Oglasavanje Marketing
|
Linkovi
Kamera
Borisa Spremo

|
|
SRBIJA |
Utorak, 23. maj 2017. |
Nastavljaju se pregovori o formiranju nove vlade |
|
Srpska
napredna stranka i Socijalistička partija Srbije nastaviće razgovore o novoj
Vladi, a kako je najavljeno, nakon susreta Aleksandra Vučića i Ivice Dačića,
konkretniji rezultati tih pregovora biće poznati nakon predstojećeg vikenda.
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić izjavio je da na
sastanku s predstavnicima koalicije okupljene oko SPS nije bilo reči o
sastavu nove vlade, ali da se razgovori nastavljaju.
Vučić je naveo da je SNS spreman da nastavi razgovore o načinu učešća SPS-a
i njihovih koalicionih partnera u vladi.
"Nakon vikenda sve će biti jasnije i sve ćemo rešiti u rekordnom roku",
kazao je Vučić.
On je ocenio da su iz SPS-a korektno reagovali na predloge koji će biti
sastavni deo nove vlade, pre svega kada je reč o ekonomiji i javnom sektoru.
"U SPS-u razumeju u kojoj se situaciji Srbija nalazi", kazao je Vučić i
dodao da naprednjaci žele da ujedine Srbiju i da im nije cilj vladavina
jedne stranke, iako bi po broju mandata to mogli.
"Vlada će biti tim, ma ko bio u njoj. Tražio sam od SPS-a da više nema feuda
u vladi i da ne postoje ministri koje niko ne sme da pita šta su radili",
rekao je on.
Vučić je izrazio zadovoljstvo saradnjom sa socijalistima u prethodnoj vladi.
"Mislim da je Dačić bolji političar od mene i da bi on neke stvari rekao
šarmantnije", rekao je Vučić.
Predsednik SPS-a Ivica Dačić rekao je da je SPS spreman da pomogne dalje
jačanje države, da su razgovarali o tome šta dalje učiniti, i da nije bilo
nesuglasica.
"Nećemo reći 'to je program SNS i nema nikakve veze sa nama', već ćemo
preuzeti odgovornost za sve političke pluseve i minuse koji iz toga mogu da
proizađu", rekao je Dačić i dodao da je postignut visok stepen saglasnosti i
da najbitniji strateški ciljevi treba da ostanu članstvo u EU i saradnja sa
Rusijom.
SNS su na sastanku predstavljali Vučić i funkcioneri te partije Nikola
Selaković, Zorana Mihjalović i Bratislav Gašić, a koaliciju SPS-PUPS-JS
Dačić, Dijana Vukomanović, Žarko Obradović, Milan Krkobabić i Dragan
Marković Palma.
Kako je najavljeno, naprednjaci će u cetvrtak razgovarati sa predstavnicima
koalicije okupljene oko Nove demokratske stranke Borisa Tadića.
Razgovori o formiranju nove Vlade počeli su u ponedeljak, a naprednjaci su
učešće u novoj vladi do sada jedino konkretno ponudili Savezu vojvođenskih
Mađara.
Predsednik Nove Srbije Velimir Ilić izjavio je da još nije razgovarao sa
predsednikom Srpske napredne stranke Aleksandrom Vučićem o eventualnom
učešću u budućoj Vladi Srbije.
"Vučić je premijer. Njemu je narod ukazao najveće poverenje i on pravi
Vladu, pa će zato biti najodgovorniji za rad te Vlade", rekao je Ilić
novinarima posle otvaranja Sajma građevinarstva.
Ilić je odbio da navede da li sebe ponovo vidi na mestu ministra
građevinarstva, i dodao da je sastavljanje Vlade Vučićev posao.
Predsednik Partije za demokratsko delovanje (PDD) Riza Haljimi izjavio je da
ta partija, koja je na vanrednim parlamentarnim izborima osvojila dva
poslanička mandata u Skupštini Srbije, još nije dobila poziv na razgovor sa
liderom naprednjaka Aleksandrom Vučićem.
Haljimi je za agenciju Beta izjavio da PDD, čija će dva poslanika biti
jedini predstavnici albanske manjine u Skupštini Srbije, ostaje pri stavu da
je zainteresovan za saradnju sa novom Vladom Srbije u oblastima koja se tiču
rešavanja problema na području Preševa i Bujanovca.
"Do sada nismo dobili nikakav poziv za razgovor, videćemo narednih dana. U
načelu smo već izneli naš stav, da smo zainteresovani da sa novom vladom
sarađujemo na resavanju problema u našem području i da očekujemo da nova
vlada obezbedi ozbiljniji pristup za rešavanje problema u preševskoj
dolini", kazao je Haljimi.
