Oglasavanje Marketing
|
Linkovi
Kamera
Borisa Spremo

|
|
REGION |
Utorak, 23. maj 2017. |
Međusobne optužbe Izetbegovića i Dodika |
|
Predsedavajući
Predsedništva BiH i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović
izjavio je juče u Sarajevu da je predsedniku Republike Srpske (RS) Miloradu
Dodiku bolje da "promeni svoje ponašanje, da on ne bi bio promenjen".
Izetbegović je to rekao komentarišući izveštaj visokog predstavnika u BiH
Valentina Incka Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, u kojem je navedeno
da RS, s Miloradom Dodikom na čelu, u velikoj meri usporava napredak BiH.
"Kada vidimo sve izveštaje u BiH jasno je ko koči napredak zemlje. Miloradu
Dodiku bolje je da promeni svoje ponašanje, da on ne bi bio promenjen",
kazao je lider SAD na konferenciji za novinare povodom predstavljanja
načelnika te stranke koji su osvojili mandate na oktobarskim lokalnim
izborima.
Reagujući na izjavu predsedavajućeg Predsedništva BiH i lidera SDA, Dodik je
ocenio da je upravo Izetbegović "najveća opasnost po stabilnost u BiH i
regionu, jer na sve načine pokušava da ostvari san svoga oca da od BiH
stvori islamsku državu".
"Zbog takve pogubne islamističke politike BiH sa Bakirom Izetbegovićem nema
nikakvu budućnost", rekao je Dodik za novinsku agenciju Srna.
On je Izetbegovića optužio da je on, "kao prijatelj i inspirator terorista,
vehabija i islamista, poslednji čovek koji može nekome da preti i nekoga da
menja".
"Ni meni ni Republici Srpskoj neće niko pretiti, niti dovoditi u red,
pogotovu ne ekstremisti poput Bakira Izetbegovića. Vreme stranog
intervencionizma pripada prošlosti", rekao je predsednik RS.
Dodik je kazao da bi Izetbegović trebalo da "celokupnoj javnosti, a posebno
Srbima objasni kakva je njegova uloga u likvidaciji Srba i započinjanju rata
u BiH", posle svedočenja lidera SBB-a Fahrudina Radončića pred sudom u
Prištini, na kojem je izneo tvrdnje o postojanju "bošnjačke državne mafije"
odgovorne za ratne i poratne političke likvidacije, kao i ocenu da je
ubistvo srpskog svata na Baščaršiji izazvalo rat u BiH.
Komentarišući Izetbegovićev stav da treba "preseći uticaj Rusije" na Balkanu
i da to treba "učiniti upravo na Beogradu", Dodik je rekao da je uticaj i
Rusije i Srbije na BiH pozitivan, ali da upravo to Izetbegoviću ne odgovara.
"Rusija i Srbija su se uvek zalagale samo za dosledno poštovanje Dejtonskog
mirovnog sporazuma, i to je ono što je u BiH najpotrebnije. Izetbegoviću to
očigledno ne odgovara, jer u planu ima neko drugo uređenje BiH, kakvo je
njegov otac opisao u 'Islamskoj deklaraciji'", rekao je Dodik.
|
Devet uhapšenih pripadnika HVO ostaje u pritvoru |
|
Devet bivših pripadnika Hrvatskog veća odbrane (HVO),
osumnjičenih za ratne zločine nad Srbima na području Orašja, u Bosanskoj
Posavini, ostaju u pritvoru, dok je na slobodu pušten deseti uhapšeni Marko
Baotić.
Kako saznaje sarajevski portal Žurnal, Sud BiH nije uvažio žalbu odbrane i
odlučio je da devet uhapšenih ostane u pritvoru.
Sud BiH je ocenio da ne postoji opasnost od bekstva osumnjičenih, ali da i
dalje postoji opasnost uticaja na svedoke.
Bivši pripadnici HVO uhapšeni su 31. oktobra, a njihovo hapšenje izazvalo je
oštre reakcije zvaničnog Zagreba.
|
Duško Marković mandatar za sastav nove vlade Crne Gore |
|
Predsednik Crne Gore, Filip Vujanović, predložio je danas
kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Duška Markovića za mandatara
za sastav nove vlade.
"Moja ustavna obaveza je da predložim poslanika s liste koja je osvojila
najviše mandata. Smatram da je to logika izbora. Duško Marković treba da
bude mandatar koji će biti posvećen integracijama i ekonomskom napretku",
kazao je Vujanović posle konsultacija s parlamentarnim partijama.
Vladu bi, po njegovim rečima, trebalo što pre formirati "zbog
spoljnopolitičkih ciljeva, ali i zbog intenziviranja ekonomskog razvoja".
