"Putešestvija po zemlji koja više ne postoji"
“Najvažnije je da taj voz postoji. Da još postoji, jedan od poslednjih transnacionalnih željezničkih dinosaurusa u pogonu na Balkanu. Ne neki živopisni, narodni, niti turistički, već voz koji nastavlja da ispunjava, kako umije i zna, misiju koja mu je dodijeljena prije 70 godina, da zbližava ljude...”
To je samo jedan od inspirativnih citata iz knjige “Putešestvija po zemlji koja više ne postoji” čiji je autor francuski pisac Žan Fransoa Galtu. Prvi tom knjige, nazvan “Linija Beograg-Bar”, Galtu je predstavio brojnoj publici prve večeri 18. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja koji se održava do 17. maja u garažnom prostoru tržnog centra “Big Fashion”.
“Putešestvija po zemlji koja više ne postoji”, iz ugla putopisa, donosi priču o našim prostorima i to u dvojezičnom izdanju na našem i francuskom, uz živopisne ilustracije Suzan Ajo, a koju su objavili Izdavačka kuća “Sumatra” iz Srbije u saradnji sa francuskom Izdavačkom kućom “Plan B”.
Sa Galtuom je na Sajmu razgovarao dr Miloš Avramović, profesor francuskog jezika i književnosti i prevodilac, koji je prisutnima prenio i svoje impresije vezane za knjige.
“Mislim da će ova vaša knjiga ostati jednostavno urezana u svijest ljudi sa ovih prostora koji, moje je zapažanje da često nisu svjesni ljepote i raznobojnog tog bogatstva i inspirišuće dimenzije koja nas okružuje, pa je jedan nasljednik Pjer Lotija iz 19. vijeka morao da dođe i da nas na neki način uzdrma i da nam ukaže na ono što nas na prostoru bivše Jugoslavije više spaja a ne razdvaja”, rekao je Avramović ističući da je Galtu “svoju ljubav prema našem podneblju i ljudima utkao u ovu lijepu knjigu”.
Galtu je otkrio da je Balkan prvi put posjetio zahvaljujući jednoj ženi koja ga je i podstakla na putopis. Njegovo upoznavanje sa Balkanom počelo je u Beogradu koji ga je impresionirao na više ravni, da bi se u želji da otkrije nova mjesta nastavilo dalje.
Sa koautorkom Ajo, koja je oslikala knjigu, zaputio se u avanturu čuvenom linijom “Beograd-Bar”. Pisao je tokom putovanja, baš kao što je i Ajo slikala uživo, bez fotografisanja i bez prethodne pripreme, spreman na nepoznato.
Ipak, pored utisaka, kazao je Galtu, voli i da čitaocima pruži informacije o ekonomskim ili političkim temama, za koje mora biti precizan, pa je posao i odgovornost pritom i veća...
Izvor inspiracije za knjigu je prostor bivše Jugoslavije, a u ovom tomu fokus je na teritoriji današnje Srbije i Crne Gore. Avramović je primijetio da je naš nobelovac Ivo Andrić, kojeg Galtu i spominje u knjizi, bio inspirisan mostovima koji su za njega bili simbol spone između ljudi, ali da su za Galtua taj simbol više vozovi, što je pisac i potvrdio...
“Zavolio sam vozove kao jako mali, zahvaljujući mojoj prabaki. Sjećam se i da je čitava moja porodica koristila vozove. Kada se vozimo vozom možemo da zamislimo da se uopšte ne krećemo, već da smo mi statični, a kroz prozor defiluje film pejzaža. Možete da zamislite da je prozor voza bioskopsko platno na kojem se projektuje vaše putovanje.
U vozu možemo da radimo, šetamo, upoznajemo ljude, krećemo se... U suštini, u jednom vozu možemo da vodimo svakodnevni život. Ukoliko niste imali priliku, predlažem da posjetite Titov voz u Beogradu u kojem je on držao sastanke, primao zvaničnike, delegacije, čitav jedan život se zapravo odvija u vozu”, ispričao je Galtu i podsjetio da su izgradnji željezničke infrastrukture širom Evrope doprinijeli djedovi i bake mnogih koji se njima voze...
Avramović je podsjetio, a Galtu najavio novi tom “Putešestvija” koje se nastavljaju iz Herceg Novog...
“Veliki sam ljubitelj Pjer Lotija i zbog toga želim da posjetim taj grad i vidim ploču koja svjedoči njegovom prisustvu tamo. U drugom tomu ćemo se osvrnuti na neke stvari koje nijesmo rekli u prvom.
Sasvim sigurno da će postojati spona između prvog i drugog dijela, ali kada će to biti, ne znam. Nadam se da ćemo to putovanje odraditi u proljeće 2025. Program predviđa Herceg Novi, Korčulu, Split, Šibenik, Mostar i Sarajevo, a vidjećemo gdje će nas put dalje odvesti”, kazao je Galtu.
Jelena Kontić/N.N.
