| 
Srpska nacionalna Akademija u Torontu, u prostorijama Galerije 
SNA, organizovala je u nedelju 20. novembra 2016. godine, predavanje povodom 
prevoda na engleski jezik, knjige dr. Đure Zatezala "Baron Mihajlo Mikašinović", 
a koje su održali gosti iz SAD. 
 Dr. Branko Mikašinović, je bio urednik antologija jugoslovenske i srpske proze i 
poezije. Tokom 26 godina bio je novinar Glasa Amerike i predavač na univerzitetu 
Tulan i Nju Orleansu. Diplomirao je na Ruzvelt univerzitetu, magistrirao na 
Nortvestern univerzitetu i doktorirao na Beogradskom univerzitetu.
 
 
  
 Dr. Branko Terzić, je bio je savezni ministar za energetiku SAD i ministar za 
javni servis države Viskonsin. Konsultant je za menadžment i diplomirani je 
inženjer energetskog inžinjeringa, a počasni je doktor nauka i inžinjeringa 
univerziteta Viskonsin, u državi Milvoki. Kraljevski je ađutant i lični savetnik 
Njegovog Veličanstva Princa Prestolonaslednika Srbije Aleksandra Karađorđevića.
 Oba gospodina su članovi Krunskog saveta Princa Prestolonaslednika Srbije 
Aleksandra Karađorđevića.
 
 Predavanje je organizovano po ideji i na inicijativu renomiranog advokata Milene 
Protić, člana Upravnog odbora SNA koja je 
		čula o ovom 
predavanju u SAD, a koja je predstavila goste i poželela im dobrodošlicu u ime 
SNA.
 
 
  
 U uvodnoj reči, književnik Radovan Gajić dao je osnovne naznake teme predavanja 
koje je zamišljeno kao interaktivni obrazovni program, kako bi se mladi srpske 
dijaspore upoznali sa bogatom i uzvišenom istorijom naroda iz koga vode poreklo.
 
 Pošto je dr. Branko Terzić dao ključne osnove istorije i postojanja Vojne 
Krajine (ili Vojne Granice) kroz tri evropska veka, koliko je ova predstavljala 
odbranu od nadiranja osmanlija, dr. Branko Mikašinović je povedao o knjizi dr. 
Đure Zatezala, njenom prevodu i najviše o samom junaku ovog istorijskog štiva.
 
 Mihajlo Mikašinović je bio verovatno najplemenitiji izdanak soja srpskih 
krajišnika kome je, za junačke vojne i političke zasluge, carica Marija Terezija 
dodelila titulu Baron od Zmijskog ratničkog polja; označavajući time njegovu 
junačku nepopustljivost kakvu iskazuju samo zmije u međusobnoj borbi, što je 
obeležilo mitsko poreklo ove titule. Mihajlo Mikašinović je bio osoba viteškog 
duha i čvrstog karaktetra. Koliko god da se borio za očuvanje Austrijske 
carevine od nadiranja osmanlija toliko isto, Mihajlo Mikašinović nije 
zaboravljao da u svakom trenutku štiti i pomaže svoj srpski narod u svim 
domenima. Bio je graditelj, donator manastira, ktitor crkava, smirivao je 
nerazborite pobune i rizične ustanke, hrabrošću i razboritošću suprotstavljao se 
unijaćenju krajišnika i političkim intrigama uperenim protiv njih. Rođen je 
1715. godine, a umro je, relativno rano, 1774. godine. Vojno i politički je 
postradao braneći interese svoga naroda, a svu svoju imovinu zaveštao je 
institucijama Srpske pravoslavne crkve i manastirima Lepavina, Šišatovac i 
Velika Remeta.
 
 
  Tokom 
junačkog života, tri puta je bio ranjavan, tri godine bio je u zarobljenuištvu i 
dva puta je tragično stradao zbog zalaganja za svoj narod. To, prvo 
vojno-političko postradanje donelo mu je preranu smrt, jer nije mogao da prežali 
javno poniženja i nepravedno "penzionisanje" iz vojnih redova. Drugi put je 
postradao u grobu, od istog zla koje se stalno iznova vežba na njegovom narodu, 
naime, ustaše su mu, u 2. svetskom ratu, razorile grob. 
 Posle razgovora sa prisutnom publikom na kraju večeri, u ime Srpske nacionalne 
Akademije u Torontu, Milena Protić je uručila, gostima predavačima, po 
poklon-primerak knjige "Serbia 1914 -1918 A Gallant Ally", koju je povodom 
stogodišnjice velikog rata izdala SNA.
 
 Ivana Đorđević
 
 |