Oglasavanje Marketing
|
Linkovi
Kamera
Borisa Spremo

|
|
REGION |
Utorak, 23. maj 2017. |
BiH u znaku predstojećih opštih izbora |
|
U
svim gradovima u BiH postavljeni su plakati i bilbordi političkih partija sa
različitim predizbornim porukama građanima povodom opštih izbora koji će
biti održani 12. oktobra.
Građani će na opštim izborima birati članove Predsedništva BiH, poslanike u
Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Predstavničkom domu
Parlamenta Federacije BiH, poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske,
predsednika i potpredsednike RS i poslanike u deset kantonalnih skupština u
Federaciji BiH.
Stranački kandidati preko plakata i letaka obećavaju obnovljanje privrede,
sigurnost, borbu protiv korupcije, ulazak u Evropsku uniju.
Socijaldemokratska partija (SDP) BiH ove godine je napravila iznenađenje
tako što je za bošnjačkog člana državnog Predsedništva kandidovala
dugogodišnjeg novinara Federalne televizije (FTV) Bakira Hadžiomerovića.
U predizborne svrhe, SDP je brendirala crveni autobus sa likom kandidata
Hadžiomerovića i sloganom "Stvarno drugačiji predsednik".
Stranka demokratske akcije (SDA) je aktuelnog člana Predsedništva BiH Bakira
Izetbegovića, kandidovala za istu poziciju, pod sloganom "U jedinstvu je
snaga".
Savez za bolju budućnost (SBB) čiji je lider medijski magnat Fahrudin
Radončić, kandidovao je svog predsednika za ulazak u Predsedništvo BiH sa
sloganom "Cunami pravednosti i snažnog razvoja BiH".
Demokratski front (DF) je nova stranka koju je oformio Željko Komšić nakon
što je napustio SDP, a izborni slogan te partije glasi "Odlučno u promene".
DF na predizbornim skupovima ističe da su članovi te partije "obični ljudi
koji neće dozvoliti da vladaju oni koji su u protekle četiri godine ispunili
svega tri odsto datih obećanja na proteklim izborima".
Na opštim izborima za člana Prededništva BiH se kandidovao bivši poglavar
Islamske zajednice Mustafa Cerić kao nezavisni kandidat, čiji je slogan "Sačuvajmo
zemlju, uredimo državu" .
Cerića mediji optužuju da je za potrebe kampanje u potpunosti plagirao logo
kasina u Las Vegasu (The M Resort Spa Casina) i logo hrišćanske konferencije
(Virginia Mennonite Conference).
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika počeo je preizbornu
kampanju brendiranim automobilima koji kruže gradovima u Republici Srpskoj,
a iz koji se ori narodna muzika sa sledećim tekstom: "Neću više da
razmišljam, jasno mi je sve, ubedljivo najbolji je SNSD".
Slogani dve najveće hrvatske stranke u BiH-Hrvatske demokratske zajednice (HDZ
BiH) i Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990) su "Hrvatski odgovor"
i "Podvucimo crtu".
Iz Centralne izborne komisije su saopštili da u slučaju govora mržnje tokom
kampanje, stranke mogu biti kažnjene novčano do pet hiljada eura.
Za učešće na oktobarskim opštim izborima overeno je ukupno 113 političkih
subjekata, od čega 65 političkih stranaka, 24 nezavisna kandidata i 24
koalicije.
U BiH je evidentirano ukupno 3.278.908 osoba s pravom glasa.
Mandat izabranih zvaničnika je četiri godine.
Izbori se održavaju bez sprovedene obavezujuće presude Evropskog suda za
ljudska prava u Strazburu u slučaju "Sejdić i Finci", što znači da
predstavnici manjinskih naroda ni ove godine neće moći da budu birani za
državne funkcije.
Merima Spahić,
Sarajevo
|
Iz Crne Gore 30, iz BiH 350 i Kosova 150 boraca u islamistima |
|
Sa teritorije Crne Gore u Irak i Siriju otišlo je 30 islamskih dobrovoljaca,
koji se bore u redovima Islamske države, objavio je Radio Slobodna Evropa.
U analizi se navodi da značajan broj pripadnika Islamske države dolazi iz
Bosne i Hercegovine (BiH), Albanije i Kosova.
Od svih zemalja regiona najviše dobrovoljaca u redovima islamskih
ekstremista ima BIH - 350, a slede Kosovo sa 150, Albanija sa 140, dok je iz
Makedonije "u džihad" otišlo 20 dobrovoljaca, procene su iz analize koju je
objavio RFE.
