Oglasavanje Marketing
|
Linkovi
Kamera
Borisa Spremo

|
|
REGION |
Utorak, 23. maj 2017. |
Referendum o Danu RS 25. septembra |
|
Vladajuća
koalicija u Republici Srpskoj predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata
(SNSD) usaglasila je inicijativu da se referendum o Danu Republike Srpske
održi 25. septembra.
Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je ta inicijativa usaglašena i
upućena Narodnoj skupštini RS.
"Mi smo usaglasili i uputili inicijativu Narodnoj skupštini RS i to pitanje
je sada u proceduri", rekao je Dodik novinarima u Banjaluci, dodajući da
veruje da će to pitanje biti završeno do petka.
Komentarišući stav lidera SDS-a Mladena Ivanića da da bi referendum o Danu
Republike trebalo da bude održan posle lokalnih izbora zakazanih za 2.
oktobar, Dodik je rekao da nema nameru da komentariše Bosićeve stavove.
Dodik, koji je i predsednik RS, dodao je da Republika Srpska nije odustala
ni od referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH.
"Nismo odustali od referenduma. Čekamo i dajemo šansu na kolegijumu da
vidimo ko je za, a ko protiv i zašto određenih termina", rekao je on.
Ustavni sud BiH je doneo odluku prema kojoj je obeležavanje Dana RS 9.
januara diskriminatorsko prema građanima RS koji nisu Srbi, jer se tada
proslavlja i krsna slava RS, Sveti arhiđakon Stefan.
RS je naloženo da odredi neki drugi datum za proslavu Dana republike, ali
predstavnici svih srpskih političkih stranaka ne odustaju od proslave Dana
RS 9. januara, jer je na taj dan 1992. osnovana Republika srpskog naroda u
BiH, koja je kasnije preimenovana u Republiku Srpsku.
|
Pupovac: Policija hrvatske štiti sledbenike ustaške ideologije |
|
Predsednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac ocenio
je da je policija izdavanjem dozvole Autohtonoj Hrvatskoj stranci prava
(A-HSP) da podigne šator pored spomenika u Srbu kako bi sprečili
obeležavanje antifašističkog ustanka 27. jula odlučila da stavi pod zaštitu
sledbenike poraženih ustaških ideologija i promotere te politike u Hrvatskoj
danas.
"Ono što je zabrinjavajuće je odluka policije da izda dozvolu da se postavi
taj šator pored spomenika. Srpsko narodno vijeće, Savez antifašistisčkih
boraca i antifašista Hrvatske i druge organizacije, uključujući lokalnu
samoupravu, već godinama 27. jula obeležavaju Dan ustanka na tom mestu gde
je podignut spomenik u čast ustanicima. Uprkos toj činjenici policija
odlučuje da izda dozvolu za postavljanje tog šatora i za 'de facto' ometanje
obeležavanja skupa koji bi trebalo da obeležiti 75 godina od ustanka", kazao
je Pupovac novinarima nakon sednice Predsedništva Hrvatskog sabora s
predsednicima poslaničkih klubova, prenela je Hina.
Pupovac je dodao da je policija "previdela ili ne želi da vidi" činjenicu"
da su podnosioci zahteva za postavljanje tog šatora i ljudi koji su
postavili taj šator "sledbenici poraženih ustaških ideologija i snaga u
Drugom svjetskom ratu i promoteri te politike u političkom životu Hrvatske
danas, širioci govora mržnje, pozivanja na nasilje i negiranja tekovina
antifašističke borbe i antifašističkih vrednosti u Hrvatskoj".
"Naša policija je odlučila takve ljude, politiku i grupaciju staviti pod
svoju zaštitu. A one koji dolaze kao građani i meštani te kao predstavnici
antifašističkih organizacija da se raspituju što se događa - njih
legitimira, privodi na informativne razgovore i tretira kao kriminalce ili
kako kažu ti ljudi iz šatora - zločince. To neće proći", poručio je Pupovac.
Policijska uprava zadarska potvrdila je agenciji Hina da je Autohtona HSP
prijavila policiji javno okupljanje s predavanjima o Domovinskom ratu za
razdoblje od 8. jula do 1. avgusta i da u podizanju šatora, pozornice,
razglasa za potrebe javnog okupljanja pored spomenika u Srbu policija "ne
vidi ništa sporno".
