Školski brod "Jadran", ostaće u Crnoj Gori i ploviti pod njenom zastavom, poručeno je iz Tivta sa proslave 85 godina tog jedrenjaka, školskog broda na kojem su se obučavale mnoge generacije mornara.
Ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković je na ceremoniji obeležavanja godišnjice Jadrana upriličenoj na jedrenjaku usidrenom u Tivtu, saopštio da je crnogorska vlada "izdvojila značajna sredstva" za remont "Jadrana" kako bi školski brod "ponovo zasvetleo u najlepšem ruhu".
"Upravo je to bio zalog za budućnost, zalog da ovaj brod plovi i da bude svima na usluzi, u Crnoj Gori. Naša projekcija je da ovaj brod otvorimo i građanima i turistima, a u tome smo uspeli jer je 'Jadran' samo za 24 sata na Danu otvorenih vrata obišlo skoro 2.000 ljudi", poručio je Bošković.
Hrvatska želi da preuzme "Jadran" jer smatra da je školski brod deo nerešene sukcesije vojne imovine između Hrvatske i Crne Gore, a čija ukupna vrednost prelazi milijardu američkih dolara.
Vlada Hrvatske je u maju ove godine uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog međunarodnog krstarenja "Jadrana".
Spor oko školskog broda "Jadran" nastao je jer Hrvatska svoje pravo nad jedrenjakom temelji na činjenici da je brod, koji je bio u sastavu Ratne mornarice bivše JNA, svoju bazu imao u ratnoj luci "Lora" u Splitu.
Međutim, kako je nakon izbijanja rata u SFRJ postignut dogovor da se naoružanje i vojne instalacije koje su se na početku sukoba našle na teritoriji pojedinih republika mogu smatrati i vlasništvom tih republika, tako je i školski brod "Jadran", koji se u tom trenutku zatekao na remontu u tivatskom "Arsenalu", ostao u posedu Crne Gore.
Iz crnogorskog Ministarstva odbrane više puta su ponovili da je "Jadran" crnogorski, da neće dozvoliti da ovaj brod bude tačka sporenja dve države, ali i da će štititi sopstvene interese.
Spekulacije su stizale i dotle da je kompromis da "Jadran" plovi pod zastavom NATO, budući da su obe zemlje članice Alijanse, ali takva informacija nikada nije potvrđena ni sa crnogorske ni sa hrvatske strane.
