Oglasavanje Marketing
|
Linkovi
Kamera
Borisa Spremo
|
|
Rođenjem do kanadskog pasoša |
|
Ministarstvo
za imigraciju i državljanstvo odlučno je da se treba izboriti protiv
takozvanog ’porođajnog turizma’, odnosno slučajeva da trudnice dolaze u
Kanadu da se porode, kako bi dete dobilo kanadsko državljanstvo i sve
privilegije koje idu uz to.
Zbog toga će Ministarstvo iduće godine uvesti izmene u zakonodavstvo, kako
bi se sprečilo dalje izigravanje zakona.
Medijski izveštaji iz Kine navode da u toj zemlji postoji jedan broj
konsultanata koji trudnicama upravo to savetuju da urade, uz detaljna
uputstva kako sve da izvedu, a da to ne bude očigledno.
O ovom problemu oglasio se prošle nedelje i ministar za državljanstvo i
imigraciju Džejson Kenej, naglašavajući da je veoma teško precizirati u
kolikoj meri je porođajni turizam prisutan.
On kaže da bolnice, po definiciji, ne postavljaju pitanja o imigracionom
statusu roditelja, krštenica se dobija bez tog podatka, te samim tim, nije
moguće ni pratiti koliko se dece rodi na ovim prostorima samo zarad pasoša.
Kanada i SAD su jedine dve razvijene zemlje koje automatski daju
državljanstvo osobama rođenim na njihovoj teritoriji, ali ministar Kenej
kaže da je zatražio od Ministarstva da razmotri mogućnost da se to promeni,
kako bi se sprečilo rađanje ’pasoških beba’. Kenej primećuje da je zakon
nastao u vreme kada ljudi nisu toliko putovali, niti mogli brzo da stignu od
jednog do drugog mesta, pa smatra da je došlo vreme da se i sada i zakon
bude usklađen sa vremenom u kome živimo.
Kasra Nedžatijan, Kenejeva sekretarica za štampu, u intervjuu za kinesku
novinsku agenciju Ming Pao, okarakterisala je porođajni turizam kao nešto
što je nepošteno prema Kanađanima.
|
Širi se priča o famoznim telefonskim
pozivima |
|
Poslednjih
dana govori se o nekim nepravilnostima koje su, moguće, donekle uticale na
rezultate prošlogodišnjih federalnih izbora.
Jedan broj glasača je, naime, dobijao uznemiravajuće telefonske pozive, dok
su drugi telefonskim putem obaveštavani da je došlo do promene lokacija na
kojima treba da glasaju.
Nekima su informacije stizale sa automata, dok su drugima bile upućivani
direktni telefonski pozivi.
Nacionalna Izborna komisija je proveravala ko stoji iza telefonskih poziva i
ustanovljeno je, kako izveštavaju Postmedija i Otava sitizen, da je birače
iz Gelfa, sa privremeno registrovanog telefona, zvao Pjer Puten, iz ulice
Separatist, iz Žolijeta, Kvebek.
U centru Gelfa, inače, postoji restoran sa istim imenom, Pjers Puten, a
njegov vlasnik Pjer Lašapel insistira da ne zna apsolutno ništa o izbornom
skandalu u koji je, navodno umešan. Izborna komisija proverava povezanost
između federalnih konzervativaca i edmontonske kompanije Reknajn, koja se
bavila automatskim telefonskim pozivima.
Poslanik federalnog Parlamenta Din Del Mastro izjavio je u utorak da njegova
stranka nije imala nikakvog udela u ovim spornim telefonskim pozivima, iako
je član stranke iz Gelfa Majkl Sona, koji je radio u toj izbornoj jedinici u
vreme izbora, bez objašnjenja podneo ostavku na svoju funkciju.
Članovi opozicije, ipak, zahtevaju širu, nezavisnu istragu koja bi utvrdila
koliko ima istine u onome što oni nazivaju ’prljavim radnjama’ u nacionalnoj
izbornoj kampanji i odvraćanju birača liberalnog i NDP opredeljenja, da
glasaju na izborima. Poslanik NDP-a Pet Martin smatra da lažni identitet
vlasnika mobilnog telefona jasno ukazuje da je postojala namera da se
sakriju tragovi onih koji su obmanjivali birače. On tvrdi da je obavešten da
je u četrdesetak izbornih jedinica bilo poziva građanima, navodno od strane
predstavnika Liberalne stranke, i da taj broj još uvek nije konačan.
