Junker bi da brže pogura Beograd i Podgoricu, Mogerini za paket

Toronto, 
11. January 2018.
Novine Toronto, broj 
1531

Evropska unija će ove godine pružiti važnu političku podršku zemljama Zapadnog Balkana na putu ka članstvu u Uniji, jer je među evropskim partnerima prevagnula svest da je taj u neku ruku u stranu gurnut region ponovo bremenit sukobima i nestabilnošću koja bi se nesumnjivo odrazila i na samu EU.

To su agenciji Beta preneli diplomatski izvori EU u Briselu koji su istakli da će već sutra u Sofiji čelnici Evropske komisije i bugarskog predsedništva Unije zaokružiti odrednice za strategiju koja će raskrčiti put ka članstvu zapadnobalkanskih zemalja u EU.

U martu će Savet ministara, a možda i sami lideri EU, rekli su ovi izvori, proceniti domete te strategije i šta su opipljivo na putu ka članstvu uradili partneri na Zapadnom Balkanu.

U aprilu će, dodali su, Evropska komisija objaviti izveštaje o napretku regiona u evropskim reformama, u Sofiji će u maju biti održan susret na vrhu EU-Zapadni Balkan, a u junu će Evropski savet, lideri Unije utvrditi šta su učinile zemlje regiona i posebno koliko su u pregovorima o poglavljima odmakli kandidati za članstvo Srbija i Crna Gora.

Razlog je i to, kako su predočili, što je postalo vidljivo da taj "pomalo zaboravljeni, a možda i zapušteni prostor" nastoje da popune vanevropske sile, od Rusije, Kine, Turske pa do muslimanskih centara moći, i tamo nastoje da utvrde ekonomska i politička uporišta.

U nacrtu strategije se navodi da se "Zapadnom Balkanu otvaraju istorijske mogućnosti" i, kazali su diplomate u Briselu, "ova godina će svakako biti važna i obeležena događajima za Zapadni Balkan", iako neke opipljivije, posebne materijalne EU potpore ne treba očekivati.

Izvori EU objasnili su da se tom strategijom, na kojoj radi prevashodno tim predsednika Komisije Žan-Kloda Junkera, Srbija i Crna Gora vide kao prve moguće članice Unije 2025  mada svakako pod uslovom da sprovedu sve nužne reforme i uslove, uključujući za Srbiju presudan sporazum o odnosima s Prištinom.

Beograd i Podgorica su vidno odmakli u evropskim reformama u odnosu na ostale na Zapadnom Balkanu i otud Junker i Evropska komisija smatraju da se mora biti pragmatičan i to uvažiti, jer se do članstva u EU može doći jedino pojedinačno, kako ko to sprovedenim uslovima i reformama i zasluži.

Ipak, kazu evropske diplomate u Briselu, u Evropskoj službi za spoljne poslove, na čijem je čelu visoka predstavnica Federika Mogerini, smatra se da strategijom celo područje, dakle svi koji u region imaju "evrpsku perspektivu", treba da budu zbijenije ugrađeni u proces pridruživanja Uniji.

"Pozitivna diskriminacija", odnosno nužno uvažavanje rezultata koje su dosad postigle Srbija i Crna Gora je korisna kao podstrek drugima da to takođe učine, ali bi možda bilo svrsishodnije da se ceo region uklopi u jedan a ne dva "paketa" na putu ka članstvu, razmišljanje je u Evropskoj službi za spoljne poslove, a to misle i poneke članice EU.

Na pitanje koliko je s ovim novim zamajcem koji evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana daje EU dogovoreno, usklađeno i vidno jačanje prisustva i uloge Amerike u regionu, diplomate u Briselu uzvraćaju da su "očigledno s obe strane Atlantika slična razmišljanja o razvoju u regionu".

Sagovornici u Briselu kažu da ne vide da je to sad neka zajednička "ofanziva" EU i SAD, ali jeste nastoje da se regionu bolje prokrči put ka članstvu u Uniji i izgradnji ekonomski i politički naprednih zapadnobalkanskih društava koja će biti utemeljena na evropskim i zapadnim demokratskim vrednostima i pravilima.

Za razvoj i situaciju u regionu, kako je podvučeno, svakako je povoljno to što je došlo do promena u Makedoniji, uz izvesnu nadu da bi i rešenje za spor Atina-Skoplje oko imena moglo da se nađe.

EU krugove u Briselu, međutim, najviše zabrinjava zamršena i loša unutrašnjepolitička situacija u Prištini, što koči i dijalog s Beogradom, a kao i dalje složene su, kako se vidi, i nepovoljne i prilike u Bosni i Hercegovini.