“Rešenje za skok u dalj traži se na pogrešan način”

Toronto, 
01. Mart 2024.
Novine Toronto, broj 
1987

Da li će skok udalj postati prva disciplina u svetu atletike koja će pretrpeti praktično revulucionarne promene, pitanje je koji ovih dana okupira kraljicu sportova.

Predlog Svetske atletike da se u ovoj sezoni na manjim takmičenjima eksperimentalno izbaci daska I da se uvede zona iz koje može da se izvede skok, već je izazvala brojne reakcije, uglavnom negativne.

Sport klub je već preneo mišljenje najbolje svetske skakačice udalj Ivane Španović i njenog trenera Gorana Obradovića, a na ovu temu smo razgovarali i sa Dragoslavom Višnjićem, novinarom Sportskog žurnala i najboljim poznavaocem atletskih prilika u Srbiji i regionu.

Doajen sportskog novinarstva je detaljno proučio ovu temu, a dao je i svoje rešenje za celu situaciju.

Kako gledate na ovaj eksperiment čelnih ljudi Svetske atletike?

“Mnogo je eksperimenata načinjeno poslednjih godina u skoku udalj. U poslednjoj seriji ostajala su samo tri najbolja takmičara na primer u poretku od najslabijeg ka najboljem. Pa su na zaletište izlazili naizmenično mladići i dame. Bilo je i drugih pokušaja. Ovi su pravdani željom da se podigne atraktivnost”.

Da, ali nijedan od njih nije menjao suštinu discipline?

“Najnoviji, o kome govorimo, jeste uvođenje zone za mesto odraza. Već je i to isprobano i naišlo, kao svi prethodni pokušaji, na odbijanje asova. Kaže se u objašnjenju da će na nižerazrednim takmičenjima to zaživeti u 2024, jer je na Prvenstvu sveta u Budimpešti prošle sezone bilo previše prestupa.

Voleo bih da pitam nekog u Svetskoj atletici da li zaista ne uočavaju zašto je došlo do toga i da li iskreno misle da će na taj način rešiti problem? Asovi širom sveta su protiv: naša Ivana Španović, svetska prvakinja na otvorenom i u dvorani, njen trener Goran Obradović, pa Grk Miltijadis Tentoglu, najbolji daljaš današnjice, Amerikanac Karl Luis, po mnogim anketama najbolji sportista 20. veka, legenda ove discipline i sprinta. Ukazuju na to kako je problem nastao i kako ga treba rešiti, samo ih treba čuti.”

Zašto je uopšte došlo do toga da se razgovara na ovu temu?

“Uvedeno je elektronsko merenje na skoku udalj. Dobro pripremljeni sportisti dođu prednjim delom sprinterice veoma često do samog kraja daske za odraz širine 20 centimetara, iskoriste je u potpunosti. Prilikom kretanja u skok vrhom obuće blago pređu zamišljenu liniju prestupa i to uređaj zabeleži kao prestup.

Na suštinu skoka se ne odražava, ali je postalo glavni problem. Oni koji su ga napravili, žele da ga reše na pogrešan način, uvođenjem zone u koju mora da se stane i elektronika će od vrha sprinterice do zadnjeg otiska u pesku meriti daljinu”, istakao je Dragoslav Višnjić.

Šta je rešenje za ovu situaciju?

“Dosta je već rečeno prethodnih dana na temu zašto je to loše, pa ne bih dužio, već se okrenuo onome što bi, po mišljenju sportista i trenera iz ove discipline, rešilo situaciju, a to nije zona.

Kad je već tu elektronika, valjalo bi da se posmatra samo položaj stopala pri neposrednom dolasku na dasku, kada je ono u horizontalnom položaju. Ukoliko tada prednji deo sprinterice prelazi nedozvoljenu liniju sudi se prestup. Dalje kretanje ne utiče na ovu odluku”.

Po vašem mišljenu postoji problem koji je mnogo veći od onoga kojima se sada bave ljudi u Svetskoj atletici?

“Umesto plastelina od 10 centimetara, koji je služio ranije da se vidi da li je prestup ili ne, stavljena je daska iste širine i to od tvrđeg materijla nego ona s koje se sportisti regularno odražavaju.

To je učinilo da su trenutku kad su pri maksimalnoj brzini i naporima, kada bi prestupili, mnogi proklizavali, a srpski rekorder u dvorani, Strahinja Jovančević, bronzani s Prvenstva Evrope u Glazgovu, povredio se u međuvremenu tako da mu je karijera bila u opasnosti. Nije jedini.

Viđali smo ružne scene i u Budimpešti, zahvaljujući toj daščici. Time bi valjalo da se pozabave u Monaku, a ne da gube vreme unapred propalim probama sa zonom. Rešenje je jednostavno – ostaviti istu meku dasku u koju ekser sa sprinterice lako ulazi i na regularnom delu od 20 centimetara i na onom od 10, samo ih drugačije obojiti”, zaključio je Dragoslav Višnjić.

Vladimir Todorović