Srbija se, prema infografici predstavljenoj na sajtu Radija, sa samo tri
borca na strani islamskih ekstremista nalazi u grupi zemalja sa najmanjim
brojem takvih boraca.
U analizi se među zemljama koje prednjače po broju dobrovoljaca na strani
islamista, sa više od 600 boraca, navode i Francuska, Britanija i Jordan.
Polovinu pripadnika ekstremističke grupe Islamska držva čine borci iz drugih
zemalja, procene su američke Centalne obaveštajne agencije (CIA) koje
prenosi RFE.
Olivera Nikolić,
Podgorica
|
Ubijen Amir Osmanagić |
|
Uprava crnogorske policije formirala je specijalni tim koji treba da
rasvetli ubistvo Amira Osmanagića u Baru, objavljeno je u sredu uveče u
Podgorici.
Osmanagić je ubijen u utorak, a bio je vođa jednog od najvećih kriminalnih
klanova u Baru, čije je delovanje dugo izazivalo nesigunost među
stanovništvom.
Rasvetljavanje ubistva Osmanagića zatražio je i Odbor Skupštine Crne Gore za
bezbednost.
Mediji su preneli da je Osmanagić ubijen jednim hicem iz daljine, u svom
lokalu, a isti metak je ranio konobara.
Osmanagić je ranjen u stomak i odmah nakon ranjavanja je preminuo. U
pucnjavi je ranjen i konobar lokala u kojem je ubijen Osmanagić.
Mediji javljaju da je 15 minuta nakon ranjavanja Osmanagića usledila nova
pucnjava u strogom centru Bara, na očigled brojnih prolaznika tog primorskog
grada.
Po tim izveštajima, nepoznati mladić je upao na terasu kafea "La eskvina" i,
po rečima očevidaca, uz povike ispalio više metaka u grupu mladića koji
navodno pripadaju klanu suprostavljenom Osmanagićevoj grupi.
Zvaničnih informacija o posledicama ovog napada nema, a policija je
blokirala centar Bara.
Osmanagić se u policijskim dokumentima vodi kao vođa jednog od barskih
klanova. On je zajedno sa suprugom Ljiljanom Bigović Osmanagić bio
osumnjičen za pranje novca stečenog ilegalnim organizovanjem igara na sreću
u jednom automat klubu u Baru.
Armin Muša Osmanaguć je dovođen u vezu sa ubistvom urednika podgoričkog
"Dana" Duška Jovanovića 2004. godine.
Policija je sumnjičila Osmanagića za učešće u tom zločinu od prvih dana
istrage, kada ga je za sada jedini osuđeni, Damir Mandić, navodno, pomenuo u
saslušanju pred policijom.
Na osnovu tadašnje Mandićeve ispovesti policija je sačinila službenu belešku,
koja kasnije nije prihvaćena na sudu kao validan dokaz.
|
Pad stranih investicija u BiH u ovoj godini 67 posto |
|
U BiH je zabeležen trend smanjenja i povlačenja stranih
investicija zbog političke nestabilnosti i i administrativnih prepreka,
rekao je predsednik Vijeća stranih investitora u BiH, Branimir Muidža za
sarajevski Dnevni avaz.
List navodi da su ukupna strana ulaganja u BiH prvoj polovini ove godine
iznosila 54,4 miliona KM, što je za 67,1 posto manje nego u istom periodu
prošle godine.
Muidža je rekao da "čak i kada postoje dobra zakonska rješenja, vrlo često
se ona u BiH ne provode u praksi".
"Strani i domaći investitori i preduzetnici susreću se s problemima da
institucije zbog svoje kompleksnosti i neadekvatnog birokratskog aparata
počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti.
Takođe, nailaze i na propise koji nisu harmonizovani na samoj teritoriji
BiH, a i na one koji nisu u skladu s legislativom EU, a ni sa susjednim
zemljama", izjavio je Muidža.
Prema njegovim rečima, investitori osim političke situacije i stabilnosti
zemlje, sagledavaju i opštu sigurnost, porezni okvir, tržišni potencijal,
kvalitet, trošak radne snage, vreme potrebno da se oplodi kapital,
dostupnost sirovina i trošak kapitala.
"Pogled izvana kroz prizmu nabrojanih parametara ukazuje na to da BiH nije
prioritet ulagačima u globalnoj konkurenciji", izjavio je Muidža.
