Slovenija je Hrvatskoj uputila službeni predlog za gradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško (Krško 2), no ponuda je za Zagreb znatno nepovoljnija od sadašnjeg modela zajedničkog upravljanja u kojem obe države imaju po 50 odsto vlasništva.
Prema slovenskom predlogu, Hrvatska bi u novoj elektrani imala tek 25 odsto udela – i to bez prava odlučivanja. Drugu četvrtinu dobilo bi slovensko državno preduzeće GEN, dok bi većinski paket od 51 odsto ostao u rukama slovenske vlade, piše Novi list.
Uz to, Hrvatska ne bi imala pravo da korsti električnu energiju proizvedenu u Krškom, već bi dobijala samo četvrtinu profita od prodaje struje na slovenskom tržištu.
"Ne treba nam profit, treba nam struja"
"Ovakav maćehinski predlog hrvatska strana mora kategorički odbiti", poručuje predsednik Hrvatskog nuklearnog društva Davor Grgić.
Ističe da Hrvatskoj nije cilj profit, već da dobije električnu energiju kojom bi država mogla, na primer, da subvencioniše račune socijalno ugroženih građana.
Tokom susreta premijera Andreja Plenkovića i Roberta Goloba u junu na granici kod Vinice obe su strane izrazile načelnu spremnost za zajednički projekt. Golob je tada rekao da je Slovenija "jako zainteresovana" da Hrvatska učestvuje, no detalji o vlasništvu i upravljanju nisu bili izneseni.
Ministar ekonomije i privrede uprave Ante Šušnjar prošle je nedelje izjavio da mu je "želja da nuklearna elektrana nikne na hrvatskom tlu". U Saboru je spomenuta i mogućnost gradnje nuklearke na lokaciji sadašnje termoelektrane Plomin, koja se mora ugasiti do 2032./33. godine.
Tadić: Sve opcije su dobre
Stručnjaci podsećaju da su sva potrebna istraživanja za gradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj dosad sprovedena samo na lokaciji Privlaka kod Ivanić-Grada.
Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju, kaže da se o lokacijama ne bi trebalo nagađati dok se ne naprave detaljne analize – od sigurnosnih i bioloških do seizmičkih. Ističe da Hrvatska mora odlučiti da li želi da li gradi Krško 2, vlastitu nuklearku ili niz malih modularnih reaktora, a sve opcije su dobre ako se pravilno pripreme.
Tadić upozorava i na gubitak stručnog kadra u Hrvatskoj, jer su 1990-ih ukinuti nuklearni studiji na fakultetima, pa bi ih trebalo ponovno pokrenuti kako bi zemlja imala dovoljno inženjera i naučnika.
Hrvatska vlada već je najavila gradnju malih modularnih reaktora na svom teritoriju, što je u skladu s trendom u Europskoj uniji.
"Čak i zemlje koje nikada nisu imale veze s nuklearnom energijom, poput Irske, razmišljaju o modularnim reaktorima", kaže Tadić.
Hrvatska bi tako mogla da kombinuje sve tri opcije – Krško 2, vlastitu nuklearku i modularne sustave – ako ponuda Slovenije postane povoljnija.
