Oglasavanje Marketing
|
Linkovi
Kamera
Borisa Spremo
|
|
SRBIJA |
Utorak, 23. maj 2017. |
Čelnici Euleksa druže se sa kriminalcima |
|
Suspendovana
tužiteljka Euleksa Marija Bami izjavila je da se ona nalazi pod istragom "umesto
Euleksa, nakon što je pokušala da unutar institucija Euleksa ispravi greške
u toj misiji."
"Javno sam progovorila tek kad sam iscrpila sve opcije", kazala je Bamijeva
za sarajevski Dnevni avaz.
Ona je izrazila razočarenje što sada "nju istražuju, iako je ona tražila da
se istraže njeni navodi", i istakla da se čelnici Euleksa druže s mafijašima
i moćnim političarima Kosova, s kojima i večeraju zajedno.
Kako je ukazala, to čini šef Specijalnog odeljenja Euleksa Džonat Ratel,
koji "nije bio zainteresovan za istrage o finansijskom kriminalu i potpuno
je uništio tu istražnu jedinicu u Euleksu".
"Kada je mene suspendovao, više se niko ne bavi finansijskim kriminalnom u
Euleksu", kazala je Marija Bami.
Ona tvrdi da je ukazivala na brojne neregularnosti u radu Euleksaa, da je
dobila i "neke presretnute razgovore koje su potvrđivale njene sumnje, te da
je šef Pravnog odeljenja trebalo da istraži aktivnosti tužiteljke Jaroslave
Novotne i sudije Frančeska Florija, ali se to nije nikada dogodilo".
Bamijeva je rekla i da je naišla na dokaze da su kriminalci davali novac
sudiji Floriju da ih oslobodi u slučaju bacanja bombe na kafanu "Klinton", "ali
ni to Euleks nije htio da istraži".
Dodala je da su poverljivi izveštaji išli u ruke sudiji Floriju, "ali i
nekim kriminalcima kada su se vodile istrage protiv njih", i postavila
pitanje kako je to moguće.
|
Nezavisna istraga korupcije sudija i tužilaca u Euleksu |
|
Visoka predstavnica Evropske unije Federika Mogerini je danas saopštila da
će imenovati nezavisnog pravnog stručnjaka sa zadatkom da istraži teške
optužbe za korupciju sudija i tužilaca Euleksa, njihov dosluh s kriminalcima
i zločincima, ometanje istrage i skrivanje dokaza.
Mogerini je o tome izvestila Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta, a
grupa socijalista u EP je pozdravila to što je "visoka predstavnica EU
iskazala odlučnost i principijelnost", uz opasku da je "dosadašnja istraga
više bila skrivanje" činjenica.
Evropska komisija je tek po izbijanju skandala oko korupcije u Euleksu, pre
nekoliko dana, saopštila da se o tome vodi istraga još od decembra prošle
godine.
Grupa socijalista u parlamentu EU je podvukla da se "mora izneti puna
zakonska istina za svakog zvaničnika EU za koga se utvrdi da je kriv za
korupciju ili kriminal" ciljem da povrati poverenje u verodostojnost misije
EU na Kosovu".
Novinari su prethodno na konferenciji za štampu u Evropskoj komisiji
zatražili objašnjenje o glasinama da su zvaničnici u okruženju bivše visoke
predstavnice Ketrin Ešton naložili da se o istrazi unutar Euleksa ništa ne
obelodani zato da to ne bi loše uticalo na dijalog Beograd-Priština.
Portparolka u Evropskoj komisiji Maja Kocijančič je odgovorila da "ne može
ići u pojedinosti", ali je naglasila da se "sve optužbe i dalje pomno
proučavaju i čini se sve da se utvrdi istina".
Odgovorni u Evropskoj uniji za Euleks su juče na sastanku zatvorenom za
javnost odbili da poslanicima Evropskog parlamenta prenesu saznanja o
optužbama za korupciju sudija I tužilaca Euleksa, njihovom dosluhu s
kriminalcima i zločincima i ometanju istraga, s obrazloženjem da je "interna
istraga u Euleksu u toku".
To je izazvalo veliko nezadovoljstvo poslanika u Pododboru za bezbednost i
odbranu EP, s kojima su se iza zatvorenih vrata sastali Fernando Đentilini,
zadužen za balkanska pitanja u Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS) i
nadležni za misije rešavanja civilnih kriza u toj Službi Kenet Din.
Maja Kocijančič, predstavnica za štampu Mogerinijeve, je pre toga izjavila
da je visoka predstavnica EU "vrlo jasno predočila da se s time mora
sučeliti s najvećom mogućom otvorenošću i da je u interesu EU da se razjasne
sve stvari vezane za taj slučaj i da se očuva verodostojnost te
misije(Euleks)".
