Oglasavanje Marketing
|
Linkovi
Kamera
Borisa Spremo
![SAIGON-VIETNAM](../../../Boris_Spremo/slike/SAIGON-VIETNAM-2.jpg)
|
|
SVET |
Utorak, 23. maj 2017. |
Kandidat za predsednika Francuske ne zna koliko košta kroasan |
|
![Jean-Franois Cope](slike/Jean-Franois%20Cope.jpg)
Kandidat za predsednika Francuske i bivši ministar ekonomije
Žan-Fransoa Kope priznao je da "nema pojma" koliko košta kroasan sa
čokoladom, jedno od omiljenih francuskih peciva.
"Nemam pojma. Verovatno košta između 10 i 15 centi", rekao je predsednički
kandidat konzervativne Republikanske partije u intervjuu za radio "Evropa1".
Kroasan od čokolade košta oko 1,20 evra u pekarama u Francuskoj, navode
francuski mediji.
Kada je shvatio da je upao u zamku novinara, Kope je naglasio da ne zna cenu
francuskog peciva, jer se hrani zdravo.
"Priznajem da ne kupujem često kroasane, jer moram da budem opezan sa
kalorijama", kazao je on.
Francuski političar je napisao na svom Tviter nalogu posle intervjuua ne zna
mnogo o francuskim pecivima od kada je počeo da vodi računa o svojoj kilaži.
Evropski političari često moraju da odgovaraju na pitanja o cenama osnovnih
životnih namernica, a odgovori pokazuju da oni nemaju dodira sa realnošću.
Kope je jedan od sedam kandidata za predsednika Francuske. Predsednički
izbori u Francuskoj održaće se na proleće sledeće godine.
Obavljao je funkciju ministra ekonomije od 2005. do 2007. godine, u vladi
konzervativnog predsednika Žaka Širaka, posle čega je postavljen za
generalnog sekretara Republikanske partije.
Podneo je ostavku na stranačku funkciju posle dve godine zbog optužbi o
podmetanju lažnih faktura o finansiranju predsedničke kampanje bivšeg
francuskog predsednika Nikole Sarkozija.
|
Švedska firma žali zbog uvođenja dozvola za dronove s kamerama |
|
Jedna švedska firma ocenila je da je sudska odluka prema kojoj
bespilotne letelice s kamerama moraju da imaju dozvolu po zakonu o nadzoru,
predstavlja "ogroman udarac" za korisnike ovih sprava u rekreacione i
komercijalne svrhe.
Gustav Gerdes, direktor švedske firme za bespilotne letelice "Umanned Aerial
System Snjeden", rekao je da bi odluka Vrhovnog upravnog suda, doneta u
petak, mogla da ugrozi 5.000 radnih mesta - od profesionalnih operatora
dronova, do onih koji obrađuju snimke.
On je rekao da je Švedska među prvim zemljama sveta koje su zabranile
upotrebu dronova bez dozvole za nadzor čije je dobijanje skupo i teško.
Evropska agencija za bezbednost letova (EASA) nedavno je objavila opšti,
neobavezujući tekst za regulaciju dronova, i ostavilo pojedinačnim zemljama
članicama da odluče da li će zahtevati dozvole za dronove s kamerama.
|
Troškovi deaktiviranja japanske nuklearke veći od očekivanih |
|
Troškovi demontiranja reaktora japanske nuklearke u Fukušimi,
oštećene u razornom zemljotresu pre pet godina, premašiće procenjeni iznos
od dve hiljade milijardi jena (19 milijardi dolara).
Istraživanje koje je sprovela japanska vlada pokazuje da je proces
deaktiviranja nuklearne elektrane Fukušima Daići tokom protekle tri godine
koštalo 80 milijardi jena (770 miliona dolara).
Ministarstvo industrije koje nadgleda nuklearne centrale saopštilo je da će,
prema novim procenama, čišćenje koštati više stotina milijardi jena
godišnje.
Operater Tokio Elektrik Pauer (Tepco) saopštio je ranije da će demontiranje
reaktora trajati 30 godina.