Na pitanje da li smatra da poziciju PDD u eventualnim razgovorima o
formiranju nove Vlade Srbije slabe dešavanja na Kosovu, u čijoj je Skupštini
nedavno pokrenut proces za ograničavanje mandata manjinama što najviše
pogađa Srbe na Kosovu, Haljimi je odgovorio da su "Albanci iz Preševa i
Bujanovca i do sada bili taoci nerešenih odnosa Beograda i Prištine".
"Do sada smo više puta iznosili da smo mi taoci nerešenog stanja između
Beograda i Prištine i da smo zbog toga dosta trpeli, ali u toku kampanje smo
čitavo vreme govorili da ako se sa Kosovom normalizuju odnosi, zašto se to
ne bi imalo pozitivnog efekta i na Albance u Preševu i Bujanovcu", kazao je
Haljimi.
PDD je jedina albanska politička partija koja je učestvovala na vanrednim
parlamentarnim izborima 16. marta, dok su se sve ostale albanske partije iz
Preševa i Bujanovca odlučile za bojkot.
Razgovorima sa naprednjacima nadaju se i u Stranci demokratske akcije
Sandžaka koja je na izborima osvojila tri mandata, rekao je portparol te
stranke Edin Gudžević.
|
Kosovo i Albanija među prvih deset po broju azilanata |
|
U Belgiji je ove godine politički azil zatražilo najviše državljana
Avganistana i Sirije, a na spisku među prvih deset su i pridošlice s Kosova
i Albanije, saopštio je belgijski Komesarijat za izbeglice i apatride u
Briselu.
U belgijskim medijima je objavljeno da su belgijske vlasti potvrdile raniju
meru kojom su Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija,
Kosovo i Indija stavljeni na spisak "bezbednih zemalja".
"Bezbednim zemljama" smatraju se one u kojima deluju demokratske institucije,
pravna država i ne krše se ljudska i manjinska prava, tako da suštinski nema
osnova da državljani tih zemalja traže politički azil, pa je zato postupak
za ocenu osnovanosti zahteva za azil veoma ubrzan.
Agenciji Beta je u Komesarijatu za izgeblice i apatride rečeno da je potvrda
ove mere uobičajeni postupak. Odluka o stavljanju Srbije i drugih zemalja na
spisak "bezbednih" doneta je još u junu 2012.
U Belgiji je broj azilanata, u odnosu na mart prošle godine, porastao za 21
odsto, rečeno je u saopštenju belgijskog Komesarijata za izbeglice i
apatride.
Takođe je navedeno da je posle Avganistana i Sirije, azil zatražilo najviše
lica iz Rusije, Ukrajine i Iraka, a potom iz Konga, Gvineje, Kosova,
Kameruna, Irana i Albanije.
Dragan Blagojević,
Brisel
|
U Bujanovcu i Preševu velike površine još pod minama |
|
Direktor Centra za razminiranje Branislav Jovanović izjavio je juče da u
opštinama Bujanovac i Preševo mina ima na 3,3 miliona kvadratnih metara
zemljišta.
Po njegovim rečima, te površine su ograđene i obeležene, uz upozorenje za
meštane, još od završetka sukoba na tom području 2001. godine.
U Bujanovcu je, u organizaciji Koordinacionog tela Vlade Srbije za opštine
Preševo, Bujanovac i Medveđu, i Centra za razminiranje održana prezentacija
problema s minama i drugim neeksplodiranim ubojnim sredstvima.
Jovanović je za agenciju Beta izjavio da je u opštinama Bujanovac i Preševo
obeleženo devet lokacija gde se sumnja da mina ima u grupama.
"U opštinama Bujanovac i Preševo je od 2007. godine do danas očišćeno po oko
milion kvadratnih metara zemljišta koje je bilo pod
minama i
kasetnom municijom koju je ostala od NATO bombardovanja. U toku je
uklanjanje mina kod sela Cerevajka u opštini Preševo, koji je u završnoj
fazi uz pomoć donacije SAD", kazao je Jovanović.
Jovanović je naveo da Centar za razminiranje stalno ponovo obeležava
lokacije gde građani često uklanjaju i lome table sa upozorenjima.
"Na svih devet lokacija stalno obavljamo izviđanje i reizviđanje jer svaki
put kada izađemo na teren saznamo nešto novo, pa u skladu sa tim te lokacije
smanjujemo ili povećavamo", rekao je Jovanović.
Po podacima Opštinskog centra za vanredne situacije u Bujanovcu, od
zaostalih kasetnih bombi i mina u toj opštini je od 1999. godine poginulo
sedam osoba, a 22 su ranjene.
Neeksplodirane kasetne bombe, zaostale nakon NATO bombardovanja, potpuno su
očišćene 2012. godine sa lokacija u opštinama Preševo i Bujanovac. To je
finansiralo Ministarstvo inostranih poslova Norveške, a obavila Norveška
narodna pomoć.
