| Broj 1048, 14. april 2006.
 
        
 
| RAZGOVORI 
	VOJISLAVA KOŠTUNICE I ŽAKA ŠIRAKA |  | Brzo okončanje pregovora SCG-EU |  | Francuski predsednik Žak Širak izjavio je , 
	tokom razgovora sa premijerom Srbije Vojislavom Koštunicom, da Francuska 
	želi brzo okončanje pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju 
	SCG i EU. 
 |  |  U 
	saopštenju iz Jelisejske palate, koje je prenela ambasada Francuske u 
	Beogradu, Širak je tokom razgovora istakao važnost pune saradnje Srbije sa 
	Haškim tribunalom, posebno po pitanju hapšenja i izručenja generala Ratka 
	Mladića. 
 Širak i Koštunica su razgovarali i o pregovorima o budućem statusu Kosova i, 
	kako se navodi u saopštenju, Širak je istakao da Francuska poziva sve strane 
	da traže, tokom pregovora, trajno rešenje koje će poštovati legitimne 
	interese svih strana.
 
 Premijer Srbije završio je večeras posetu Parizu tokom koje se sastao sa 
	Širakom, šefom francuske diplomatije Filipom Dustom Blazijem i 
	predstavnicima francuskog parlamenta i dijaspore SCG.
 
 Glavne teme razgovora bili su pregovori o budućem statusu Kosova, a 
	razmotrena je i saradnja SCG sa Haškim tribunalom, budućnost državne 
	zajednice, i pridruživanje Srbije i Crne Gore EU.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| spoljni dug 
	- oko $15,5 milijardi |  | Srbija je visoko zadužena zemlja |  | Ekonomista Mlađan Kovačević izjavio je da je 
	Srbija visoko zadužena zemlja pošto je ukupan spoljni dug u iznosu od oko 
	15,5 milijardi dolara za 2,4 puta veći od izvoza. 
 |  | On je na predstavaljanju publikacije 
	Makroekonomski trendovi i analize ocenio i da se Srbija veoma brzo zadužuje 
	ističući da je samo u prošloj godini uzeto 2,6 milijarde dolara novih 
	srednjoročnih i dugoročnih kredita, što je za oko 800 miliona više od plana. 
 "Nisu istinite tvrdnje predstavika vlade da je nakon otpisa dela duga 
	Pariskom klubu poverilaca, dug po stanovniku od 2000. godine smanjen za 600 
	dolara, već je na kraju prošle godine i pored ukupnog otpisa dugova od oko 
	četiri milijarde dolara svaki stanovnik bio zadužen za 618 dolara više, 
	odnosno sa oko 2.062 dolara", naveo je Kovačević.
 
 On je kazao da je Srbija zbog stalnog rasta kredita stanovništvu bliža "hrvatskom 
	scenariju", gde je nakon završetka privatizacije bankarskog sektora ukupan 
	dug povećan sa 10 na 30 milijardi dolara.
 
 Prema rečima Kovačevića, ove godine će biti nastavljeno i povećanje 
	spoljnotrgovinskog deficita, zato što kurs evra stimuliše uvoz.
 
 On je dodao i da se Srbija je prema oceni Svetskog ekonomskog foruma po 
	strukturi izvoza nalazi na 113 mestu liste od 117 država, pošto najviše 
	izvozi sirovine i proizvode crne metalurgije.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| NOVA KRIZA U 
	VLADI SRBIJE |  | Ljajić podneo ostavku na mestu šefa 
	Koordinacionog tela |  | Ministar za ljudska i manjinska prava Rasim 
	Ljajić podneo je ostavku na mesto šefa Koordinacionog tela za jug Srbije. 
 |  | Ljajić je na konferenciji za novinare kazao da 
	je ostavku podneo nezadovoljan odlukom Vlade Srbije da uvede privremene mere 
	u opštini Novi Pazar. 
 
  Ljajić, 
	inače predsednik Sandžačke demokratske partije (SDP), vodeće stranke u 
	Skupštini u Novom Pazaru, rekao je da ostavku daje zato što "ne uživa 
	poverenje Vlade Srbije, odnosno dela njenih ministara". 
 "Nisam ni jednog trenutka hteo da odam utisak 'uvređene mlade', ili da 
	reagujem kao dete kome su oduzeli igračku. Jednostavno moj politički odgovor 
	treba biti krajnje politički racionalan i zbog toga sam odlučio da podnesem 
	ostavku na mestu predsednika Koordinacionog tela", rekao je Ljajić.
 
 On je dodao da "u ovom trenutku" neće podneti ostavku na mesto predsednika 
	Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom.
 
 Ljajić je, međutim, najavio mogućnost ostavke i na mesto predsednika Saveta, 
	ukoliko oseti da u tom telu ima opstrukcije.
 
 Predsednik SDP je rekao da je juče obavešten da će premijer Crbije Vojislav 
	Koštunica sa njim razgovarati kada se vrati iz posete Francuskoj.
 