Privremeni lider liberala Bob Rej veruje da je ova vrsta svojevrsnog
pritiska na birače imala udela u porazu njegove stranke na prošlogodišnjim
majskim izborima. To je posebno očigledno u izbornim jedinicama u kojima je
pobeda kandidata konzervativaca ostvarena sa svega nekoliko glasova
prednosti.
U diskusiju se uključio i premijer Stiven Harper, odlučno demantujući bilo
kakve mutne radnje i tražeći od opozicionih stranaka da podnesu dokaze.
U Donjem domu Parlamenta doneta je jednoglasna odluka da svi poslanici
dostave sve informacije koje imaju u vezi sa vršenjem pritiska na birače.
Propisi o izborima kažu da je obaveštavanje birača o pogrešnom ili
nepostojećem glasačkom mestu u suštini kršenje zakona koje se može kazniti
novčano do pet hiljada dolara ili zatvorom do pet godina. |
Ćerka nacrtala pušku, otac odmah
priveden |
|
Džesi Sansoni, 26, iz Kičinera, otac četvoro dece, priveden je nedavno u
policiju zato što je njegova četvorogodišnja ćerka na času nacrtala čoveka
sa puškom u ruci. Sem toga, devojčica Niva je svom nastavniku objasnila da
je na slici njen otac koji puškom ubija loše ljude i monstrume.
Ovo je bilo dovoljno da nadležni odmah obaveste policiju, strahujući da u
porodičnoj kući ima oružja, da deca to znaju i da su eventualno u opasnosti.
Sansoni je bio šokiran kada je, došavši po decu, pozvan kod direktora, gde
su ga čekali policajci i rekli mu da ga terete za posedovanje oružja. Potom
su ga izveli iz škole, sa lisicama na rukama i odveli u policijsku stanicu
na saslušanje. U stanicu je morala da dođe i supruga, dok su sa decom
razgovor obavili u socijalnoj službi.
Posle nekoliko sati ispitivanja i detaljnog pretresa, Sansoni je pušten, a
protiv njega nije podignuta nikakva krivična prijava. On je, iako to nije
morao, stavio potpis na pristanak da policija pretrese kuću.
Direktor, policija i nadležni za brigu o deci smatraju da su ispravno
reagovali. |
BLIC VESTI |
|
OTAVA – Iako deluje kao da je živeti u gradu opasnije nego živeti u ruralnoj
sredini, statistički podaci to opovrgavaju. Majkl Kempa, profesor
kriminologije sa Univerziteta u Otavi, navodi da je tako bilo tokom
šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, ali se situacija promenila za
gradove u pozitivnom pravcu sa migracijom prema urbanim sredinama, uporedo
sa povećanjem svesti o vlasništvu i pojačanim susedskim nadzorom i
odgovornošću. Statistički izveštaj za 2010. godinu pokazuje da je stopa
ubistava u velegradskim sredinama bila 1,5 a u ostalim, uključujući i
seoske, 1,9 na sto hiljada stanovnika.
TORONTO – Dvojica vodećih kanadskih ekonomista, Majkl Smart sa Univerziteta
u Torontu i Džek Minc, prvi čovek Fakulteta za javnu politiku Univerziteta u
Kalgariju, smatraju da bi federalna vlada trebalo da uvede GST i na hranu.
Po njihovom mišljenju, način na koji kanadska vlada naplaćuje porez jedan je
od najneefikasnijih u razvijenom svetu, jer bi oporezivanje i lekova,
knjiga, finansijskih usluga i, posebno, hrane, koji sada nisu na listi,
državi donosilo oko 39 milijardi godišnje.
