Vukovarski umetnik bori se za priznanje statusa u Hrvatskoj i svom gradu: Iako će narednog meseca izlagati u Kanadi, Aleksandar Bjelovuk nije uspeo da stigne do Galerije vukovarskog Gradskog muzeja

U galeriji moderne umetnosti Out/Aut u Torontu, 6. novembra ove godine biće otvorena izložba Aleksandra Bjelovuka, multimedijalnog umetnika iz Vukovara. Na izložbi koja nosi naziv ‘Šašavi prizori - zone’ Bjelovuk će se predstaviti s 15 radova kombinovane tehnike s humanističkom tematikom, posebno odnosa čoveka i prirode.



Tokom izložbe biće upriličena projekcija autobiografskog filma ‘Horizonti u (su)mraku’ i video instalacija ‘Volim te’, a umetnik će u interakciji s publikom izrađivati i radove na rižinom papiru. Likovnu izložbu s kojom će se predstaviti u Kanadi, Bjelovuk je planirao da upriliči i u Vukovaru, no čini se da je put do dalekog Toronta puno brži i jednostavniji.

Nakon što se pre četiri godine u okviru ‘Noći muzeja’, predstavio jednom svojom izložbom u Ružičkinoj kući u Vukovaru, što je tada bio privremeni prostor vukovarskog Gradskog muzeja, Bjelovuk se ponadao da je konačno uspostavio saradnju sa ovom ustanovom i da će mu se pružiti još koja prilika da u rodnom gradu prikaže svoje umetničko stvaralaštvo. To se, međutim, do danas nije dogodilo.

Izložba u Galeriji vukovarskog muzeja, kao priznatom galerijskom prostoru, pomogla bi Bjelovuku da ispuni i jedan od kriterijuma za prijem u članstvo Hrvatske zajednice samostalnih umetnika (HZSU) i na taj način ostvari pravo na uplatu doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje. To mu je vrlo važno jer se umetnošću bavi profesionalno.

No, u vukovarskom muzeju za to nemaju sluha, a čini se ni volje da, kako to zakon nalaže, barem odgovore na Bjelovukove dopise. U jednom od njih umetnik je tražio da mu se dostavi kriterijum po kojem može ili ne može izlagati. Kako odgovora više puta nije bilo, čitava priča je završila na Upravnom sudu, od kojeg naš sagovornik očekuje da naloži Gradskom muzeju da mu u skladu sa zakonom odgovori na dopis.

Tzv.’visoka kultura’ u Hrvatskoj rezervisana je samo za većinski narod dok su pripadnici nacionalnih manjina ‘osuđeni’ na amaterizam

Uveren je da problem nisu kriterijumi već da ga se diskriminiše kao pripadnika srpske nacionalne manjine što namerava i dokazati. U svom radu dugom gotovo tri decenije, ovaj 47-godišnjak je već iskusio dugotrajne sudske postupke. Naime, nakon nekoliko godina borbe, 2010. godine mu je priznat status samostalnog umetnika likovnog i multimedijalnog stvaralaštva u Hrvatskoj, ali samo formalno, čime takođe nije zadovoljan.

- Status samostalnog umetnika stoji samo u radnoj knjižici, dok pristup HZSU još uvek nemam. Da bih postao član te zajednice potrebno je da imam tri samostalne izložbe u državnim galerijama u Hrvatskoj tokom četiri godine, a ja ih nemam. HZSU je tako za mene jedan začarani krug čiji pravilnik ne mogu da ispunim jer mi se ne pruža prilika da izlažem. Automatski ne mogu dobiti ni finansijska sredstva iz budžeta grada Vukovara, tako da sve to ima posledice i na moj materijalni status, objašnjava Bjelovuk.

Direktorica vukovarskog Gradskog muzeja Ruža Marić nam je u telefonskom razgovoru priznala da Bjelovuku nije odgovorila na dopis, dodajući da je odgovor u pripremi. Kazala je da Bjelovuk ne ispunjava kriterijume za izlaganje u Muzeju jer nije na popisu članova Hrvatskog društva likovnih umetnika (HDLU) i nema akademsko zvanje, što, kako je pojasnila, nije neophodno ukoliko stručne komisije HDLU-a procene da je njegov rad od izuzetne važnosti za Republiku Hrvatsku. Marić je istakla da je Bjelovuk odbio ponudu da izlaže u nekim drugim prostorima, insistirajući na Galeriji muzeja.

- On nije bio spreman proći jedan neophodan proces. Ni akademski umetnici ne mogu lako postati članovi HDLU-a već se moraju određeni period dokazivati, proći određenu proceduru čak i kad dobiju status umetnika, kaže Marić koja kategorički odbacuje Bjelovukove tvrdnje o nacionalnoj diskriminaciji.

- Otvoreni smo za saradnju sa svima. Smešno je da nas se, u situaciji kada radimo toliko programa u koje je uključena srpska nacionalna manjina, optužuje za diskriminaciju, kazala je direktorica vukovarskog muzeja.

Bjelovuk je član Udruženja likovnih umetnika Vojvodine od 2005. godine (SULUV) i međunarodne asocijacije likovnih umetnika AIAP. Primljen je i u članstvo Matice srpske. Imao je samostalne izložbe u Prištini, Rastattu, Zagrebu, Sečnju, Novom Miloševu, Novom Bečeju, Kikindi, a kolektivno izlaže sa udruženjima likovnih umetnika Srbije i Vojvodine.

Iza sebe ima i niz multimedijalnih projekata, no čini se da sve to nije dovoljno za članstvo u hrvatskim umetničkim udruženjima. Bjelovuk navodi da je u SULUV, koji je istog ranga kao HDLU, primljen u članstvo putem redovnog konkursa, dok je uHDLU-u nekoliko puta odbijen te da više neće konkurisati.

- Konkurisanje ima i svoje troškove od više stotina kuna. Ne želim svake godine plaćati kotizaciju, poštarinu, izradu fotografija, odlazak po dokumentaciju jer je ne vraćaju poštom i ostalo, poručuje ovaj umetnik. Smatra da bi HZSUpripadnicima nacionalnih manjina morao priznavati članstvo u umetničkim društvima matičnih zemalja kao i akreditovane umetničke aktivnosti u bilo kojoj državi.

- Umetnost ne sme biti ograničena na nacionalne granice što piše i u Deklaraciji o pravima čoveka iEU agendama, zaključuje Bjelovuk. Dugogodišnju borbu da mu u Hrvatskoj bude priznat status samostalnog umetnika dokumentovao je u knjizi ‘Dosije V - Dnevnik jednog umetničkog sna’. Knjiga koja je štampana u samo jednom primerku, jer za više njen autor nema finansijskih mogućnosti, otvara i pitanje o odnosu društva prema umetnosti i umetniku čiji rad često nije dostojno vrednovan ni u sredini u kojoj živi i stvara. Bjelovuk takođe smatra da je tzv.’visoka kultura’ u Hrvatskoj rezervisana samo za većinski narod dok su pripadnici nacionalnih manjina ‘osuđeni’ na amaterizam.

Dragana Bošnjak
www.portalnovosti.com