Pupovac je pak rekao da je za podizanje šatora saznao u subotu ujutro, a
javili su mu, kaže, predstavnici lokalnih antifašista i mesnog odbora Srb.
Upitan očekuje li da će doći do sukoba te dve strane ili uklanjanje šatora
do 27. jula, istaknuo je da je to stvar države i policije.
"Mi ćemo učiniti sve da obeležimo Dan ustanka sa svim svojim partnerima i s
većim brojem nego što je to bilo prethodnih godina. Učinićemo to kao i do
sada, vođeni idejom mira, tolerancije, zajedničkog života i bratstva svih
naroda u Hrvatskoj, a pre svega Hrvata i Srba", kazao je Pupovac.
|
Skupština RS usvojila zakon o objavljivanju rezultata popisa u RS |
|
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u sredu po
hitnom postupku Zakon o obradi i objavljivanju rezultata popisa stanovništva
iz 2013. godine, kojim se utvrđuje način obrade podataka i objavljivanje
rezultata popisa za teritoriju Republike Srpske.
Prema usvojenom zakonu, rezultate popisa objavljuje Republički zavod za
statistiku, a program obrade donosi u roku od 30 dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Na osnovu zaključaka Vlade i Narodne skupštine, radna grupa izradila je
zakon na osnovu kojeg će RS moći da objavi rezultate popisa za svoju
teritoriju, nakon što Republika Srpska nije priznala rezultate popisa koje
je objavila Agencija za statistiku BiH.
"Rezultati popisa biće objavljeni u roku od šest meseci od stupanja na snagu
ovog zakona", rekla je direktorka Zavoda za statistiku RS Radmila Čičković.
Poslanici koalicije "Domovina" napustili su sednicu, tvrdeći da se
objavljivanjem rezultata popisa samo za RS želi ponovo izvršiti "etničko
čišćenje Bošnjaka i Hrvata" u ovom bh. entitetu.
RS ne priznaje rezltate popisa Agencije za statistiku BiH, jer se prema tim
rezultatima stalnim stanovnicima BiH smatra i više od 190.000 državljana BiH
koji žive u inostranstvu, koji su u vreme popisa stigli u predratna mesta
boravka.
Srpski političari tvrde da je cilj takvih rezultata bio da se BiH proglasi
bošnjačkom državom, jer više od 50 odsto stanovnika čine Bošnjaci.
|
BiH Uhahpšen osumnjičeni za ratni zločin nad vojnicima JNA |
|
Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (Sipa) uhapsili su
u Mostaru M.Č. zbog ratnog zločina nad pripadnicima nekadašnje JNA u Velikom
parku u Sarajevu 1992. godine, preneli su mediji u BiH.
M.Č. je uhapšen u sredu po naredbi Tužilaštva BiH, navodi se u saopštenju
Sipe i dodaje da se M.Č. sumnjiči da je počinio krivično delo ratnog zločina
protiv ratnih zarobljenika u Velikom parku, kada je ubijeno osam pripadnika
rezervnog sastava JNA.
Centar javne bezbednosti Istočno Sarajevo podneo je u maju 2005. godine
prijavu protiv 13 osoba osumnjičenih za ubistvo osam pripadnika JNA 1992.
godine u Velikom parku u Sarajevu.
U Velikom parku u centru Sarajeva 22. aprila 1992. godine naočigled
prolaznika streljano je osam pripadnika JNA.
Tog dana su ubijeni Milivoje Lalović, Đorđe Bjelica, Zoran Marković,
Dragomir Đerić, Stevan Đokanović, Vlajko Golubović, Nedeljko Vujičić i
Miladin Vukmanović.
|
EU stavlja BiH na crnu listu |
|
Evropska komisija će u sklopu mera u borbi protiv pranja novca,
finansiranja terorizma i izbegavanja plaćanja poreza Bosnu i Hercegovinu
zvanično staviti na listu zemalja s rizičnim i nedovoljno transparentnim
procedurama finansijskih transakcija, objavile su banjalučke "Nezavisne
novine" pozivajući se na dobro obaveštene izvore iz Brisela.
Kako se navodi u tekstu, Evropska komisija će usvojiti listu koju je 24.
juna na svom sajtu objavila Grupa za finansijske akcije (FATF), a na kojoj
se nalaze zemlje sa "strateškim manjkavostima u pogledu pranja novca i
finansiranja terorizma (AML/CFT)".
Na toj listi će se, pored BiH, naći još i Avganistan, Irak, Laos, Sirija,
Iran, Uganda, Gvajana, Vanatu i Jemen.
