REGION

Koncert Madone u CG ipak platili poreski obveznici

Nezaposlenost najveći problem građana RS

Nemica je bila rob osam godina u Kalesiji

U Crnoj Gori registrovano 45 političkih partija

U akciji Zamak oduzet heroin i oružje

Hrvatska formalno u recesiji

Potvrđen ugovor Crne Gore s Vatikanom

Koncert Madone u CG ipak platili poreski obveznici

Nastup pop zvezde Madone u Budvi 2008. godine u iznosu od 4,3 miliona evra platili su poreski obveznici Crne Gore i pored tvrdnji vlasti da njihov novac neće biti utrošen za finansiranje koncerta popularne pevačice, ustanovila je mreža istraživačkih novinara Organized Crime and Corruption (OCCRP) u tekstu koji objavljuje deo podgoričke štampe. Dokumenti do koje je došla istraživačka mreža pokazuju da je u pozadini događaja bila Prva banka koju kontroliše porodica bivšeg premijera i lidera vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića. U tekstu OČRP-a koji prenose podgorički listovi Vijesti i Dan novinari su ustanovili da je koncert plaćen u vrijeme kada Prva banka nije imala dovoljno novca da izvrši naloge svojih klijenata. U danima nakon isplate novca Madoninom agentu odbijeno je više od 200 naloga klijenata za isplatu iako su oni imali dovoljno sredstava na računima, pokazuju nikada objavljeni podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG), do kojih je došla mreža istraživačkih novinara. Banka je u većinskom vlasništvu porodice Đukanović i poslovnih partnera, dok je najveći pojedinačni akcionar Aco Đukanović - brat bivšeg premijera i nekadašnji kocertni promoter, podseća mreža. Vlada je krajem 2008. godine odobrila Prvoj banci kredit u iznosu od 44 miliona eura, jer nije bila u stanju da izvršava tekuće obaveze. Ustanovljeno je da su kontrolori Centralne banke Crne Gore (CBCG) pokušali da ispitaju zašto se banka koju kontroliše porodica Đukanović "upustila u angažman" finansiranja Madoninog nastupa u Budvi, ali su, kako se navodi u tekstu, ostali uskraćeni za taj odgovor. Mreža istraživačkih novinara podseća da su koncert pop zvezde zvanično organizovali Opština Buda, Nacionalna turistička organizacija (NTO) i Turistička organizacija Budve (TOB), "uz značajan doprinos" potpredsjendika vladajuće DPS Svetozara Marovića. Podseća se i na Marovićevu izjavu iz juna 2008. godine, samo nekoliko dana nakon što je koncert službeno najavljen, kada je tvrdio da "celi projekat finansiraju sponzori", te da "nijedan cent neće biti uzet iz državnih i opštinskih kasa". Banka je, navodi mreža, u septembru 2008, nakon koncerta "zapala u tešku krizu likvidnosti" zbog čega ulazi u kreditni aranžman kako bi vratila novac uložen za koncert. Dio kredita u iznosu od 3,8 miliona ecra platila je 'Budvanska rivijera', preduzeće u državnom vlasništvu koje nije organizator koncerta, a pola miliona evra izdvojila je vlada, ustanovili su kontrolori Centralne banke. Dodaje se da nije poznato gde je završio novac od prodaje karata. Madonin nastup ukupno je koštao 5,3 miliona evra, od čega su 4,3 miliona platili poreski obveznici, a milion privatna kompanija Zavala invest, ustanovila je mreža istraživačkih novinara. Kompanija Zavala invest se pominje u slučaju Zavala, koji se vodi pred crnogorskim pravosuđem protiv bivših čelnika budvanske opštine i njihovih saradnika, optuženih za zloupotrebu službenog položaja i milionsku štetu lokalnom budžetu. Olivera Nikolić, Podgorica

