Oglasavanje Marketing
|
Linkovi
Kamera
Borisa Spremo
|
|
SVET |
Utorak, 23. maj 2017. |
Noćni život Havane buja s poznatima i investitorima |
|
Havana, nepunih godinu dana posle početka normalizacije
odnosa Kube i SAD, oživljava svoj noćni život prilivom poznatih pop zvezda,
ali i investitora spremnih da podupru "bum" u turizmu, piše agencija
Asošijetid pres.
Stranci u Havani su donedavno, uglavnom, bili Kanađani i Evropljani s
jeftinim aranžmanima, kao i Amerikanci levičari koju su posećivali
proizvođače organske hrane i zdravstvene klinike, ali se sada sve to menja -
prestonica Kube je puna slavnih ličnosti koje dolaze na žurke i heh fond
menadžera namerenih da zarade dodatne milione u poslednjem bastionu
komunizma.
S prilivom američkog novca, među privilegovanim Kubancima javlja se i
vrtoglav osećaj zlatne groznice koji nije doživljen još otkada je Fidel
Kastro sišao s planina 1959. godine i oterao strance koji su Havanu
doživljavali kao svoje tropska igrališta. Kao i tada i sada je veliki broj
Kubanaca van domašaja tokova novca.
"Sledeći veliki bum će biti noćni život. To se desilo u Kankunu", rekao je
Ziad Čamun, vlasnik restorana i kluba u Bostonu koji u Havani provodi vreme
s drugarima, među kojima su šefovi nekih od najvećih investicionih fondova
za zemlje u razvoju. Čamun već govori o svojim planovima za noćni klub s
di-džejevima, laserima, plesačicama...
Pre dve godine kada su Džej-Zi i Bjonse nakratko posetili Kubu,
republikanski poslanici su besno reagovali, dok je pokrenuta i federalna
istraga, a sada bez ikakve buke u Vašingtonu, poluvekovnog neprijatelja bez
problema posećuju Mik Džeger, Keti Peri, Rijana, Ašer i mnogi drugi poznati.
Turističke kompanije koje dovode Amerikance, povukle su i Kubance koji imaju
više novca ili podršku iz inostranstva da užubano renoviraju stare kuće i
pretvaraju ih u male hotele s luksuznim restoranima i konferencijskim
prostorima za poslovne sastanke.
"Nova godina je dan kada cela Havana obeležava Kubansku revoluciju", navodi
u poruci klijentima vlasnik jahte za prevoz. "Pozovite danas da ne biste
završili na Sent Bartu (opet) ili Aspenu (opet)".
Širenje skupih klubova i restorana po Havani, međutim, uznemirilo je mnoge
na Kubi koji su odrasli verujući u jednakost kao načelo revolucije, a sada
gledaju strance i bogate Kubance kako više puta u toku jedne noći troše po
30 dolara, koliko mesečno zarađuje prosečan Kubanac u državnoj službi.
"Ova promena se pokazala dramatičnom za veliku većinu koja ima mentalitet da
svako treba da ima pristup svemu. Za mnoge je šokantno da sada nekim mestima
možete pristupiti samo ako možete mnogo potrošiti", naveo je Oktavio Borhes,
dugogodišnji kulturni kritičar u kubanskoj novinskoj agenciji.
Malobrojni Amerikanci koji su poznavali Kubu pre decembarske objave
predsednika Raula Kastra i Baraka Obame da dve zemlje obnavljaju odnose
posle poluvekovnog neprijateljstva, sada koriste svoje znanje nudeći
konsultantske usluge.
Kolin Laverti, koji je organizovao obrazovne posete Kubi, otvorio je
kompaniju Havana stratedžis. Laverti kaže da je preplavljen pozivima "od
ljudi koji žele da prodaju cevi preko ljudi koji prodaju traktore,
turističkih brodskih kompanija do ljudi koji prave hotele, ljudi koji
organizuju triatlone i koncerte".
|
Jedan odsto najbogatijih poseduje polovinusvetskog bogatstva |
|
Nejednakost između bogatih i siromašnih sve je veća, a jedan
odsto najbogatijih ljudi poseduje polovinu svetskog bogatstva, navedeno je u
novom izveštaju švajcarske banke "Kredi Suis" .
Prema rezultatima istraživanja, prvi put u Kini ima više ljudi koji
pripadaju srednjoj klasi (109 miliona), u odnosu na SAD (92 miliona).
Kako je navedeno, oko 70 odsto odraslih osoba u svetu, odnosno 3,4 milijarde
ljudi poseduje manje od 10.000 dolara, dok 383 miliona ljudi, ili osam odsto
populacije, ima više od 100.000 dolara.
"Nejednakost u bogatstvu nastavila je da raste od 2008. godine, pa sada
jedan odsto bogatih poseduje 50,4 odsto ukupnog bogatstva", navedeno je u
izveštaju.
Kako je preneo Gardijan, 14 odsto odraslih osoba u svetu pripada srednjoj
klasi i poseduje između 50.000 i 500.000 dolara.
|
Kina ima više milijardera od SAD |
|
Broj milijardera u Kini prvi put je premašio broj milijardera u
SAD, uprkos usporenom privrednom rastu u drugoj ekonomskoj sili u svetu,
preneli su danas kineski mediji.