DPS Mila Đukanovića je na izborima 16. oktobra osvojila najviše glasova i
dobila 36 od 81 mandata u Skupštini. Đukanović je odlučio da ne bude
mandatar, iako je predvodio izbornu listu.
Đukanović je danas kazao posle konsultacija da očekuje formiranje vlade u
narednih par sedmica.
Marković je ranije razgovarao sa manjinskim partijama i Socijaldemokratijom
o formiranju vlade i očekuje se da će te partije sa DPS-om činiti buduću
izvršnu vlast.
Opozicija koja je na izborima zajedno osvojila ukupno 39 mandata, tražila je
od Vujanovića mandat za sastavljanje prelazne vlade koja bi pripremila nove
izbore. Opozicija ne priznaje rezultate izbora, jer smatra da u atmosferi
navodnog pokušaja državnog udara građani nisu mogli slobodno da glasaju.
Noć uoči glasanja uhapšena je grupa državljana Srbije osumnjičenih da su s
ruskim nacionalistima planirali nasilno preuzimanje vlasti.
|
Izjave hrvatskih zvaničnika pritisak na pravosuđe BiH |
|
Visoki sudski i tužilački savet BiH (VSTS) je ocenio da izjave
hrvatskih zvaničnika o hapšenju bivših pripadnika Hrvatskog veća odbrane
(HVO) u Orašju predstavljaju pritisak na rad pravosuđa u BiH.
Na sednici članovi VSTS pokrenuli su raspravu o istupima zvaničnika
Hrvatske, a potpredsednica Saveta Ružica Jukić predlagala je da ova tačka
bude skinuta sa dnevnog reda, jer smatra da je to političko pitanje. Jukić
je navela da VSTS ranije nije reagovao na slične istupe, preneli su mediji.
Prema njenim rečima, VSTS nije reagovao na izjave zvaničnika Srbije posle
napada na premijera Aleksandra Vučića u Potočarima kod Srebrenice, kao ni na
izjavu turskog predsednika Tajipa Erdogana da će zaštiti Bošnjake ako budu
ugroženi.
"Da li je neko rekao da li je u redu dolazak 'Majki Srebrenice' na suđenje
Naseru Oriću? Zabrinuta sam da neko može biti direktor policije ili Agencije
za istrage i zaštitu (Sipa), a da nije proveren", kazala je Jukić.
Među uhapšenima u Orašju je i bivši zamenik direktora Sipe Marko Dominković,
koji je kratko vreme bio i na poziciji vršioca dužnosti ove bezbednosne
agencije.
"Nikada VSTS nije reagovao, pa ne vidim razlog za to kada su u pitanju
Hrvati", rekla je Jukić, dodavši da se radi "o selektivnom pristupu i da
nešto u radu institucija nije u redu".
Predsednik VSTS Milan Tegeltija je, reagujući na izjavu Jukić o napadu na
Vučića, rekao da se taj slučaj ne može stavljati u isti kontekst sa
hapšenjima osumnjičenih za ratne zločine.
VSTS je danas još zaključio da sada nema potrebe da reaguje na inicijativu
predsednika RS Milorada Dodika da se tužioci i sudije biraju direktno na
izborima, kako bi za svoj rad odgovarali građanima.
Predsednik VSTS Milan Tegeltija rekao je da je tu ideju Dodik izneo u
medijima, u jednom intervjuu, i da nema zvanične inicijative o tome.
"Mi još nemamo ništa iz kabineta predsednika Dodika o čemu bi trebalo da
raspravljamo. Zbog toga što nema inicijative smatram da ne treba da
reagujemo", kazao je Tegeltija.
Član VSTS Goran Nezirović, koji je inicirao ovu raspravu, ocenio je da je
takva inicijativa neprihvatljiva, jer bi značila urušavanje pravosudnog
sistema.
Član Saveta Slavo Lakić bio je protiv reagovanja, jer smatra da je Dodik ovu
izjavu dao u dnevnopolitičke svrhe.
|
Makedonija ponovo dobila uslovljenu preporuku EK |
|
Evropska komisija je objavila novu uslovljenu preporuku za
Makedoniju za početak pregovora sa Evropskom unijom.
To je osma po redu preporuka Makedoniji, a kako napominju makedonski mediji,
preporuka je drugu godinu zaredom uslovljena potpunim ispunjavanjem
političkog dogovora iz Pržina, odnosno održavanjem fer izbora, puštanjem
Specijalnog tužilaštva za prisluškivane razgovore da radi svoj posao, kao i
sprovođenjem ključnih reformi koje su dogovorene prošle godine, nakon
zaoštravanja krize.
Komesar EU za proširenje Johanes Han je ocenio da Makedonija još nije izašla
iz političke krize i pored dobrih koraka koji su nedavno preduzeti.