TORONTO – Profesor Univerziteta Rajerson Ksavijer Fernando traži ozbiljnu
kaznu za dvojicu iranskih akademaca koji su prepisali njegov rad. On je bio
šokiran kada je svoj kompletan rad, predstavljen na nacionalnoj Konferenciji
o elektronskom i kompjuterskom inženjeringu 2004. godine, video objavljen
četiri godine kasnije u Časopisu za elektromagnetske talase i njihovu
primenu, samo pod drugim naslovom i pod imenima dvojice profesora sa
iranskog Univerziteta Azad. Jedina kazna koju su dvojica profesora
plagijatora dobila, bila je trogodišnja zabrana objavljivanja njihovih
radova u tom časopisu, što po mišljenju Fernanda i njegovih kolega nije
dovoljno za zloupotrebu koju su počinili. Čak i studenti bivaju strože
kažnjeni za prepisivanje svojih radova, ponegde i zabranom daljeg
studiranja.
TORONTO – Torontski nadbiskup Tomas Kolins, 65, postao je jedan od
kardinala, članova elitne grupe koja će, posle smrti pape Benedikta XVI,
izabrati njegovog naslednika. Do sada je ovu izuzetnu počast dobilo šesnaest
velikodostojnika Katoličke crkve iz Kanade, od toga četiri iz Toronta.
KINGSTON – Posle dobijanja mesta na dve nacionalne Staze slavnih, muzičkoj i
opštoj, rok grupa Tradžikali Hip, Tragically Hip, dobila je i svoju ulicu u
centru svog rodnog Kingstona, mesta odakle su krenuli na svoj put slave.
Osnovana 1983. godine, ova grupa impresivnog opusa, dobitnik je 14 nagrada
Džuno, ali i drugih priznanja za svoju muziku. Gradsko veće Kingstona
saglasilo se i da stvori svoju Stazu slavnih, na kojoj će odati priznanje
drugim slavnim ličnostima povezanim sa ovim gradom, uključujući i pop-rok
zvezdu Brajana Adamsa i čuvenog komentatora hokeja Dona Čerija.
OTAVA – Od početka privrednog oporavka 2009. godine, oko trećinu radnih
mesta dobila su lica starija od 60 godina, saopštili su stručnjaci iz TD
Ekonomiksa. Ovaj podatak još je značajniji kada se zna da oni čine oko osam
odsto ukupne radne snage. Sa druge strane, u istom periodu otpušteno je pola
miliona ljudi mlađih od 59 godine.
OTAVA – Za vreme boravka u Pekingu, premijer Stiven Harper je ručao u
poznatom restoranu Ji Van Ju. To je bila prilika da se naprave fotografije,
ali i da premijer Harper oseti ukus i atmosferu običnog Pekinga. Nekoliko
dana posle toga u restoranu se beleži za petinu veća posećenost nego ranije,
a jelo koje je on tom prilikom jeo, praveći drugačiju kombinaciju od
uobičajene, sada se reklamira pod Harperovim imenom.
MONTREAL – Selin Dion je otkazala nekoliko svojih šou programa u Las Vegasu
zbog virusa koji je napao njene glasne žice. Lekari su joj preporučili
sedmodnevni odmor, tako da su koncerti zakazani za poslednje dane februara u
palati Cezar, morali da budu otkazani. Ona je na svom veb-sajtu uputila
izvinjenje svojim obožavaocima koji su kupili karte za te koncerte, uz nadu
da će razumeti koliko joj je teško što je moralo doći do otkazivanja.
VANKUVER – Pre pet meseci se novopečena Kanađanka škotskog porekla, Lin
Ejčinson, supruga Brenana Armstronga iz Vislera, porodila gotovo krišom u
sobi hotela preko puta vankuverske bolnice, zato što nije bila zdravstveno
osigurana. Ona je na vreme predala sva potrebna dokumenta ali, zbog
nagomilanih predmeta, do trenutka porođaja još uvek nije dobila dozvolu
boravka i sve što joj po tom osnovu pripada. Budući da ona i suprug nisu
mogli, a ni želeli, da daju veliku svotu novca za bolničke troškove,
odlučili su se da se porođaj obavi u hotelskoj sobi, uz asistenciju jedne
babice. Na sreću, sve je proteklo bez komplikacija i zdrav dečak rođen je u
hotelskoj kadi.