Nezaposlenost najveći problem građana RS

Oko 70 posto anketiranih građana Republike Srpske (RS) smatra da je nezaposlenost najznačajniji problem sa kojim se suočavaju stanovnici ovog entiteta, pokazali su rezultati istraživanja koje je uradila agencija Ipsos Stratedžik marketing za banjalučki Glas Srpske. Prema istraživanju, ekonomsku krizu kao svoj najveći problem i izvor zabrinutosti doživljava 22 posto anketiranih, a korupciju 12 posto ispitanika. Nizak standard i mala primanja najvećim problemom je označilo deset posto anketiranih, dok njih devet posto najviše brinu niske penzije. Istraživanje pokazuje da sedam posto ispitanih kao najveći problem vidi trenutnu političku situaciju, dok je za šest posto građana vodeći problem loša situacija u zdravstvu. Po pet posto stanovnika najviše brinu propala privreda i visoke cene, a za četiri posto anketiranih najveći problem je kriminal. Šest posto ispitanika kao najveći problem nije prepoznalo nijedan od ponuđenih odgovora, a njih četiri posto je odgovorilo da nema problema. Iako je nezaposlenost svima urgentan problem, rezultati istraživanja pokazuju da su zbog toga najviše zabrinuti glasači Partije demokratskog progresa (PDP), među kojima je njih 88 posto taj problem potenciralo kao najznačajniji. Nezaposlenost je kao najveći problem navelo i 74 posto glasača manjih stranaka i 73 posto onih koji trenutno ne bi glasali. Nezaposlenost je, prema rezultatima istraživanja, najvažniji je i za 68 posto glasača Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kao i za 65 posto glasača Srpske demokratske stranke (SDS). Ovaj problem najmanje brine glasače Demokratskog narodnog saveza (DNS), među kojima samo njih 36 posto smatra da je to najveći problem građana RS. Korupcija najviše brine glasačko telo PDP-a, DNS-a i manjih stranaka, dok deset posto glasača SDS korupciju smatra najvećim problemom, a samo sedam posto onih koji podržavaju vladajući SNSD doživljavaju to kao gorući problem RS. Rezultati istraživanja dalje su pokazali da čak 51 posto ispitanika smatra da nijedna politička partija nije u stanju da reši najvažnije probleme stanovnika RS. "Iako više od polovine građana smatra da nijedna politička partija nije u stanju da reši probleme koje su naveli, njih 16 posto navodi da probleme može da reši SNSD, a devet posto veruje SDS-u", pokazali su rezultati istraživanja. Četiri posto stanovnika navelo je da probleme društva može da reši PDP, a po tri posto anketiranih smatra da se sa njima mogu izboriti DNS i Demokratska partija. Da probleme može rešiti Srpska radikalna stranka RS (SRS RS) veruje dva posto, a Socijalistička partija jedan posto ispitanih. odsto stanovnika. Istraživanje je obavljeno u periodu od 16. do 21. maja. Ljiljana Kovačević, Banjaluka

Nemica je bila rob osam godina u Kalesiji

Policija u Bosni i Hercegovini je uhapsila bračni par Milenka (52) i Slavojku Marinković (45) iz sela Gojčin kod Kalesije, zbog sumnje da su osam godina ilegalno držali zatočenu jednu mladu nemačku državljanku. Kako javljaju sarajevski mediji, Nemica je u tom selu bila zatočena više od osam godina, a danas ima 19 godina. Portparol tužilaštva Tuzlanskog kantona Admir Arnautović rekao je da su se Marinkovići prema devojci ponašali nehumano, nisu joj dozvoljavali kontakte sa ljudima i pohađanje škole, i terali su je da radi teške poljoprivredne radove. Devojka je fizički zlostavljana, a kalesijska policija je o ovom slučaju saznala 17. maja kada ih je o tome obavestio komšija Sead Makalić, koji je rekao da je godinama prijavljivao policiji da porodica Markinković u ropstvu drži devojčicu. "Doslovno su je terali da bude rob. Seksualno su se iživljavali nad njom. Dovodili su mnoge muškarce da je seksualno zlostavljaju. Vrelim nožem joj rezali rane po licu, što se golim okom vidi na devojčici. Nikada joj nisu dali da spava u kući. Mala Bedina, kako su je zvali, spavala je sa svinjama i psima", rekao je Makalić medijima. On je dodao da je policija više puta izlazila na teren nakon njegovih prijava proteklih godina, ali su je dobro skrivenu u podrumu svoje kuće Markovići čuvali od očiju javnosti. Nedavno je Sead Makaić uspeo da uslika devojku i fotografiju kao dokaz odneo u policiju, koja je odmah uhapsila bračni par Marinković. Devojka je pronađena u veoma teškom psihičkom i fizičkom zdravstvenom stanju. Opštinski sud u Kalesiji je odredio jednomesečni pritvor supružnicima Marinković zbog sumnje za protivpravno lišavanje slobode.