Kina ima sada 596 milijardera, dok je prošle godine imala 242 bogataša manje.
Ta zemlja je premašila SAD koje imaju 537 milijardera, preneo je šangajski
časopis Hurun riport.
"Uprkos usporenim privrednim aktivnostima, najveći bogataši u Kini su
zabeležili svoju najbolju godinu u poslovanju", izjavio je direktor časopisa
Rupert Hudživerf.
Magnat nekretnina i zabave Vang Đanlin skinuo se s prvog mesta Džeka Maa,
osnivača kineskog gigant za onlajn prodaju Alibaba.
Vang je osnovao konglomerat Vanda i poseduje 34,4 milijardi dolara (oko 30
milijardi evra) zahvaljujući dobrim rezultatima na berzi.
Džek Ma, sada na drugom mestu, poseduje 22,7 milijardu dolara (19,8
milijarde evra).
Na trećem mestu je direktor grupe Vahaha, Žong Ćinghu sa zaradom od 21
milijardi dolara (18,3 milijardi evra).
|
U EU najveći broj tražilaca azila od raspada Jugoslavije |
|
Broj zahteva za azil podnet ove godine u zemaljama Evropske
unije prvi put je premašio rekord zabeležen 1992. posle raspada Jugoslavije.
U interaktivnom tekstu na sajtu Gardijana navodi se da je tokom cele 1992.
godine ukupno 672.025 ljudi zatražilo azil u članicama EU, dok je za prvih
osam meseci ove godine to uradilo 698.055 ljudi.
Za razliku od 1992. kada je gotovo dve trećine (444.000) tražilaca azila
bilo iz evropskih zemalja, sada ih je najviše iz Sirije i Avganistana, ali
su građani Zapadnog Balkana druga najveća grupa među tražiocima azila, pošto
ih ukupno ima 155.045.
Prema podacima Eurostata, ove godine je azil u zemljama EU zatražilo 66.460
građana Kosova, 45.090 Albanije, 22.575 Srbije i 11.190 Makedonije, 6.335
BiH i 3.395 Crne Gore. To je 56,4 odsto više nego 2014, iako će većina tih
zahteva najverovatnije biti odbijena pošto EU Srbiju, Albaniju i Kosovo
smatra "sigurnim" zemljama, navodi Gardijan.
U prvih osam meseci 2015. najviše zahteva za azil podneli su građani Sirije
(160.665), Avganistana (80.410), Kosova (66.460), Iraka (53.205), Albanije
(45.090), Pakistana (28.535), Srbije (22.575), Eritreje (21.340), Nigerije
(15.595), Somalije (14.260), Ukrajine (13.970), Rusije (13.475), Makedonije
(11.190).
Gledano po zemljama najviše zahteva za azil i 1992. i 2015. podneto je u
Nemačkoj. Skoro tri četvrtine zahteva za azil (310.530) 1992. je podneto u
Nemačkoj, a druga poželjna destinacija je bila Švedska gde je azil zatražilo
71.585 ljudi, zatim Austrija i Danska sa oko 10.000 zahteva.
I ove godine je najveći broj zahteva za azil podnet u Nemačkoj 245.615,
Mađarskoj 145.065, Švedskoj 72.875, Italiji 39.020, Francuskoj 37.845,
Austriji 36.990, Belgiji 20.840, Velikoj Britaniji 19.250, Holandiji 18.225,
Finskoj 17.655, Bugarskoj 10.555.
Od 22.575 tražilaca azila iz Srbije, u Nemačku je 2015. otišlo 20.375,
Švedsku 860, Francusku 355.Od 66.460 ljudi s Kosova u Nemačkoj je azil
zatražilo 33.400 ljudi, Mađarskoj 24.215, Francuskoj 3.230, Austriji 2.325.
Kad je reč o građanima Albanije od ukupno 45.090 tražilaca azila u Nemačku
je otišlo 38.050, u Švedsku 2.020, Francusku 1.550.
Od početka godine ukupno 160.665 izbeglica iz Sirije je zatražilo azil u
članicama EU - u Nemačkoj 51.360, Mađarskoj 46.580, Švedskoj 25.685,
Austriji 10.050.
Iz Avganistana je 38.495 izbeglica azil tražilo u Mađarskoj, u Nemačkoj
11.945, Švedskoj 9.920, Austriji 8.510, Bugarskoj 2.515..
Od 53.205 Iračana 12.315 je azil tražilo u Finskoj, u Nemačkoj 12.055,
Mađarskoj 6.945, Švedskoj 5.680, Austriji 5.115.
|
Glavni univerziteti koji daju Nobelovce iz ekonomije |
|
Ekonomisti koji su do sada dobili Nobelovu nagradu za ekonomiju
dolaze iz male grupe prestižnih univerziteta.
Od kada je prvi put dodeljena Nobelova nagrada za ekonomiju 1969. godine,
najviše laureata došlo je sa Univerziteta u Čikagu, odakle je 12 ekonomista
dobilo tu nagradu.