Zemljotres i cunami koji je usledio 11. marta 2011. godine izazvali su
havariju u nuklearnoj elektrani u japanskoj prefekturi Fukušimi, što je bila
najveća nuklearna katastrofa od Černobilja 1986.
|
Prosečni nivo ugljen-dioksida prešao rekord |
|
Vazduh nikad nije bio zagađeniji ugljen-dioksidom (CO2),
glavnim gasom s efektom staklene bašte, nego 2015. godine kada je njegov
prosečan nivo u atmosferi iznosio 400 ppm (delova na milion) što je
simbolična granica, navela je Svetska meteorološka organizacija (SMO) u
izveštaju.
"Koncentracija ugljen dioksida već je ranije dostizala granicu od 400 ppm na
nekim lokacijama i tokom nekih meseci u godini, ali nikad do sada nije to
bilo na svetskom nivou i tokom cele godine", saopštila je SMO.
Ta UN agencija smatra da je ugljen dioksid "problem broj jedan" jer se
zadržava hiljadama godina u atmosferi i još duže u okeanima.
Ovaj izveštaj objavljen je pre pregovora o klimatskim promenama koji će se
održati u Marakešu u Maroku od 7. do 18. novembra.
Cilj izveštaja je da pruži onima koji odlučuju naučne elemente na koje mogu
da se pozovu.
Kada je reč o ugljen dioksidu, njegov prosečan sadržaj u atmosferi predviđen
za 2015. godinu bio je 399,4 ppm, što je povećanje od 2,2 ppm u odnosu na
2014. godinu, prema izveštaju o stanji klime, u čijoj izradi je učestvovalo
450 naučnika iz celog sveta.
Ta tendencija rasta će se nastaviti 2016. godine, navela je ova organizacija
UN na osnovu informacija iz najstarije stanice za merenje gasova s efektom
staklene bašte koja se nalazi na Havajima. Prema nalazima iz te stanice
koncentracije ugljen dioksida ostaće iznad 400 ppm tokom cele 2016. godine i
neće se spustiti ispod tog nivoa više narednih generacija.
"Potpisivanje Pariskog sporazuma o klimi 2015. godine obeležava dolazak nove
ere u znaku optimizma i akcije za očuvanje klime, ali ona će takođe biti
zabeležena kao godina kada su rekordne koncentracije gasa sa efektom
staklene bašte najavile novu klimatsku realnost", rekao je generalni
sekretar SMO-a, Finac Peteri Talas.
Svetska meteorološka organizacija je, s druge strane, pozdravila nedavno
postizanje sporazuma u Kigaliju, u Ruandu o postupnoj eliminaciji drugih
gasova sa efektom staklene bašte hidro-fluoro ugljenika.
Nivoi ugljen dioksida uglavnom rastu zbog sagorevanja fosilnih goriva.
Njihov nivo se takođe menja, sezonski je na najvišem nivou u maju i pada u
septembru. Prosečan nivo prošlog meseca u ključnoj mernoj stanici na
Havajimi bio je 401 deo na milion, što je porast u odnosu na 313 ppm koliko
je bilo 1958. godine. Količina metana i drugih gasova sa efektom staklene
bašte takođe raste, navodi SMO.
|
Njujorške mačke u borbi protiv pacova |
|
Mnoštvo napuštenih mačaka koje lutaju ulicama Njujorka sada će
dobiti praktičnu svrhu - pomagaće u suzbijanju broja pacova u gradu.
Grupa volontera obučena je da hvata kolonije divljih mačka u Njujorku koje
su postale smetnja ili su ugrožene izgradnjom novih zgrada. Životinje se
vode na sterilizaciju i vakcinaciju, krajnji cilj je da se mačke puste u
delove grada s mnogo pacova.
"Ranije smo unajmljivali istrebljivače, ali priroda ima bolje rešenje",
rekla je Rebeka Maršal, menadžerka za održivost centra za prikupljanje hrane
i dodala da "mačke ne koštaju ništa".
Više od 6.000 volontera završilo je obuku za hvatanje mačaka, navodi
agencija AP.
Projekat su pokrenule "Alijansa za njujorške životinje", koju je osnovao
gradonačelnik tog grada i više od 150 grupa za zaštitu životinja i azila.
Po njihovim podacima, u pet okruga Nujorka živi čak pola miliona napuštenih
mačaka.