U opštinama Bujanovac i Preševo ostala su minska polja većinom u Kopnenoj
zoni bezbednosti, prema Kosovu.
Tu su od novembra 2000. do maja 2001. godine trajali sukobi između
Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe i srpskih snaga
bezbednosti. Procenjuje se da bi za uklanjanje mina s tog područja bilo
potrebno šest miliona evra.
|
Vučić: Beskompromisno lečenje Srbije od samoupravljanja |
|
Potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić izjavio je juče da neće
biti nikakvih kompromisa u lečenju Srbije od socijalističkog samoupravljanja
i u uspostavljanju moderne tržišne ekonomije.
"Neće biti kompromisa u sprovođenju najtežih ekonomskih reformi kakve nisu
obavljene u poslednjih 30 godina", rekao je Vučić na prijemu povodom početka
rada udruženja Forum Srbija-Nemačka, u galeriji Legata Rodoljuba Čolakovića
u Beogradu.
Vučić je istakao da će Srbija ispuniti svoje bolne spoljnopolitičke obaveze
koje su, uz unutrašnje reforme, uslov da je Nemačka prihvati kao prijatelja.
"Nije suština u tome koliko ćemo para dobiti od Nemačke, nego šta da uradimo
da bi nas prihvatili kao prijatelje, a moraćemo da uradimo mnogo bolnih
stvari", rekao je Vučić.
On je ukazao da je pred Srbijom težak put, ali da ima sigurnu budućnost.
"Sve je u našim rukama i sve zavisi od našeg rada i marljivosti i Nemačka će
nas podržati ako se budemo ponašali ozbiljno i odgovorno", kazao je Vučić.
Vučić je naveo i da će Srbija učiniti sve što može da do 2019. godine završi
pregovore sa EU.
Bivši nemački premijer Gerhard Šreder rekao je da je želja srpske vlade da
uđe u EU do 2020. godine realna, ako sprovede neophodne, teške reforme.
"Budućnost Srbije je u EU i to je u skladu sa željama njenih građana,
istorijom i identitetom Srbije. Pristupanje Srbije i drugih država zapadnog
Balkana je i u interesu EU, koja neće biti potpuna bez njih", kazao je
Šreder.
Šreder je naveo da postoje mnoga otvorena pitanja između Beograda i Prištine
ali da je on uveren da će se ta pitanja rešiti, i istakao da je Briselski
sporazum izuzetno važan korak za Srbiju i stabilnost Balkana.
"Srbija je postala faktor stabilnosti na Balkanu. Srpska vlada je u
poslednjih godinu i po dana suštinski popravila odnose u regionu,
prvenstveno sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, i to možemo zahvaliti i
Vučiću", rekao je Šreder.
Šreder je izrazio uverenje da će Nemačka biti pouzdan partner Srbiji na
evropskom putu, i podsetio da je njegova zemlja Srbiji od promena 2000.
godine dala 1,6 milijardi evra, što je više nego bilo koja druga zemlja
pojedinačno.
"Početak pregovora Srbije i EU 21. januara je istorijski trenutak. Važne su
i najavljene reforme koje će poboljšati uslove poslovanja u Srbiji i privući
investitore. Isto toliko su, takođe, važni i volja i odlučnost nove Vlade i
Vučića da pokrenu reforme, ali je veoma važno i da ih građani svesrdno
podrže", rekao je Vučić.
Predsednica Fondacije "Dr Zoran Đinđić" Ružica Đinđić rekla je da Zoran
Đinđić nikada nije bio u dilemi o značaju jačanja odnosa sa Nemačkom.
"On je u Nemačkoj zaokružio svoj filozofski kocept koji je u velikoj meri
opredelio njegovu političku praksu. Na putu priključenja Srbije Evropi
brutalno je zaustavljen, a protekla decenija nas uverava u životvornost
njegovih ideja", rekla je Ružica Đinđić.
Forum Srbija Nemačka je udruženje građana osnovano sa ciljem unapređenja
odnosa i dijaloga Srbije i Nemačke.
Počasni članovi Foruma su Vučić i koordinator nemačke vlade za istočnu
Evropu Gernot Erler.
Prijemu su prisustvovali nemački i srpski privrednici, političari, reditelj
Srdan Golubović i urednici medija.
|
U ponedeljak izveštaj o trošenju sredstava na Kosovu |
|
Anketni odbor za ispitivanje trošenja budžetskih sredstava na Kosovu i
Metohiji od 2000. do 2012. godine predstaviće svoj izveštaj na sednici u
ponedeljak, izjavio je juče predsednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović.
