U prvoj polovini ove godine Nemačka je izdala oko 4.800 viza za radnu snagu iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, sa Kosova, iz Severne Makedonije i Srbije što je gotovo šest puta manje nego u istom periodu prošle godine kada jer izdato ukupno 27.259 viza radnicima iz tih zemalja, navodi DNj.
Diseldorfski list Rajniše post piše da su razlog za znatno manji broj izdatih viza, u okviru takozvanog Pravila za Zapadni Balkan, ograničenja javnog života koja su usledila nakon proglašenja pandemije korona virusa. U mnogim zemljama nemačka diplomatska predstavništva koja izdaju vize radila su samo ograničeno.Istovremeno, građevinske firme u Nemačkoj upozoravaju da će imati velikih problema s radnom snagom ukoliko pojednostavljena pravila za dobijanje vize ne budu produžena i nakon decembra.
Bez takozvanog Pravila za Zapadni Balkan, samo bi Građevinska udruženja Severne Rajne Vestfalije "ođednom ostala bez 52.000 radnika", izjavio je za list Rajniše post direktor udruženja Herman Šulte-Hiltrop.
"Onda bi 2021. imali situaciju da radovi na gradilištima u oblasti izgradnje stambenog prostora moraju i potpuno da se obustave", dodao je.
U julu je saopšteno da bi Nemačka trebalo da produži posebnu dozvolu koja omogućava dolazak radnika sa Zapadnog Balkana. Agencija DPA koja je imala uvid u nacrt uredbe Ministarstva za rad, piše da će tzv. Pravilo za Zapadni Balkan iz 2016, koje ističe u decembru ove godine, ostati na snazi do 2023.
Godišnje će u zemlju na taj način ubuduće u Nemačku moći da uđe najviše 25.000 radnika.
To Pravilo pojednostavljuje pristup radnika nemačkom tržištu rada: omogućava lakše dobijanje vize i bez znanja nemačkog jezika i poslovnih kvalifikacija. Uslov za dobijanje vize je da podnosilac zahteva dostavi radni ugovor i da to odobri Savezna agencija za rad.
Šulte-Hiltrop pozdravlja planove nemačke vlade o produženju Pravila za Zapadni Balkan, ali ne shvata zašto se kao gornja granica navodi 25.000 radnika godišnje.
"Radi se o poslovima za koje ovde kod nas nećete naći nikoga – kao recimo stručnjaci za armaturne mreže“, izjavio je za Rajniše post Šulte-Hiltrop, ali i ukazao na to da će narednih godina zbog starosti 150.000 od ukupno 850.000 zaposlenih u građevinskoj industriju prestati da radi.
Šulte-Hiltrop smatra da gornja granica od 25.000 ljudi samo "nepotrebno zaoštrava ionako već napetu situaciju".