On je istakao da je BiH za privlačenje stranih investicija potreban stabilan
politički i pravni sistem, niske porezne stope uz poticaj reinvestiranja
dobiti, efikasna administracija, kvalitetna edukacija radne snage koja treba
biti sposobna, kvalifikovana, vredna, a onda i adekvatno plaćena za svoj rad.
Muidža je istakao da se samo za izdavanje građevinske dozvole ili priključka
za struju, prosečno čeka 180 dana.
Merima Spahić,
Sarajevo
|
Makedinija i Crna Gora međusobno priznale vozačke dozvole |
|
Crna Gora i Makedonija potpisale su u Podgorici sporazum o
međusobnom priznavanju vozačkih dozvola.
Državljani dve države koji prijave boravak u drugoj državi moći će da dobiju
vozačke dozvole bez polaganja vozačkog ispita, suština je potpisanog
sporazuma.
Sporazum o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola potpisali su ministri
unutrašnjih poslova Makedonije i Crne Gore, Gordana Jankuloska i Raško
Konjević.
Crnogorski ministar je saopštio da je Crna Gora "najzainteresovanija" da
sličan sporazum potpiše sa Italjom kako bi svojim državljanima, koji žive u
zemljama članicama Evropske unije (EU), olakšala proceduru dobijanja vozačke
dozvole.
|
Potpisan sporazum o zajedničkom korišćenju DKP |
|
Makedonija i Srbija su prijateljske zemlje čiji je zajednički
interes da međusobni odnosi budu još bolji i da se obe pridruže Evropskoj uniji,
izjavili su u Skoplju ministri spoljnih poslova dve zemlje Nikola Popovski i
Ivica Dačić.
Kako prenosi agencija Makfaks, pored političkih, dve zemlje imaju veliku
ekonomsku saradnju, a novina je potpisivanje sporazuma o zajedničkom korišćenju
diplomatsko-konzularnih predstavništava. Popovski je ocenio da dve zemlje u
budućnosti mogu da imaju veoma plodnu saradnju.
"Obe zemlje su kandidati za članstvo u EU, Srbija već pregovara, Makedonija duži
vremenski period ne može da to ostvari, ali definitivno sva poglavlja koja se
odnose na evropske integracije, unapređujemo i sprovodimo reforme, možemo da
imamo veoma plodnu saradnju", rekao je šef makedonske diplomatije.
Popovski je dodao da je potpisani sporazum o zajedničkom korišćenju
diplomatsko-konzularnih predstavništava dodatni korak u cilju racionalizacije
resursa što je neophodno u uslovima finansijske krize. Dačić je ocenio da dve
zemlje treba što pre da postanu deo Evropske unije.
"Srbija i Makedonija su prijateljske zemlje. U interesu nam je da imamo dobre
odnose, Srbija podržava evropsku budućnost Makedonije i mislimo da je ovaj
region godinama i decenijama nepravedno potcenjivan u odnosu na druge delove
Evrope i zaslužuje što je pre moguće da uđe u EU", rekao je Dačić.
Dačić je tokom posete Skoplju razgovarao i sa predsednikom Makedonije Đorđom
Ivanovim i sa predsednikom parlamenta Trajkom Veljanovskim.
|
Koordinator Evropske ekspertske grupe osumnjičen za prevaru |
|
Banjalučka policija podnela je krivičnu prijavu protiv B.B. iz Beograda,
koji je osumnjičen da je kao izvršni koordinator Evropske ekspertske grupe
oštetio jedno banjalučko preduzeće za više od 88 hiljada evra.
B.B (1970) se tereti za krivična dela poslovne prevare i falsifikovanja isprava.
Policija ga tereti da je u periodu od septembra 2007. godine do aprila 2009.
godine, u svojstvu izvršnog koordinatora Evropske ekspertske grupe, prezentovao
neistinite informacije, dostavljao falsifikovane isprave.
B.B se takođe tereti da nije ispunjavao obaveze iz Ugovora o poslovno-tehničkoj
saradnji sa preduzećem za proizvodnju papira iz Banjaluke, od kojeg je naplatio
172.113 konvertibilnih maraka (oko 88 hiljada evra) na ime ispunjena obaveza iz
ugovora, čime je za taj iznos oštetio preduzeće.
Ljiljana Kovačević
Banja Luka
|
|
Oglasavanje Marketing
|