Danas je Nobelova nagrada za ekonomiju dodeljena Angusu Ditonu, koji je
šesti laureat te nagrade povezan sa Univerzitetom Prinston. Diton je
nagrađen za svoja istraživanja odgovora na siromaštvo i kako individualni
izbori utiču na širu ekonomiju.
Najviše dobitnika je sa Univerziteta u Čikagu, njih 12. Sledi Prinston sa
šest dobitnika, i Univerzitet u Kaliforniji Berkli sa pet. Po četiri
Nobelovca iz ekonomije imaju Kembridž u Velikoj Britaniji, američki
Kolumbija, Harvard i Em-Aj-Ti (MIT), dok Jejl ima tri Nobelovca. Po dva
imaju Arizona stejt juniversiti Karnegi Melon juniversiti, Njujork
juniversiti, Oslo univerzitet u Norveškoj i Stanford.
|
Antropologija: Homo sapiens u Kini pre 80.000 godina |
|
Moderni čovek (homo sapiens) živeo je Kini pre više od 80.000
godina, a potom je otišao u u Evropu, navodi se u danas objavljenoj studiji
u Parizu, čime se dovode u pitanje ranija saznanja da je on u Evropu došao
iz Afrike, odnosno njegova migraciona staza po Zemlji.Naučnici su otkrili
fosil modernog čoveka na jugu Kine s 47 zuba, star najmanje 80.000 godina, a
možda čak i 120.000 godina.
"To je mnogo ranije od onoga što smo prvobitno mislili o migraciji homo
sapiensa", izjavio je Frans presu autor studije, kineski naučnik Vu Liu, i
dodao da je prema preliminarnim saznanjima homo sapiens iz Kine otišao u
Evropu.
Prvi fosili modernog čoveka pronađeni u Evropi stari su oko 45.000 godina.
Evropski kontinent je tada bio naseljen "neandertalcima".
To otkriće ukazuje da je homo sapiens, koji se pojavio u istočnoj Africi pre
oko 190.000 godina, "napustio Afriku mnogo, mnogo ranije", navodi se u
studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nejčer (Nature).
|
Svim sredstvima ukloniti uzroke navale migranata |
|
Šefovi diplomatija Evropske unije su juče u Luksemburgu
naglasili da će sva sredstva i političke mere biti preduzete da se zaustave
ratovi i iskorene uzroci masovnog priliva imigranata u Evropu, predočivši da
je "Zapadni Balkan pod sve većim migrantskim pritiskom".
Ministri inostranih poslova EU su zaključili da su koreni navale imigranata
na Evropu prvenstveno ratovi i sukobi u Siriji i Libiji, kao i politička
nestabilnost, kršenje ljudskih prava i ekonomsko-socijalna beda takođe u
afričkim zemljama.
U zaključcima ministarskog zasedanja EU je podvučeno da će se učiniti sve da
se u okviru UN krene u političko rešavanje sukoba u Siriji i Libiji, a Unija
je odlučila da odobri velika sredstva za pomoć ključnoj zemlji Turskoj i da
se za pomoć zemljama u okruženju Sirije ustanovi "garantni fond" od 500
miliona evra i dobiju dodatna sredstva članica EU i drugih zemalja, "s
predlogom da se on proširi na Zapadni Balkan".
Ministri EU su pozdravili i zatražili da se brzo sprovedu rezultati
konferencije o istočnom Sredozemlju i "zapadnobalkanskom putu izbeglica"
prošle nedelje u Luksemburgu.
Oni su stavili do znanja da je od suštinske važnosti da se pospeši saradnja
EU i Turske za rešavanje migratnske krize I zatražili da se što pre usaglasi
akcioni plan u tom cilju.
Šefovi diplomatija EU su podržali planove da se odobre znatna sredstva i
hitno uspostavi tesna saradnja s afričkim zemljama iz kojih migranti stižu
naročito u zemlje Unije u istočnom Sredozemlju, uključujući veoma snažno i
sporazume o readmisiji da se obezbedi daleko veći i brži povratak u te
afričke države njihovih državljana koji ne mogu dobiti azil u EU.
|
Folksvagen priznao da modeli za 2016. imaju dodatni sporni softver |
|
Kompanija Folksvagen otkrila je američkim vlastima da u dizel
motorima za modele za 2016. godinu postoji dodatni sumnjivi softver koji može
izduvnom sistemu pomoći da tokom testova radi čistije.
Folksvagen je za Asošiejtid pres naveo da "pomoćni kontrolni instrument za
izduvne gasove" radi drugačije od spornog softvera koji je ugrađivan u modele od
2009. do 2015. zbog čega je izbio skandal.
Pitanje modela za 2016. prvi put su spomenuli američka Agencija za zaštitu
okoline i vlasti u Kaliforniji prošle nedelje. Novi softver omogućava brže
zagrevanje kontrolnog katalizatora, što poboljšava njegov rad.
Vlasti SAD pokušavaju da ustanove da li novi softver predstavlja dodatni pokušaj
da se prevare testovi izduvnih gasova.
|
|
Oglasavanje Marketing
|