EU Misija vladavine prava na Kosovu - Euleks, s mandatom da uvede vladavinu
zakona i nezavisno pravosuđe kako bi se suzbili korupcija i organizovani
kriminal, ima hiljadu i šesto sudija, tužilaca i policajaca, mahom iz
zemalja Evropske unije, kao iz SAD i još nekih zemalja. Godišnji budžet
Euleksa od 90 miliona evra plaćaju članice EU, kao i Kanada, Norveška,
Švajcarska, Turska i SAD.
Dragan Blagojević,
Brisel
|
Otežano procesuiranje odgovornih za zločine nad Srbima |
|
Procesuiranje odgovornih za zločine nad Srbima na Kosovu otežava činjenica
da su osumnjičeni nedostupni pravosudnim organima, ali i to što je tužiocima
iz Srbije onemogućen pristup dokazima i svedocima na Kosovu i Metohiji,
izjavio je zamenik Tužioca za ratne zločine Srbije Dragoljub Stanković.
On je juče informisao članove odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju o
detaljima izveštaja o rasvetljavanju i procesuiranju odgovornih za zločine
počinjene nad Srbima i drugim nealbanskim stanovništvom od 1998. godine, a
koji ima oznaku službene tajne.
Predsednik Odbora Milovan Drecun rekao je da se takvi izveštaji ne razmtraju
na sednicama otvorenim za javnost, ali da on smatra da je tema veoma bitna,
zbog čega je predstavnike Tužilaštva zamolio da saopšte ono što mogu.
Stanković je na Odboru rekao da je Tužilaštvo do sada završilo istrage u 14
predmeta za zločine na Kosovu protiv 95 osumnjičenih, a kojima je obuhvaćeno
više od stotinu žrtava.
"Nažalost, istrage su prekinute jer su osumnjičeni nedostupni našim
pravosudnim organima, pošto kosovska strana ne želi da ih izruči", istakao
je on.
Kao jedan od najvećih problema u procesuiranju odgovornih, zamenik srpskog
tužioca je naveo problem sa Interpolovim poternicama koje je Srbija
raspisala protiv svih 95 osumnjičenih kosovskih Albanaca, a koje države koje
su priznale nezavisnost Kosova "nerado" izručuju.
On je kazao da je u predmetu protiv Orahovačke grupe, jedan osumnjičeni
izručen Srbiji i u prvom stepenu (pred Višim sudom) oslobođen pošto sudsko
veće "nije poverovalo svedocima" nakon čega je pušten na slobodu i otišao iz
Srbije.
U postupku za isti zločin koji se vodio na Kosovu, dvojica osumnjičenih su
osuđeni, na osnovu iskaza istih svedoka kojima su, kako je rekao Stanković,
"Euleksove sudije poverovale".
Dragoljub Stanković je rekao da Tužilaštvo za ratne zločine nema nadležnosti
na KiM da sprovodi istražne radnje što, kako je ocenio, dodatno odugovlači
postupak.
Ono što je još više zakomplikovalo situaciju je, istakao je Stanković,
Uredba Vlade Srbije iz marta 2013. godine zbog koje je dva puta tokom ove
godine bio vraćen sa Kosova, i da mu se čini kao da se radi o dve nezavisne
države.
Direktor vladine Kancelarije za nestale Veljko Odalović rekao je da su
pronađena tela 346 Srba u masovnim grobnicama.
"Zavet ćutanja na Kosovu o zločinama nad Srbima je ozbiljan problem", ocenio
je Odalović i dodao da se traga za telima jos 522 osobe.
Zamenik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Željko Jović rekao je da
problem procesuiranja odgovornih za zločine zahteva veću koordinaciju svih
institucija.
"Ono što najviše boli je to što je veliki broj zločina ostao nekažnjen",
kazao je on i dodao da bi možda trebalo ići u proširenje delokruga
institucija koje se bave rešavanjem tih probema.
Sednici je prisustvovao i predsednik udruženja ubijenih, nestalih i
kidnapovanih Srba sa Kosova Simo Spasić, koji je naglasio da zbog "poverljivosti",
porodice ni posle 16. godina nisu došle do istine i pravde.
|
Ambasadorka SAD na Kosovu opsovala tokom govora |
|
Američka ambasadorka na Kosovu Trejsi En Džejkobson danas je, ljuta zbog
odugovlačenja konstituisanja institucija Kosova, na jednom skupu u Prištini
pozvala kosovske lidere da "ne useru posao".
Tokom govora na konferenciji NVO Fol američka ambasadorka se direktno
obratila kosovskim liderima koji već pet meseci ne uspevaju da konstituisu
institucije nakon vanrednih parlamentarnih izbora 8. juna.
"Nemojte usrati posao", rekla im je Džejkobson na albanskom jeziku.
Tokom govora na konferenciji trejsi En Džejkobson je bila izuzetno kritična
i izjavila da je u tradiciji kosovskih lidera da budu korumpirani i pritom
kao primere navela lidera DSK Isu Mustafu i Incijative za Kosovo Fatmira
Ljimaja.
