Oglasavanje Marketing
|
Linkovi
Kamera
Borisa Spremo
|
|
Emocije i kupovina |
|
Stručnjaci
su odavno primetili da veliki broj najrazličitijih faktora utiče na spisak
stvari koje kupujemo. Primećeno je, recimo, da su emocije jedan od
najizraženijih pokretača, tako da je jasno da trgovci čine sve da kod kupaca
podstaknu pojedina osećanja.
Primera radi, istraživanje potvrđuje da će osoba koja je ponosna na sebe
kupovati upadljive stvari ili one kojima će nagraditi sebe, dok će osoba kojoj
je sve potaman kupovati stvari za kuću ili slobodne aktivnosti.
Verovatno to dodatno objašnjava zašto se prodavnice odeće, nakita i satova
poznatih dizajnera nalaze u poslovnom delu grada, odnosno zašto neretko nalazimo
prodavnice nameštaja uz restoran. Posle dobrog poslovnog poteza možemo nagraditi
sebe nekim luksuznim detaljem, ali ćemo zato posle dobrog ručka gotovo obavezno
pomisliti na neku udobnu fotelju ili kauč i mnogo lakše se odlučiti za kupovinu
takve stvari.
Brent Bar, profesor marketinga na Fakultetu za mendžment Ted Rodžers, pri
Univerzitetu Rajerson, dodaje da se preko osam od deset kupovina desi na licu
mesta, odnosno da kupci bivaju povučeni i privučeni izloženom robom i celokupnim
utiskom u prodavnici. On naglašava da je stoga veoma važno kako prodavnica
izgleda, koje ili čije slike su okačene, kakvo je osvetljenje, kakva muzika se
čuje, zapravo u kojoj meri sveukupna atmosfera kreira određeno raspoloženje
važno za kupovinu baš tih artikala. Koordinator za vizuelni marketing na Seneka
koledžu, Dejvid Mekdermid ide i korak ispred, napominjući da već atraktivan
izlog obavlja veliki deo trgovačkog posla, jer inspiriše kupce da kroče u
prodavnicu.
Dejl Pirs, profesor istorije i psihologije mode na istom, Seneka koledžu, na
primeru pokazuje da su supermarketi aranžirani tako da što duže zadrže pažnju
kupaca. Svakodnevne namirnice, mleko i hleb, nalaze se na dva različita,
najudaljenija kraja prodavnice, kako bi mušterije što duže prolazile duž rafova
prepunih robe i setile se šta im je još potrebno. Ona kaže da postoji i logično
objašnjenje zašto nikada ne rade sve kase u supermarketu - ponovo je u pitanju
želja da se što više stvari nađe u korpi kupca. Mnogo je veća verovatnoća da će
se korpa dopunjavati ukoliko kupac stoji u redu, nego ako bude u prilici da brzo
izađe iz radnje. |
Klizačica Rošet i njena posveta majci |
|
Jedna
od najtužnijih učesnica ovogodišnjih Zimskih olimpijskih igara u Vankuveru
svakako je klizačica Džoani Rošet. Svega nekoliko dana pre njenog nastupa na
takmičarskom delu Igara, njena majka je preminula od fatalnog srčanog udara u
vankuverskoj bolnici.
Majka Tereza Rošet došla je Vankuver kako bi bila uz svoju ćerku tokom njenog
najznačajnijeg nastupa, ali njeno srce nije izdržalo.
U brojnim intervjuima koje je Džoani i ranije davala, uvek se provlačila priča o
žrtvama koje je njena majka podnosila kako bi pomogla ćerki da ostvari san.
Pored toga što je devojčicu vozila na treninge, majka je snimala treninge kako
bi mogle posle da komentarišu dobre i slabije strane, vodila računa o domaćim
zadacima, poštovanju reda i svemu ostalom što majke rade, a da pri tom nije
nikada pokazivala umor. Otac je takođe dao svoj doprinos, brinući se da zaradi
dovoljno za ćerkinu opremu i časove klizanja.
Džoani Rošet ističe da je imala sreću da joj roditelji omoguće da se bavi onim
što voli. "Mislim da je moja mama želela da moj život bude bolji nego njen što
je bio, pa je tako učinila sve i da naučim engleski koji ona gotovo da nije
znala."
Rošet je posle obaveznog dela na trećem mestu. Publika je burno pozdravila njen
izvanredan napor da nastupi i pored velikog emotivnog bola koji je povremeno
preplavljuje. Svi znaju da će njeni nastup biti posvećen majci i želji da joj se
na pravi način zahvali za sve što je uradila. |
Umro poslednji Kanađanin učesnik Prvog svetskog rata |
|
Poslednji
Kanađanin učesnik I svetskog rata, Džon Bebkok, umro je prošlog četvrtka u svom
domu u Spokejnu, Vašington, u 109. godini života.
Tim povodom, premijer Stiven Harper je izjavio da je otišla i poslednja živa
veza sa Velikim ratom, koji je mnogo načina označio sazrevanje kao nacije. "Mnogo
učesnika, ljudi i žena, platili su skupo slobodu u kojoj mi i naša deca danas
uživamo", naglasio je premijer Harper.