"Sada je mogućnost da lideri u zemlji prevaziđu krizu i da uzmu u obzir
održavanje kredibilnih izbora i primenu Hitnih reformi Evropske komisije",
reke je Han.
U tom pogledu, kako je rekao, Evropska komisija produžava da daje preporuke
u pogledu otvaranja pregovara za članstvo Makedonije u EU, i sa istim
uslovima kao i prošle godine.
Han je u intervjuu Radiju Slobodna Evropa rekao da su izbori izuzetno važni
za Makedoniju, budući da je zemlja prethodnih godina izgubila politički
kredibilitet.
"Upravo zato ukoliko se izbori sprovedu na fer način, u transparentnoj
atmosferi i u saglasnosti sa međunarodnim standardima mogu da budu
odlučujući faktor", rekao je on.
Kako je istakao Han, izbori su prekretnica, ali nisu samo oni važni, već
odmah posle njih vlada koja bude izabrana mora da se fokusira na prioritetne
reforme.
"Ipak, izbori su već jedan vid pozitivnog pritiska na evropsku porodicu za
našu realizaciju. Svi smo svedoci šta znači kada nema rezultata. Zemlja je
nazadovala.
Mislim da možemo da je stabilizujemo i da je sada naš red da je nagradimo
time što ćemo dati perspektivu i početak predviđenih pregovora ukoliko oni
ispune uslove", rekao je Han.
|
U Mostaru obeležena godišnjica rušenja Starog mosta |
|
U Mostaru je u sredu obeležena godišnjica rušenja Starog mosta,
koji se pre 23 godine obrušio u Neretvu nakon što je u više navrata pogođen
tenkovskim projektilima Hrvatskog veća odbrane (HVO).
Tačno u 10 sati i 16 minuta, u vreme kada je 1993. godine srušen Stari most, u
Neretvu je bačeno cveće, sa 20 metara visokog luka izveden je skok u
reku.Organizator obeležavanja godišnjice rušenja Starog mosta je mostarski Klub
skakača u vodu, s obzirom da gradske vlasti zvanično ne obeležavaju ovaj
događaj.
Stari most je sagrađen između 1557. i 1566. godine u vreme turske vladavine u
BiH.
Obnova Starog mosta počela je 2000. godine, a 2004. godine rekonstruisani most
je otvoren.
Godinu dana kasnije Stari most uvršten je na Uneskovu listu zaštićenih spomenika
kulture.
|
BiH je ostvarila napredak, ali ima još mnogo da se uradi |
|
Šef Delegacije Evropske unije u BiH ambasador Lars Gunar Vigemark
izjavio je danas u Sarajevu da Izveštaj EU o BiH za ovu godinu može biti dobra
osnova za dalji rad, ali i istaknuo da je još mnogo toga ostalo da se uradi na
evropskom putu BiH.
"Puno posla je pred nama, EU nastavlja pružati podršku BiH. Za mesec dana stići
će i upitnik za BiH, a najvažnije je da imamo kontinuiranu provedbu reformi",
rekao je Vigemark na konferenciji za novinare nakon što je Izveštaj EU predao
predsedavajućem Savetu ministara BiH.
On je istakao napore, koji su uložili predstavnici Saveta ministara BiH i
entitetskih vlada na usklađivanju propisa i na izradi zajedničkih politika.
Vigemark je naveo da u oblasti pravosuđa potrebno još mnogo uraditi do
nezavisnog pravosuđa, dok je negativan trend zabeležen u oblasti medijske
slobode izražavanja i reforme javne uprave.
Predsedavajući Saveta ministara BiH Denis Zvizdić rekao je da je izveštaj za ovu
godinu mnogo pozitivniji nego onaj prošle godine.
"Raduje činjenica da se na Savet ministara BiH i na kolege iz entiteta gleda kao
na generatore evropskih procesa, svih aktivnosti koje su u vezi sa
dinamiziranjem puta BiH prema evropskim integracijama", naveo je Zvizdić.
On je kazao da će BiH nastaviti aktivno da radi na svim zadacima koji se nalaze
unutar evropske agende BiH.
Zvizdić je uveren da će BiH spremno dočekati 9. decembar, kada će dobiti
upitnik, da će do tada biti formirana potrebna tela unutar mehanizma
koordinacije koja će se baviti pitanjima iz upitnika.
"Odgovori na ta pitanja neće biti važni samo za EU, mnogo će važniji biti za
vlasti u BiH da u potpunosti razumemo koliko su naše procedure i zakoni
usklađeni s pravnom praksom EU", istakao je predsedavajući Saveta ministara BiH.
On je najavio da će se definisati akcioni plan, kako bi se otklonili nedostaci
navedeni u Izveštaju EU.
|
|
Oglasavanje Marketing
|