Udruženje "Oaza sigurnosti" ocenilo je da žene koje žive na selu trpe više oblika diskriminacije od onih koje žive u gradskim sredinama, da je upola manje žena, vlasnica poljoprivrednog zemljišta u odnosu na muškarce, kao i da nadležne institucije imaju nizak nivo razumevanja za posebne okolnosti u slučajevima porodičnog nasilja, budući da su obično u pitanju višegeneracijske porodice.
Kako je agenciji Beta rečeno u ovom udruženju, do takvih podataka se došlo nakon istraživanja u četiri šumadijska sela, u okviru projekta "Podrška ženama sa sela za život bez nasilja" koji je podržala "UN Njoman", a finansira Norveška.
"Položaj žena na selu je kao u vreme njihovih prabaka. Imovina se ne vodi na žene, kada se razvedu ženama na selu ništa ne pripada. Nemaju ništa od toga što su godinama zajednički ulagale u gazdinstva. Imovina se obično vodi, čak ne ni na supružnika, već na svekra", rekla je predstavnica Udruženja "Oaza sigurnosti" Mina Mijailović.
Ona je ocenila da je položaj žena na selu na "mnogo nižem nivou" u odnosu na gradske sredine u pogledu korišćenja prava na imovinu, nasleđivanje ili zapošljavanje.
Dodala je da, s druge strane, vlada običajno pravo, te se žene u nasleđivanju odriču imovine u korist brata.
Istraživanje je potvrdilo i rodnu diskriminaciju na seoskom području.
Procenat muškaraca koji su vlasnici poljoprivrednog zemljišta dva puta je veći od procenta žena, više od polovine žena sa sela formalno je nezaposleno, 60 odsto njih nema pravo na penziju, a neznatan je procenat onih koje su vlasnice imovine.
"Hteli smo i da izmerimo koliko su nadležne institucije osetljive na nasilje u porodici na seoskom području i naš zaključak je da rade profesionalno i primenjuju zakone, ali da je istovremeno nizak nivo razumevanja za posebne okolnosti u kojima se nalaze žene na selu budući da žive u višegeneracijskim porodicima", rekla je Mijailović.
Ona je kao primer navela da nadležni sprovode meru prema nasilniku kome se zabranjuje prilazak žrtvi nasilja, dok žena i dalje ostaje u domaćinstvu njegovih roditelja i nastavlja da trpi nasilje zato što je "izbacila" njihovog sina iz kuće.
Prema anketama psihičko nasilje je najraširenije, a žene retko prijavljuju ovaj oblik nasilja i pokazuju malo poverenja u sistem zaštite i podrške.
Anketom je bilo obuhvaćeno 67 žena iz izabranih seoskih sredina kao i 28 predstavnika relevantnih institucija sa teritorija Grada Kragujevca i opština Knić i Topola.