"Sve navedene zemlje koje još nisu sprovele mere na koje su se obavezale,
podnele su pismene garancije da će sprovesti akcioni plan za uklanjanje
uočenih nepravilnosti. To su aktivnosti koje je BiH počela rovoditi u okviru
Manival preporuka", navodi se u tekstu.
Sve navedene zemlje "predstavljaju rizik za međunarodni finansijski sistem",
te će, kako je navedeo na sajtu FATF-a, biti pozvane da hitno sprovedu
akcione planove i uklone nedostatke.
Po svemu sudeći, Evropska komisija je zaključila da je BiH imala i više nego
dovoljno vremena da nepravilnosti ukloni, pa će njeno zvanično stavljanje na
crnu listu EU biti dodatni pritisak da se finansijske transakcije usklade s
međunarodnim standardima, stoji u tekstu.
"Nezavisne novine" ističu da se od BiH očekuju izmene u sedam ključnih
oblasti.
Prva i najvažnija je harmonizacija krivičnog zakona u delu kažnjavanja
finansiranja terorističkih organizacija.
Druga se odnosi na stvaranje legalnog okvira za oduzimanje imovine stečene
za sprovođenje terorističkih aktivnosti, dok se dalje preporuke odnose na
uspostavljanje nadzora međunarodnih finansijskih transakcija,
implementiranje mera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma za
nevladine i neprofitne organizacije.
Dalje, kako je istaknuto, potrebne su mere za kontrolu konverzije stranih
valuta, te usvajanje procedura u čitavoj zemlji za oduzimanje nelegalno
stečene imovine.
|
Parlamentarni izbori u Crnoj Gori 16. oktobra |
|
Parlamentarni izbori u Crnoj Gori biće održani 16. oktobra,
saopšteno je iz kabineta predsednika Crne Gore Filipa Vujanovića.
Vujanović je u sredu raspisao izbore, a radnje u okviru izbornog postupka
počinju da teku danom donošenja odluke.
Biće to deseti parlamentarni izbori od obnove višestranačkog sistema,a četvrti u
nezavisnoj Crnoj Gori.
U Crnoj Gori je ranije personalno izmenjena vlada koja je dobila zadatak da
ojača poverenje u izborni proces. U Vladu izbornog poverenja ušlo je pet
predstavnika dela crnogorske opozicije.
Opozicioni Demokrarski front je ranije tražio formiranje takozvane prelazne
vlade, bez Mila Đukanovića kao premijera.
|
Crna Gora - Dan državnosti |
|
U Crnoj Gori je u sredu proslavljen Dan državnosti, dvostruko
istorijski značajan 13. jul, jer je tog dana 1878, na Berlinskom kongresu
priznata njena nezavisnost, a istog datuma 1941. podignut je veliki narodni
antifašistički ustanak.
Predsednik Filip Vujanović je povodom praznika na Cetinju priredio prijem za
domaće i strane zvanice, na kome je rekao da je Crna Gora na majskom referendumu
2006. godine obnovila svoju nezavisnost, ne protiv bilo koga, već radi
sopstvenog istorijskog prava da bude suverena država.
Prijemu ni ove godine nije prisustvovala opozicija.
Najviši predstavnici crnogorske vlasti su više puta istakli da je antifašizam
trajna politička i civilizacijska vrednost Crne Gore.
Filip Vujanović je na sinoćnjem prijemu, takođe, naglasio da je Crna Gora
"jednako građanska i antifašistička država i društvo" i da će tako ostati.
Centralna proslava Dana državnosti biće održana danas na Žabljaku kod
partizanskog spomenika u centru grada. Na partizanska spomen groblja i stratišta
u Drugom svetskom ratu danas će biti položeni venci i cveće.
Na Berlinskom kongresu 1878, Crnoj Gori je priznata suverenost koju je pre toga
sama ostvarila svojim oslobodilačkim bitkama.
Trinaestojulski ustanak 1941. godine bio je ne samo oružana pobuna protiv
tadašnjeg okupatora, nego i izliv nagomilane narodne energije i želje da se
obnovi i crnogorska država koja je u Kraljevini Jugoslaviji bila poništena i
imenom i institucionalno. Zato su se dva 13. jula stopila u jedinstven državni
uspon Crne Gore i danas se slave kao Dan državnostii.
|
|
Oglasavanje Marketing
|