 Ljajić je naveo da od Vlade Srbije očekuje da bude daleko neutralnija nego 
	što je to bila do sada, ponovivši da je odluka o uvođenju privremenih mera u 
	opštini Novi Pazar politizovana.
 
 Vlada Srbije uvela je u petak privremene mere u Skupštini opštine Novi Pazar 
	gde su većinu imale stranke okupljene oko Ljajićeve SDP.
 
 To je učinjeno pošto je SDP pokrenula inicijativu za opoziv predsednika 
	opštine Sulejmana Ugljanina.
 
 Dva poslanika Ugljaninove Liste za Sandžak u parlamentu Srbije podržavaju 
	Vladu Srbije.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| NOVI 
	PAZAR-BOMBA |  | Opštinari optužuju SZS za bacanje bombe - SZS 
	demantuje |  | Šef Informativne službe novopazarske opštine 
	Fikret Nikšić optužio je Stranku za Sandžak (SZS) da je iz njenih prostorija 
	juče bačena bomba koja je eksplodirala u blizini zgrade opštine, što je 
	partija SZS odmah demantovala. 
 |  | "Prema izjavama stručnjaka na uviđaju, bomba 
	je bačena sa visine i eksplodirala je dva metra iznad zemlje", kazao je 
	Nikšić na konferenciji za novinare. 
 On je dodao da je u "ovom slučaju kašikara (ručna bomba) pronađena ispred 
	prostorija Stranke za Sandžak, a bomba je eksplodirala dvadesetak metara 
	dalje, ispred zgrade opštine".
 
 "Imajući sve činjenice u vidu, da se zaključiti da je bomba bačena iz 
	prostorija Stranke za Sandžak", rekao je Nikšić.
 
 On je dodao da je predsednik opštine Novi Pazar Sulejman Ugljanin je 
	razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Draganom Jočićem, od kojeg je 
	zatražio da "policija počne da radi svoj posao i hitno otkrije i kazni 
	počinioce".
 
 Potpredsednik SZS Azem Hajdarević "odlučno" je demantovao optužbe da je iz 
	prostorija njegove stranke bačena bomba kašikara.
 
 "Radi se o obračunu između užeg dela Ugljaninovog rukovodstva na jednoj 
	strani i na drugoj strani ljudi koji su iz SDA, ali su protiv uvođenja 
	prinudne uprave", izjavio je Hajdarević novopazarskom Sto plus radiju.
 
 On je dodao da "poseban" obračun treba očekivati prilikom raspodele mesta 
	posle uvođenja prinudne uprave u Novom Pazaru.
 
 Na raskrsnici ispred zgrade opštine u Novom Pazaru, noćas u jedan sat iza 
	ponoći, bačena je eksplozivna naprava. U eksploziji nije bilo povređenih, 
	ali je oštećeno nekoliko vozila i stakala na ulazu u zgradu opštine.
 
 Policija je obavila uviđaj i očekuje se njeno saopštenje.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| CRNA GORA - 
	REFERENDUM |  | Đukanović u TV duelu ostavio najjači utisak |  | Lideri bloka za nezavisnu Crnu Goru Milo 
	Đukanović i Ranko Krivokapić ostavili su povoljniji utisak na crnogorsku 
	javnost nego njihovi konkurenti u TV duelu Predrag Bulatović i Predrag 
	Popović, pokazuje istraživanje Centra za monitoring (CEMI). 
 |  | Prema podacima CEMI-ja, Đukanović i Krivokapić 
	su povoljan utisak ostavili na 67,5 odsto ispitanika, njih 19,6 odsto je o 
	njima imalo nepovoljan utisak, 11,3 odsto nije se moglo opredeliti, a 1,3 
	odsto nije moglo da oceni. 
 
  Na 
	pitanje da ocene nastup Bulatovića i Popovića, 17,5 odsto ispitanika reklo 
	je da su lideri Socijalističke narodne partije i Narodne stranke ostavili 
	povoljan utisak na njih, 65,2 odsto nepovoljan, 15,2 odsto je reklo "ni 
	povoljan ni nepovoljan", a dva odsto nisu mogli da ocene. 
 Pojedinačno, najjači utisak je ostavio Đukanović - 51,5 odsto, Krivokapić 
	15,1 odsto, Popović 10,5 odsto i Bulatović 8,1 odsto.
 
 Po istom istraživanju, izlazak na referendum najavljuje 84,1 odsto 
	anketiranih, 80 odsto već je odlučilo za koga će glasati, neopredeljenih je 
	12,7 odsto, a samo 13,4 odsto smatra da TV dueli mogu uticati na njihovu 
	odluku šta će zaokružiti na referendumu.
 
 Politikolog Čedomir Čupić ocenio je da je iskorak što su četvorica lidera 
	seli da razgovaraju, premda su, kako je ocenio, pokazali "deficit kulture".
 
 Povodom odbijanja da se pre i posle emisije pozdrave i rukuju, on je 
	podgoričkim "Vijestima" kazao da to pokazuje da oni svoje uloge shvataju 
	lično, što je politička škola devedesetih.
 