"Važno je da građani Srbije znaju kako je trošen njihov novac. Mislim da tu
niko ne sme da bude zaštićen i da izveštaj treba da pokaže realno stanje,
kako su se te stvari odvijale", rekao je Stefanović za agenciju Beta.
On je izrazio uverenje da će izveštaj biti predstavljen javnosti ubrzo nakon
usvajanja na sednici Odbora.
Anketni Odbor formiran je u aprilu 2013. godine i on ima 14 članova kojima
su u utvrđivanju činjenica pomagali zaposleni u Poreskoj upravi, Državnoj
revizorskoj instituciji i pravnici.
|
Čuganov: Izgradnja Južnog toka krajem drugog kvartala |
|
Rukovodilac Departmana za upravljanje projektima u Gaspromu Leonid Čuganov
izjavio je da će krajem drugog kvartala ove godine početi osnovni
građevinsko - montažni radovi na izgradnji gasovoda Južni tok.
"Ove godine projekat Južni tok u Srbiji prelazi u aktivnu fazu realizacije",
rekao je Čuganov u Novom Sadu, povodom početka regionalne rukometne "SEHA
Gasprom" lige.
U saopštenju se navodi da je Čuganov ukazao da se od 24. novembra prošle
godine "u punom jeku izvode pripremni radovi (na Južnom toku), završava se
proces regulisanja prava na zemljište za prioritetnu deonicu izgradnje i
vrši se državna tehnička kontrola projektne dokumentacije".
"U procesu projektovanja i definisanja ključnih tehničkih parametara Južnog
toka mi smo posebno vodili računa o pitanjima ekološke bezbednosti i
minimalizacije uticaja na životnu sredinu", rekao je Čuganov, a navodi se u
saopštenju.
On je dodao da Gasprom namerava da koristi najsavremeniju tehnologiju, uz
poštovanje najstrožih ekoloških zahteva.
|
Milan Panić: Znao sam recept za Dejton |
|
U Beogradu je sinoć predstavljena knjiga "Milan Panić - Misija
mira, Dejton je moja ideja" autora Manojla Manje Vukotića, koja otkriva
detalje sklapanja sporazuma kojim je završen rat na prostorima bivše
Jugoslavije i ulozi bivšeg premijera SR Jugoslavije.
"Kada sam pre 30 godina došao u Srbiju, došao sam da sklopim mir i sklonim
sankcije. Kasnije su pisali da u tome nisam uspeo, ali kada pročitate ovu
knjigu videćete da sam uspeo da ih dovedem u Dejton, jer sam znao recept -
kako da nateraš Miloševića (Slobodan), Tuđmana (Franjo) i Izetbegovića (Alija)
da razgovaraju", rekao je na promociji Milan Panić koji je tim povodom
doputovao iz Amerike u Beograd.
Milan Panić je američki biznismen sprskog porekla, osnivač i dugogdišnji
direktor farmaceutske kompanije ICN Farmasjutikals, koji je u periodu od
1991-1993 bio savezni premijer.
"Nije bilo lako postići mir, ali to sam hteo da uradim. Kada sam došao tada
u Srbiju, mislio sam da sam došao na Mars", rekao je Panić i dodao "za mene
je bilo važno da kažem da sam uradio sve što sam mogao".
O tome da je Dejtonski sporazum sklopljen na inicijativu Panića, svedoče i
dokumenta američke obaveštajne agencije (CIA) koja su nedavno objavljena.
Skidanje vela tajne sa tih dokumenata, bilo je prema rečima autora,
neophodan razlog za nastanak knjige.
"Panić je nesalomivog duha, veliki patriota i borac. Uvek se borio za mir i
na kraju izborio. I sam Klinton (Bil) priznaje da je Dejton bio njegova
ideja", rekao je Manojlo Vukotić kome je ovo treća knjiga o Paniću.
Bivšeg mandatara, koji sada ima 85. godina, Vukotić je opisao i kao
vizionara, čoveka koji je znao da razgovora i za čiji je "pad odgovorna
razjedinjena opozicija".
"Milan Panić je propuštena šansa Srbije, naša sudbina bi bila drugačija da
smo tu šansu iskoristili", ocenio je Močilo Grubač koji je u Panićevoj vladi
bio ministar pravde.
On je naveo da je najveći uspeh te vlade bilo vraćanje nade "obeshrabljenom
i poniženom narodu", ali i opoziciji.
"Imao je smisla za politiku, znao je da uoči problem i nađe rešenje. Skoro
pa je tada rešio problem Kosova", rekao je Grubač.
Promiciji knjige prisustvovale su brojne javne ličnosti, među kojima i
predsednik Političkog saveta Demokratske stranke Dragoljub Mićunović, kao i
predstavnici crkve.
|
|
Oglasavanje Marketing
|