Život ulične mačke je težak. Neke od njih su napušteni kućni ljubimci. Mnoge
od njih uginu od bolesti ili neuhranjenosti, neke pregaze automobili, navode
aktivisti upozorili da ih ljudi truju da bi smanjili njihov broj.
|
Iran proizveo samoubilačku bespilotnu letelicu |
|
Iranske vlasti saopštile su da su razvile "samoubilačku
bespilotnu letelicu" s dometom do 1.000 kilometara koja može da se koristi
za misije nadgledanja i napade na kopnu i moru.
Dron koji može da nosi eksplozivne naprave ali ne i rakete, poseduje
sofisticirane kamere i mogućnost da leti noću i dođe do meta na kopnu i
moru, javila je agencija Tasnim koja je objavila i fotografije te bespilotne
letelice.
Ta letelicia može da leti do 250 kilometara na sat na 900 metara iznad tla
ili 50 centimetara iznad mora, što joj daje mogućnost da gađa ratne brodove.
Iranska vojska je početkom oktobra predstavila taj dron nazvan "segheh", što
znači "munja" na persijskom jeziku.
Dron je proizveden na osnovu modela američke bespilotne letelice koju je
Iran presreo u decembru 2011. godine.
|
Gambija napušta Međunarodni krivični sud |
|
Treća afrička zemlja, Gambija, saopštila je da napušta
Međunarodni krivični sud (MKS), posle Južne Afrike i Burundija, što izaziva
strahovanje od masovnog izlaska iz tog tela koje se bavi procesuiranjem
nekih od najtežih zločina na svetu.
Zvaničnici ove zapadnoafričke zemlje objavili su sinoć tu odluku preko
televizije optužujući sud da se na nefer način usmerio na Afriku.
Prethodno je Južna Afrika, čvrsti pristalica tog suda za vreme predsednika
Nelsona Mandele obavestila generalnog sekretara UN da se povlači iz suda.
Prošle nedelje je predsednik Burundija potpisao dokumente o napuštanju suda.
Samo Afrikanci optuženi su u sedam slučajeva koji se vode na ovom sudu ili
njihovi procesi treba da počnu, mada je sud počeo istražne radnje i na
drugim mestima.
Odluka Gambije je takođe iznenađujuća imajući u vidu da je glavna tužiteljka
suda Gambijka Fatu Bensuda.
Ministar informisanja Gambije Šerif Baba Bodžang rekao je u saopštenju kasno
sinoć da se sud bavi "progonom Afrikanaca i posebno njihovih vođa".
On je optužio "najmanje 30" zapadnih zemalja da su počinile ratne zlošine
protiv svojih građana od kada je MKC osnovan pre više od deset godina i
rekao da nijedna od njih nije na meti suda.
Grupe za odbranu ljudskih prava često optužuju za kršenja ljudskih prava
predsednika Gambije Jahju Džameha, jednog od afričkih vođa koji je najduže
na vlasti, uključujući progon političkih protivnika. Sledeći predsednički
izbori u toj zemlji su u decembru.
Zvaničnici drugih afričkih zemalja koje su kritične prema sudu, među njima
su Uganda i Kenija, rekli su da još nisu odlučili da li će iz njega izaći.
Zvaničnici Ugande rekli su da će to biti "vruća tema" na sastanku Afričke
unije u januaru.
Taj sud bavi se suđenjima za genocid, ratne zločine i zločine protiv
čovečnosti osnovan je 17. jula 1998. Rimskim statutom, a sedište mu je u
Hagu. Do sada su 124 zemalje potpisale Rimski statut i postale članice suda.
|
Filipinski predsednik želi odlazak stranih trupa iz zemlje |
|
Filipinski predsednik Rodrigo Duterte ponovio je tokom posete
Tokiju da želi da strane trupe napuste njegovu zemlju, moguće u roku od naredne
dve godine.
Duterte je u govoru na ekonomskom forumu u Tokiju, rekao da on sledi nezavisnu
spoljnu politiku.
Prisustvo američkih vojnika u pet filipinskih vojnih kampova ustanovljeno je
sporazumom koji su SAD potpisale sa Duterteovim prethodnikom, da bi se
uspostavila protivteža kineskoj vojnoj nadmoći.
Duterte se međutim približio Kini, a kritikuje američku vojnu politiku.
Filipinski lider nalazi se u trodnevnoj poseti Japanu.
|
|
Oglasavanje Marketing
|