Ocenila je da je poziv nekih političkih stranaka na proteste pogrešan potez.
Pojedini lideri pokreta Samoopredeljenje su ranije pozvali na proteste kako
bi se srušila vlada premijera Hašima Tačija, dok lider AZBK Ramuš Haradinaj
nije isključio mogućnost da protesti budu rešenje za izlazak iz sadašnje
situacije.
|
Srpska lista poziva da budu zaštićene manjine na Kosovu |
|
Srpska lista koja okuplja srpske poslanike u Skupštini Kosova ocenila je
danas da se podižu tenzije na kosovskoj političkoj sceni i pozvala
međunarodnu zajednicu i prištinske vlasti da u takvoj atmosferi zaštite
manjine.
U saopštenju Srpske liste se navodi da pojedini kosovski političari pominju
i proteste kako bi se smenila dosadašnja vlada i okončaka institucionalna
kriza nakon vanrednih parlamentarnih izbora 8. juna.
"Zato pozivamo sve institucije zadužene za bezbednost, međunarodnu zajednicu,
političke lidere Albanaca, kao i sve dobronamerne Albance da stanu u zaštitu
svih manjinskih zajednica i pozovu na mir i dostojanstvo ukoliko do takvih
protesta dođe", piše u saopštenju.
Ta lista je ocenila da zbog političke blokade na Kosovu trpe svi građani, a
posebno "oni albanske nacionalnosti koja je u većini, i čija je ekonomska
egzistencija ugrožena".
"U takvim situacijama, poučeni ranijim iskustvima, Srbi su skoro uvek bili
kolateralna šteta zbog povećanog stepena ugrožavanja bezbednosti", ocenila
je Srpska lista koja u Skupštini Kosova od 120 poslanika ima 10 mandata.
|
Inicijativa sudija za puštanje Šešelja zbog zdravlja |
|
Raspravno veće Haškog tribunala pokrenulo je inicijativu za puštanje na
privremenu slobodu optuženog Vojislava Šešelja usled pogoršanja njegovog
zdravlja.
U odluci koju je taj sud u sredu objavio, veće predsedavajućeg Žana-Kloda
Antonetija pozvalo je vlasti Holandije i Srbije da se izjasne o mogućnosti
privremenog oslobađanja Šešelja.
Od vlasti Srbije je, pritom, zatraženo i da izjavi može li garantovati da
Šešelj neće kontaktirati sa potencijalnim svedocima i da će se vratiti u Hag
kada ga Tribunal pozove. Veće napominje i da bi Šešelj morao da poštuje i
druge uslove koje bi ono propisalo.
Sudije su inicijativu, po drugi put, pokrenule "imajući u vidu da se veće...
primilo dodatne informacije koje su dostavljene kao poverljive, ali čije je
suština obelodanjena javnosti, koje govore da se zdravstveno stanje
optuženog pogršalo".
Veće "s obzirom na taj razvoj događaja i da bi se izbeglo najgore...
razmatra mogućnost da optuženog privremeno pusti na slobodu, da bi mu bila
ukazana nega u najboljem mogućem okruženju, a da se pritom osigura
bezbednost svedoka i integritet postupka".
Po tvrdnjama Srpske radikalne stranke i srpskih lekara koji su imali uvid u
istoriju bolesti, Šešelj boluje od tumora debelog creva s metastazama na
jetri.
Veće sudije Antonetija podseća da je nedavno sličnu sopstvenu inicijativu da
Šešelja pusti na privremenu slobodu zbog pogoršanog zdravstenog stanja "moralo
da prekine... zbog nedostatka saradnje optuženog".
Šešelj je na tu inicijativu odgovorio da neće poštovati nijedan od uslova
koje bi Tribunal propisao, izuzev da neće napuštati teritoriju Srbije.
Lider Srpske radikalne stranke optužen je za zločine nad Hrvatima i
Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93. U pritvoru Tribunala,
Šešelj je od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao. Posle suđenja
koje je, posle jednog neuspešnog pokušaja i Šešeljevog štrajka glađu, počelo
u jesen 2007, presuda je trebalo da bude izrečena 30. oktobra prošle godine,
ali je izricanje odloženo nakon što je Tribunal usvojio Šešeljev zahtev za
izuzeće sudije Frederika Harhofa zbog pristrasnosti.
Od tada traje upoznavanje novog sudije Madaje Nijanga sa predmetom, koje
podrazumeva čitanje celog spisa i gledanje video snimaka pojedinih
svedočenja, budući da sudija Nijang nije prisustvovao suđenju.
U izveštaju Generalnoj skupštini UN, predsednik Tribunala Teodor Meron (Theodor)
najavio je da će upoznavanje sudije Nijanga sa predmetom potrajati do "sredine
2015.", posle čega će početi većanje sudija o presudi Šešelju.
Radoša Milutinović,
Hag
|
|
Oglasavanje Marketing
|