Generalna guvernerka Mišel Žan, koja se nalazi i na čelu Oružanih snaga, istakla
je da je istovremeno tužna i počastvovana što joj funkcija daje priliku da oda
poslednju poštu Bebkoku.
Bebkok, po sopstvenoj želji, neće biti sahranjen uz državne počasti, jer on u
suštini nije bio aktivni vojnik. Zbog svojih godina, on je tovario kamione u
Halifaksu i kopao rovove u Engleskoj. Umesto toga, biće kremiran i njegov pepeo
će biti rasut po pacifičkim severozapadnim planinama.
Bbebkok je odrastao u blizini Kingstona, Ontario i imao je petnaest godina kada
se prijavio kao dobrovoljac za rat, a kasnije je lažući da ima osamnaest, uspeo
da dođe do Engleske. Međutim, i pored velike želje, nije mu pošlo za rukom da
dođe do fronta, jer je otkriveno da je mnogo mlađi. Tek kasnije je, u jednom
intervjuu, priznao da je verovatno imao sreće što se rat završio baš kada je po
propisima, mogao aktivno da učestvuje u njemu.
Ubrzo posle rata, on se preselio u Ameriku, a Kanada mu je 2008. godine ponovo
dala kanadsko državljanstvo.
Sahrana će biti u subotu, 27. februara. |
Deca se vratila kući sa broda Konkordija |
|
Svi
putnici, njih 64, preživeli su kada je usled jakog vetra novoskotijanski
školski brod Konkordija, potonuo kod obala Brazila.
Na brodu se nalazilo 48 učenika 11. i 12. razreda i studenata prve godine
fakulteta, osam nastavnika i osam članova posade, izjavio je direktor Vest
Ajlend Internešenel Koledža Najdžel Mekkarti. Svi su se na vreme bezbedno
prebacili u čamce za spasavanje, koji su bili opremljeni ćebadima, lekovima
i hranom.
Prvi signali o nesreći primljeni su u četvrtak ujutro, i tada je krenula i
potraga za čamcima, ali su oni primećeni tek uveče, a sutradan ujutro su svi
bili na sigurnom. Pokupila su ih dva trgovačka broda.
Školski brod je isplovio sa severoistoka Brazila, 8. februara, a trebalo je
da pristane u Montevideu, Urugvaj, u utorak. Na brodu se odvija nastava i
obrazovni program, koji omogućava učenicima da proučavaju različite stvari
dok putuju svetom.
Nastavnica biologije Rut Mekartur, koja se nalazila na brodu, potencira da
su svi reagovali munjevito i skoncentrisano kada su problemi sa brodom
postali očigledni, pomažući i hrabreći jedni druge. Ista atmosfera
zajedništva zadržala se i kasnije dok su bili na čamcima, tako da su
relativno lako i uz pesmu, prevazilazili po-vremene krize beznađa, kojih je
neminovno bilo tokom 40 sati boravka na nemirnom, otvorenom moru.
Najosnovnije je bilo da nikome ne bude hladno, da niko ne bude žedan i da
svi imaju zaštitu od sunca.
Brazilska mornarica objašnjava da postoje opravdani razlozi zbog kojih
njihova intervencija nije bila efikasnija. Oni tvrde da su, u skladu sa
standardnom procedurom, od trenutka kada su primili signal za pomoć
pokušavali da uspostave vezu sa brodom, kao i da provere sa ostalim
brodovima u okruženju da li postoje naznake da se nešto neželjeno dešava.
Portparolka mornarice Marija Padilja kaže da su želeli da saznaju u čemu je
problem, kako bi reagovali na pravi način, jer intervencija zavisi od povoda
za emitovanje signala.
Ipak, direktor Mekkarti insistira da će istragu o ovom slučaju voditi
Pomorski brodski registar Barbadosa, čije sedište je u Londonu.
Po svemu sudeći, brod je bio zahvaćen mikroudarom vetra, nalik tornadu, što
je učinilo da brod momentalno bude onesposobljen za plovidbu i vrlo brzo
potone. Veruje se da su slični udari razlog nestanka aviona i brodova u
čuvenom Bermudskom trouglu, pa se spasavanje svih putnika i članova posade
školskog broda smatra za pravo čudo.
Brazilske vlasti pomogle su da se sve procedure oko uništenih dokumenata
završe najbrže moguće, kako bi se deca što pre našla u svojim domovima i u
porodičnom okruženju.
Svi učenici i studenti doputovali su u Toronto u ponedeljak, u ranim
jutarnjim satima, gde su ih dočekali članovi njihovih porodica. |
Brajanu Adamsu nagrada za životno delo |
|
Jedan
od najpoznatijih rok muzičara današnjice Kanađanin Brajan Adams dobitnik je
nagrade za životno delo u svojoj zemlji.
Nagrada generalnog guvernera je najviše priznanje umetnicima koji su u raznim
izvođačkim umetnostima dugogodišnjim radom dosegli vrhunske domete.