VANKUVER – Dvadesetogodišnji mladić koji se prošle nedelje drznuo da ukrade
robu u vrednosti od oko 140 dolara iz skupe prodavnice organske hrane, uspeo
je da umakne policajcu, ali je tom prilikom izgubio ključ svog stana. Kada
je posle dva sata presreo tog istog policajca, dok se ovaj vraćao kući sa
dužnosti, i zatražio svoje ključeve, došlo je do gotovo filmskog obrta. Njih
dvojica vratili su se do radnje, došlo je policijsko pojačanje, lopov je
udario jednog od njih i počeo da beži. U jednom trenutku, nemajući više kud,
lopov je skočio u ledenu vodu Fols Krika i plivao stotinak metara do marine,
gde ga je uhvatio policijski pas. Pošto se predao, prebačen je u bolnicu
radi provere zdravstvenog stanja. Ključeve svog stana dobio je tek posle
toga.
MONTREAL - Čuveni hokejaš Žan Belivo, 80, nalazi se na lečenju u bolnici
posle drugog šloga koji ga je zadesio u poslednje dve godine. Želje za brz
oporavak uputili su mu mnogi poštovaoci nacionalnog sporta broj jedan, među
njima i premijer Stiven Harper. U vreme dok je igrao za Habse, Belivo je
osvojio deset Stenli kup trofeja.
|
Voz pred nesreću išao četiri puta brže od
dozvoljenog |
|
Kanadski
putnički voz je išao četiri puta brže nego što je dozvoljeno kada je u
nedelju iskočio iz šina, pri čemu su poginula tri železničara, a 45 putnika
je povređeno, saopštili su juče istražitelji.
Kanadski Odbor za bezbednost saobraćaja navodi da je voz brzinom od 107
kilometara na sat prešao preko skretnice kod Toronta. Ograničenje brzine pri
promeni koloseka je 24 kilometra na sat.
Glavni istražitelj Tom Grifit kazao je da je analizom "crne kutije" voza
utvrđeno da kočnice nisu korišćene pred nesreću.
Po iskakanju iz šina, lokomotiva voza koji je iz Nijagara Folsa išao za
Toronto, udarila je bočnim delom u zgradu pokraj pruge i iz šina je iskočilo
i svih šest vagona.
Hitna pomoć i vatrogasci su iz voza izvukli 75 putnika.
Predstavnica za štampu kanadske železnice Mišel Lamarš kazala je da su
trojica poginulih bili mašinovođe.
Istraga nesreće nije jednostavna pošto u kanadskim lokomotivama nema uređaja
za snimanje razgovora u kabini. "Crne kutije" snimaju samo brzinu voza, i
uključivanje i isključivanje kočnica.
Zato se ne zna ni ko je upravljao vozom u trenutku nesreće.
|
Do prve diplome za tri godine, možda... |
|
Provincijski izveštaj o visokoškolskom obrazovanju, pod nazivom
Visokoškolske institucije kao centri kreativnosti, kompetencije i
državljanstva opremljeni za 21. vek, predlaže da bi, u okviru
racionalizacije studiranja, ontarijski univerziteti trebalo da skrate
studije na tri godine, sa sadašnje četiri, održavaju predavanja tokom čitave
godine i omoguće studentima da onlajn putem prikupe više od polovine
kredita.
Studenti bi tako mogli da završe univerzitetske ili koledž studije brže i
jeftinije, uz očuvan kvalitet studiranja.
O ovom izveštaju će se diskutovati tokom marta, ali već postoje sumnje u
opravdanost predloženih izmena. Pre svega, postavlja se pitanje da li će se
takve diplome priznavati ovde, u drugim provincijama ili SAD-u, kao i u
kolikoj meri studiranje preko interneta može zameniti ono u učionici. Dilema
je i kako će poslodavci reagovati na nove diplomce i njihova znanja sticana
delom i bez dovoljno praktične nastave. Takođe, ističe se da studenti za
vreme letnjeg raspusta rade i zarađuju kako bi mogli da obezbede novac za
školarinu, dok se na fakultetima organizuju neke druge i dodatne aktivnosti.
Ministar za visokoškolsko obrazovanje Glen Marej objašnjava da su nadležne
službe ovaj izveštaj sastavile, kroz predlog mogućih oblasti koje bi se
mogle reformisati, u skladu sa svetskim trendovima, posebno u Evropi i
Australiji. Po evropskom modelu se za tri godine studiranja dobija bečelor
diploma, potom još dve godine donose master, a do doktorske se stiže posle
trogodišnjeg obrazovanja.