 "To je politika radikalizma i ekstremizma, ali to se polako stišava i posle 
	referenduma pretpostavljam da će se političari ponašati u okviru 
	civilizacijskih mera i kultivisanosti", kazao je Čupić.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| CRNA GORA I 
	MANjINE |  | Bošnjaci i Albanci mogu prelomiti ishod 
	referenduma |  | Bošnjačke i albanske stranke u Crnoj Gori 
	kontrolišu glasove koji bi mogli odlučiti ishod referenduma i stoga su u 
	poziciji da kroz te pregovore ostvare i neke svoje ciljeve, navodi Balkanska 
	istraživačka mreža (BIRN) u najnovijem broju svog internet biltena. 
 |  | "Bošnjačka i albanska manjina u Crnoj Gori 
	odlučile su da iskoriste svoj potencijalno znatan uticaj na budućnost 
	državne zajednice sa Srbijom i pokušaju da od vlasti naklonjenih 
	nezavisnosti dobiju obećanje da će se njihov položaj poboljšati", piše u 
	tekstu. 
 Zajednice Albanaca i Bošnjaka će, kako ocenjuje analitičar BIRN-a, gotovo 
	sigurno glasati za razdvajanje od Srbije. Pošto su dva tabora sukobljena oko 
	pitanja nezavisnosti "praktično u ravnoteži", glasovi manjina imaće, kako se 
	navodi, odlučujuću ulogu.
 
 BIRN je ocenio da bi apstinencija manjina mogla biti značajan faktor. "Mada 
	bošnjačka i albanska manjina vide sebe u nezavisnoj Crnoj Gori, postoji 
	takođe i dugo akumulirano nezadovoljstvo sadašnjim vlastima", piše u analizi.
 
 To će, prema rečima političkog analitičara Mustafe Canke,biti naročito 
	izraženo u nedolasku Albanaca i Bošnjaka koji su na privremenom radu u 
	inostranstvu. "Broj tih ljudi nije veliki, ali o ishodu referenduma bi moglo 
	da odluči i nekoliko hiljada glasova", nastavlja BIRN.
 "Za svaki rezultat ispod 55 odsto, vlast će pokušati da okrivi Bošnjake i 
	Albance", izjavio je Canka. "Reći će da su mogli više da se potrude", dodao 
	je on.
 
 Pred vladu Crne Gore koja se zalaže za nezavisnost, Albanci, kojih ima sedam 
	odsto, mogli bi, prema pisanju BIRN-a, izneti zahtev da budu proporcionalno 
	zastupljeni u vlasti i da se formira nova opština u Tuzima, koje su sada deo 
	grada Podgorice.
 
 Nekadašnji lider Stranke demokratske akcije, a sada predsednik Demokratske 
	zajednice Muslimana - Bošnjaka Rifat Vesković, kaže da je većini Bošnjaka i 
	drugih manjinskih naroda jasno da u suverenoj Crnoj Gori mogu mnogo lakše 
	ostvariti svoje težnje.
 
 Deo razloga za to je u matematici, kazao je Vesković. "U nezavisnoj Crnoj 
	Gori ima nas 15 odsto (Bošnjaka), a u zajednici Srbije i Crne Gore (bez 
	Kosova) - ne više od dva odsto", objasnio je on.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
 
| Vaskrsenje 
	Hristovo |  | Uskršnje čestitke patrijarha Pavla i 
	nabiskupa Hočevara |  | Patrijarh srpski Pavle i beogradski nadbiskup 
	Stanislav Hočevar razmenili su čestitke povodom najvećeg hrišćanskog 
	praznika - Uskrsa. 
 |  | U čestitki patrijarha Pavla navodi se da je "Hristova 
	pobeda nad smrću naša pobeda nad smrću i započinjanje večnog života". 
 Poglavar SPC je Hočevaru uputio "bratske čestitke i najbolje želje", 
	ocenivši da je "Vaskrsenje Hristovo najveći događaj naše ljudske istorije".
 
 "To je dan koji nas izvodi iz svih ovozemaljskih i ovoživotnih dana i noći, 
	i uvodi nas u nevečernji i neprolazni dan Carstva Božjeg, večnoga i 
	neprolaznoga", naveo je patrijarh Pavle.
 
 Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar poželeo je srećne uskršnje praznike 
	sveštenstvu i vernicima Srpske pravoslavne crkve.
 
 "Ovu moju iskrenu čestitku podržavam gorućom molitvom da nas Nepobedivi sve 
	više povezuje, ujedinjuje, hrabri i snaži. Neka nam Vaskrsli Gospod daje 
	snagu da o Njemu govorimo radosnim pojanjem: Hristos vaskrse - vaistinu 
	vaskrse", naveo je beogradski nadbiskup.
 
 Vernici koji poštuju gregorijanski kalendar, Uskrs slave 16. aprila, a oni 
	koji poštuju julijanski kalendar, taj praznik slave 23. aprila.
 |  |  |  |  |  |  |  |  
     | 
       |