Brajan Adams je jedan od najuspešnijih kanadskih rok umetnika u istoriji te
zemlje i svetska pevačka zvezda. Tokom karijere duge tri decenije prodao je
milione albuma i imao desetine hitova.
Posredstvom svoje humanitarne fondacije uključen je u mnoge akcije te vrste a
izuzetno su cenjene i njegove fotografije kolega i koleginica kao i one sa
drugim motivima koje objavljuje u poznatim svetskim magazinima i izlaže u
kanadskim i drugim muzejima i galerijama.
Brajan Adams je u duetu sa mladom kanadskom pop-rok zvezdom Neli Furtado pevao i
na gala svečanosti otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Vankuveru.
Među šest dobitnika tog najvišeg priznanja za izvođačke umetnosti je i nekad
vrlo poznata kanadska folk-pop-rok pevačica i kompozitorka indijanskog porekla
Bafi Sent-Mari .
Među njenim hitovima koje su izvodili drugi pevači je i pesma "Up Njhere Nje
Belong" iz filma "Oficir i džentlmen" za koju je kao kompozitorka dobila Oskara
1982. godine.
Svakom od dobitnika pripada 25.000 dolara i komemorativna medalja. |
Filmski festival posvećen zaštiti ljudskih prava |
|
U
Torontu je 24. februara otvoren VII Međunarodni filmski festival posvećen
zaštiti ljudskih prava. Festival će trajati do 6. marta i na njemu će biti
prikazano deset ostvarenja, koja već svojim najavama privlače veliku pažnju.
Manifestaciju je otvorio reditelj Liksin Fan, čiji film Poslednji voz do kuće je
bio prvi na repertoaru, a druge festivalske večeri prikazan je film Trijaža,
irsko-francusko-španski film bosanskog reditelja Danisa Tanovića, sa Kolinom
Farelom, Kristoferom Lijem, Pazom Vegom u glavnim ulogama.
Program ostalih dana može se pogledati na sajtu http://humanrightsfilmfestival.ca.
Studenti mogu pri svojim univezritetima da dobiju karte za festival po ceni od
pet dolara.
Hjuman rajts voč, vodeća je nezavisna međunarodna organizacija koja se bavi
odbranom i zaštitom ljudskih prava, tako što da daje glas potlačenima i traži
odgovornost za počinjena nedela. |
Celodnevna nastava za decu od pet godina |
|
Ontarijska
ministarka prosvete Liona Dombrovski predstavila je zakon o uvođenju celodnevne
nastave za decu uzrasta od četiri i pet godina.
Ovaj program, koji zdušno podržavaju eksperti za učenje u najranijem uzrastu,
podrazumeva da sa decom rade i vaspitači i učitelji.
Vaspitači će biti angažovani pre i posle redovne nastave, do šest sati uveče,
dok će učitelji imati svoju redovnu nastavu. Ministarka Dombrovski naglašava da
je čitav program baziran na učenju kroz igru, uz obavezno procenjivanje i
praćenje napretka dece. Cilj programa je i priprema dece za mnogo raznovrsniji
nastavni program u prvom razredu.
Celodnevna nastava će se uvoditi postupno, s tim da će prvom fazom, već od
septembra, biti obuhvaćeno oko 35 hiljada dece u blizu 600 škola.
Ukoliko tako bude usvojeno, školske uprave će moći da određuju cene za dodatne
aktivnosti koje će se odvijati pre i posle nastave, a moći će slične aktivnosti
da ponude i malo starijim učenicima, onima od 6 do 12 godina. Pored toga,
programi će moći da se realizuju za decu do 12 godina starosti i to-kom posebnih
radnih dana, odmora i raspusta.
Najglasniji protivnik programa je lider proresivnih konzervativaca Tim Hudak,
koji zamera što se u vreme opšte nestašice i ogromnog budžetskog deficita, uvodi
veoma skupa novina, za koju treba izdvojiti oko 1,5 milijardi dolara. |
Kanađani 10. po lepoti |
|
U
internet anketi Britanci su izglasali da su, po lepoti, Kanađani deseta nacija
na svetu.
Na prvom mestu našli su se Amerikanci, a za njima su Brazilci, Španci i
Australijanci, kojima možda i klima pomaže da izgledaju bolje od drugih.
Pre Kanade plasirali su se još i Italija, Švedska, Engleska, Indija i Francuska,
ali u svakom slučaju laska što su, između ostalih, Meksikanci, Rusi, Argentinci,
kao i Holanđani, ostali iza.
Po mišljenju Mišel Vilet, autora modnog veb-sajta www.beautyeditor.com,
jedinstvena lepota Kanađana ima svoje korene u multikulturalnom poreklu, jednako
kao i ljudi koji ovde žive. Navodi se, takođe, da razlika između Amerikanaca i
Kanađana može da se definiše razlikom između težnje za perfekcijom, koju
po-dstiče kultura glamura koja dominira kod naših komšija, i svežeg, prirodnog
izgleda ovdašnjeg življa, što je najčešće posledica izloženosti oštroj klimi. |
|
Oglasavanje Marketing
|