Zanimljivo je da su i studenti uzdržani u prvim komentarima na moguće izmene
dužine trajanja visokoškolskog obrazovanja. Svega dve petine smatra tu ideju
primamljivom, dok tri petine strahuje od preopterećenosti na studijama. |
Oskari za Kristofera Plamera i Obajd-Činoj |
|
Na ovogodišnjoj dodeli Oskara dva priznanja došla su u ruke Kanađana –
kanadsko-pakistanskoj novinarki i dokumentaristkinji Šarmen Obaid-Činoj, jednoj
od režiserki filma Čuvanje lica, Saving Face, i Kristoferu Plameru, 82, za
sporednu ulogu, koji je time ušao u istoriju kao najstariji dobitnik prestižnog
priznanja američke Akademije za film.
Ovo je prvi Oskar za Obaid-Činoj, za Pakistan i za Plamera.
Film Čuvanje lica bavi se radom plastičnog hirurga dr Mohamada Džavada i
sudbinom dve žene, na čija lica je bačena kiselina, uz prikazivanje svega kroz
šta prolaze žrtve bolnog i brutalnog zlostavljanja, kakvih je u Pakistanu svake
godine bar 150. Obaid-Činoj je svoju nagradu posvetila svim ženama u Pakistanu
koje se trude da nešto promene, poželevši im pri tom da se ne odriču svojih
snova.
Kristoferu Plameru Oskar je dodeljen za sporednu ulogu u filmu Početnici,
Beginners, gde glumi pacijenta obolelog od raka, udovca, koji videvši da mu se
bliži kraj, priznaje svoju homoseksualnost.
Primajući priznanje Američke akademije za film, Plamer je primetio da je Oskar
samo dve godine stariji od njega, i priznao da je od samog rođenja počeo da
vežba govore, kako bi bio spreman za ovaj veliki trenutak koji je napokon došao. |
Žene na put sa burmom na ruci i slikom muža u
džepu |
|
Ministarstvo inostranih poslova izdalo je uputstvo za sigurno putovanje
Kanađanki u inostranstvo, namenjeno pre svega onima koje putuju same, pošto su
svesni činjenice da žene koje putuju nailaze na veće prepreke i izazove nego
muškarci.
Preporuka nadležnih je da, bez obzira na bračni status, žene nose burmu i sliku
supruga ili nekoga ko bi mogao da predstavlja supružnika i koju možete pokazati
upornim udvaračima. To će smanjiti njihovo interesovanje i sprečiti nepoželjni
razvoj situacije, tvrdi se u okviru poglavlja Izbegavanje seksualnog
napastvovanja.
Dalja uputstva sugerišu neupadljivo odevanje, a plavušama se preporučuje da
pokriju kosu ukoliko se nalaze u zemljama gde je stanovništvo uglavnom tamnije
puti.
Osnovna poruka je, suštini, da ponašanje ne treba da bude kao kod kuće. Kako se
sugeriše u uputstvu, raširena je zabluda da su zapadne žene sklone flertu i
promiskuitetu, pa samim tim Kanađanka može da deluje kao lak plen, posebno ako
izgleda drugačije od lokalnih žena i ako putuje sama.
Takođe se naglašava da bi turistkinje trebalo da budu upoznate sa zakonima i
običajima u zemlji koju posećuju, naročito sa delovima koji se tiču prava žena,
odnosa pre braka, odevanja, stava prema homoseksualnim vezama, pijanstvu i
slično. Trebalo bi kontrolisati konzumiranje alkohola, a potpuno izbegavati
posedovanje, korišćenje ili bilo kakvu umešanost u trgovinu drogom.
Oprez je više nego poželjan kada se žene susreću sa osobama sa kojima su
uspostavile kontakt preko interneta.
Pri putovanju kolima uvek treba voditi računa o zaključavanju vrata i količini
goriva u rezervoaru, kako ne bi došlo do neplaniranog zaustavljanja u nekom
rizičnom okruženju. |
|
Oglasavanje Marketing
|