U Crnoj Gori registrovano 45 političkih partija

U registar političkih partija u Crnoj Gori upisano je 45 političkih stranaka, a crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova je pod rednim brojem 45 registrovalo novu stranku - Pokret vladavine prava. Najavljeno je da će osnivački kongres te stranke biti održan u julu ove godine. U Crnoj Gori su nedavno osnovane dve nove stranke - Pravedna Crna Gora i Pozitivna Crna Gora.

U akciji Zamak oduzet heroin i oružje

Policija Republike Srpske (RS) je u akciji "Zamak" zaplenila 540 grama heroina i oružje, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS (MUP RS). U saopštenju se navodi da će deset osoba, uhapšenih na području Banjaluke, Gradiške i Prijedora, biti predato Okružnom tužilaštvu u Banjaluci. U bekstvu su dve osobe, takođe osumnjičene za trgovinu drogom. Tužilaštvu će biti podnet izveštaj zbog postojanja osnova sumnje da su uhapšeni počinili krivična dela proizvodnje i prometa droge, i trgovine oružjem i eksplozivom. Policija RS juče je u okviru akcije "Zamak" pretresla 14 mesta radi otkrivanja osoba koje se bave trgovinom, pre svega heroinom. Kako je navedeno, na području Banjaluke pretreseno je osam mesta, na području Gradiške dva, a u Prijedoru četiri. U Prijedoru je nađena i ilegalna oprema za organizovanje igara na sreću.

Hrvatska formalno u recesiji

Premijer Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da je Hrvatska formalno u recesiji, jer je u prvom kvartalu 2012. zabeležila pad BDP-a od 1,3 odsto na godišnjem nivou. Milanović je na sednici vlade rekao da je to nastavak pada iz poslednjeg kvartala 2011. godine. "Pred nama je jako puno posla i nećemo se izvlačiti na to da smo nasledili negativne trendove", istakao je premijer. Razlog za takvo stanje su, kako je rekao, veliki pad ekonomske aktivnosti u sektorima industrije, rudarstva i energetike, saobraćaja i građevine, dok je na područjima poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, trgovine, delatnosti hotela i restorana, finansijskog posredovanja i iznajmljivanja nekretnina zabeležen manji rast, ali nedovoljan za kompenzaciju tog velikog pada. Milanović je rekao da je pred vladom puno posla,kao i da će vlada učiniti sve da pokrene investicioni ciklus. Potpredsjednik vlade Branko Grčić izrazio je uverenje da će u drugom delu godine biti ostvaren preokret. Budžet za ovu godinu Vlada Hrvatske temelji na projekciji rasta BDP od 0,8 odsto. Guverner Željko Rohatinski nedavno je rekao da će BDP pasti 1 odsto, a slične prognoze ranije su iznele međunarodne finansijske institucije.

Potvrđen ugovor Crne Gore s Vatikanom

Skupština Crne Gore je ratifikovala temeljni ugovor o regulisanju odnosa Crne Gore i Svete stollice koji su premijer Igor Lukšić i zvaničnici Vatikana potpisali pre godinu dana. Rasprava o predlogu Zakona o potvrđivanju tog akta završena je ranije, a juče je obavljeno glasanje čime je Katolička crkva dobila imovinska i druga, široka statusna prava u Crnoj Gori. Temeljni ugovor sa Vatikanom je drugi akt te vrste koji je država Crna Gora potpisala sa Svetom stolicom. Prvi, sličan akt Vatikan i Crna Gora su potpisali krajem 19. veka. Crna Gora je bila prva pravoslavna zemlja koja je to učinila. U posljednje vreme slični ugovori su potpisani sa Islamskom verskom zajednicom i sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori. Deo opozicije je zamerio Vladi Crne Gore što je odnose sa Vatikanom regulisala pre nego sa pravoslavnom crkvom. Vlada je, međutim, objasnila da u Crnoj Gori još nije potpuno rešeno pitanje dvovlašća pravoslavne crkve, pošto postoje i Mitropolija Srpske pravoslavne crkve, i Crnogorska pravoslavna crkva.