Predsednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je u Zagrebu da se o vraćanju obaveznog vojnog roka treba dugo i ozbiljno razgovarati na najvišem nivou, a ne na nivou debatnih klubova.
"U Hrvatskoj se priča već mesecima o obaveznom vojnom roku, mada hrvatski Ustav za to ostavlja vrlo malo prostora", rekao je Milanović na promociji polaznika vojnih škola Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman".
Ministar odbrane Ivan Anušić iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) već je nekoliko puta najavio vraćanje obaveznog vojnog roka za mladiće starije od 18 godina i to od početka iduće godine. On je nedavno izjavio da se detalji još dogovaraju i da se čeka politička procedura.
Milanović je podsetio da je obavezno služenje vojnog roka ukinuto zbog toga što se mali broj opredeljivao za vojničko služenje vojnog roka, a svi su birali civilno služenje. "Sada kada se dosta o tome govori, treba biti razuman i odgovoran”, dodao je hrvatski predsednik.
On je upitao ima li Hrvatska za to uopšte mogućnosti i ukazao da je to tema za razgovor na najvišem i najodgovornijem državnom nivou."I ako možemo, kako? Imamo li dovoljno vojnika, imamo li dovoljno podoficira i gde će ti ljudi otići kada dođu vojnici na nekoliko meseci da se osposobe. To su pitanja na koja treba dati jasne odgovore i onda doneti odluku", naglasio je Milanović koji je juče najavio da će se kandidovati za drugi petogodišnji predsednčki mandat.
On je istakao da se odluka o obaveznom služenju vojnog roka može doneti "samo na najvišim i ustavnim telima koja su za to predviđena, a ne unutar nekakvih debatnih klubova", prenela je u saopštenju njegova pres služba.
Milanović je podsetio da Hrvatska od 2008. godine ima profesionalnu vojsku, uz mali broj onih koji se prijavljuju za dobrovoljno vojno osposobljavanje. Prema njegovim rečima, Hrvatskoj nedostaje oko 2.500 podoficira i između 1.500 i 2.000 vojnika.
On je ocenio da je današnje vreme najopasnije od Kubanske krize iz 1962. koja je, kako je rekao, trajala 13 dana, a ova traje 23 meseca, aludirajaući na rat u Ukrajini.
Milanović je ponovio da hrvatska vojska i politika moraju da vode računa prvenstveno o hrvatskim interesima i bezbednosti, svesni da su dužni da budu lojalni prema svojim saveznicima i da budu deo tog kluba demokratija.
On je, međutim, dodao da to isto znači "ne biti u poziciji da se odgovara za tuđe odluke i tuđe poteze koji mogu biti dalekosežni i opasni".
