema oko ugovora.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Sistem potrage za decom |  |  |  | Ontarijska policija saopštila je da planira unošenje izmena u način 
	funkcionisanja sistema za uzbunjivanje Amber, koji se aktivira kada je 
	pitanju nestanak nekog deteta. 
 Do promena bi trebalo da dođe zato što je očigledno da je sistem u nečem 
	zatajio u slučaju nestanka osmogodišnje Tori Staford. Naime, ispostavilo se 
	da ovakva uzbuna nije ni bila podignuta kada je devojčica nestala, zato što 
	nisu bili ispunjeni uslovi.
 
 Telo devojčice pronađeno je u okolini Gelfa, a za kidnapovanje i ubistvo 
	optuženi su Teri Lin Mekklintik, 18, i Majkl Raferti, 28.
 
 Na račun reagovanja policijske službe u ovom slučaju upu-ćene su brojne 
	kritike.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Pismo ponekad baš zakasni |  |  |  | Rosana Klerk iz Stirlinga, Ontario, nova vlasnica stare pošte, nije mogla ni 
	da pretpostavi da će pre useljenja u prostorije kupljene prošle godine 
	morati da se bavi i neuručenom poštom. 
 
  Tokom 
	renoviranja kancelarijskog prostora, pronađeno je devet neuručenih pošiljki, 
	od kojih jedna datira čak iz 1941. godine. Nekoliko se jednostavno pojavilo 
	kada su radnici iz zida uklanjali strminu za ubacivanje pisama, dok su 
	ostala pronađena u prašini iza jednog starog radijatora. Klerk kaže da su 
	pisma praktično bila zalepljena za zid i da se ni po boji nisu razlikovala 
	od njega. Naj-starije pismo je iz 1941. godine, a izme-đu ostalog tu se 
	nalaze i jedna rođendanska čestitka, jedan flajer i jedna razglednica, sve 
	adresirano na žitelje Stirlinga i okolnih mesta. 
 Klerkova je sve predala lokalnim poštarima koji će pokušati da dostave 
	pošiljke onima kojima su i upućene. Već letimičnom proverom ustanovljeno je 
	da ni jedan od primalaca ne živi više na naznačenoj adresi, tako da će 
	najverovatnije sve biti prosleđeno službi za neuručene pošiljke u Torontu. 
	Oni će nastaviti da tragaju za primaocima, a sigurno je da će, zbog što 
	uspešnije potrage, pisma morati da budu komisijski otvorena.
 
 Predstavnik Pošte je objasnio da će pisma biti uništena u skladu sa 
	standardnom procedurom, ukoliko u određenom roku ne budu isporučena.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Mohamud traži odštetu za izgubljene živce |  |  |  | Suad Hadži Mohamud, 31, koja je skoro tri meseca u Keniji pokušavala da dokaže 
	kanadskim i lokalnim vlastima svoj identitet, tražiće odštetu od 2,5 miliona 
	dolara za muke kroz koje je prošla. 
 Ona naglašava da će na sud otići isključivo zbog toga što ne želi da još 
	nekom Kanađaninu dogodi išta slično.
 
 U intervjuu je, između ostalog, navela detalje iz razgovora sa kanadskim 
	diplomatama kojima se u Najrobiju obratila, očekujući kao kanadska 
	državljanka pomoć od njih. Njihovo nepoverenje je međutim, po njenim rečima, 
	navodilo da zaista počne da sumnja u to ko je ona u stvari. Nije ništa 
	značilo ni to što je pokazala i ostale svoje isprave, vozačku dozvolu i OHIP 
	legitimaciju, koje su sve glasile na isto ime.
 
  Problemi Mohamudove počeli su 21. maja, kada su službenici KLM-a, pri 
	rutinskoj kontroli na ukrcavanju, posumnjali da je pasoš njen. Ona sada 
	objašnjava da nije neuobičajena takva scena, koja se gotovo po pravilu 
	dešava kao svojevrsna najava traženja mita. Takođe, Mohamudova veruje da je 
	uopšte ne bi ni zaustavili na kontroli da nije tamnoputa.
 
 U svom iskazu pred parlamentarnim Komitetom za inostrane poslove, Mohamudova 
	je rekla da je najmanje pet kanadskih diplomatskih službenika, pri 
	izaslanstvu u Keniji, optužilo da se lažno predstavlja.
 
 Opozicione stranke predlažu donošenje zakona koji bi trebalo da obezbedi 
	bolju zaštitu kanadskim državljanima, koji se u inostranstvu nađu u 
	neugodnoj situaciji. Vlada se ovih dana našla na udaru kritika i zbog 
	nedovoljne efikasnosti u slučajevima Omara Kadra, Abusfijana Abdelrazika, 
	kao i autističnog Abdihakima Mohameda, koji tri godine ne može da se vrati u 
	Kanadu.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Dozvole se automatski produžavaju zbog 
	štrajka |  |  |  | Štrajk nadležnih za proveru vozačkih sposobnosti u Ontariju doveo je do toga 
	da vozači automatski dobijaju produženje dozvole, bez uobičajenog testa. 
 Zaposleni u Centrima za proveru prestali su da rade prošle nedelje, posle 
	bezuspešnih višemesečnih pregovora o sigurnosti radnih mesta sa poslodavcem 
	Serkom. Ta firma radi na proveri vozačkih sposobnosti od 2003. godine, od 
	kada je Ministarstvo za saobraćaj privatizovalo ovu službu na rok od deset 
	godinu, po ceni 114 miliona dolara.
 
 U provicniji postoji 55 stalnih i 38 povremenih lokacija za polaganje 
	vozačkih ispita. Dok traje protest, dozvole za nove i komercijalne vozače i 
	one starije od 80 godina biće produžene za taj vremenski period. Polaganje 
	ispita se odlaže do daljeg, ali važeće dozvole mogu se produžiti u jednoj od 
	270 kancelarija za izdavanje dozvola.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
| Britanska Kolumbija bez telefoniranja za 
	volanom |  |  |  | U Novoj Skošiji, Njufaundlendu i Labradoru, Kvebeku i Ontariju već je zakonom 
	zabranjena upotreba telefonskog aparata tokom vožnje, a sada vlada Britanske 
	Kolumbije najavljuje da će njihova provincija biti sledeća. 
 Novi zakon trebalo bi da zabrani vozačima početnicima svaku upotrebu 
	mobilnih telefona tokom vožnje, dok bi iskusniji mogli da koriste isključivo 
	telefone kod kojih su ruke slobodne.
 
 Provincijski tužilac Keš Hid kaže da u automobilima i inače postoji previše 
	stvari koje vozačima odvlače pažnju, pa je potrebno ograničiti ih 
	odgovarajućom politikom i propisima, kako bi putevi u provinciji bili 
	bezbedniji.
 
 Podaci koje je prikupio komitet provincijskog Udruženja šefova policije 
	pokazuju da postoje više nego opravdani razlozi posebno za zabranu pisanja 
	poruka tokom vožnje. Šef policije u Viktoriji Džejmi Grejem se čak zalaže da 
	zabrana obuhvati i telefone sa slušalicama, kod kojih su ruke slobodne.
 |  |  |  |  |  |  |  |  | 
         
Oglasavanje Marketing
Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost   |