Oglasavanje Marketing
|
Linkovi
Kamera
Borisa Spremo

|
|
SRBIJA |
Petak, 9. jun 2017. |
Er Srbija lider na tržištu avio-kompanija |
|
Air Transport World (ATV), globalni medij koji prati zbivanja u
avio-kompanijama širom sveta, proglasio je srpskog nacionalnog avio
prevoznika Er Srbiju za lidera na tržištu avio-kompanija (Airline Market
Leader) za 2017. godinu.
Nagrade ATV za avio-kompanije uspostavljene su 1974. godine i privlače
stotine nominacija za avio-prevoznike svake godine.

Urednički tim ATV odabrao je srpsku avio-kompaniju zbog njenog izvanrednog
napretka tokom poslednje tri godine, koji je kulminirao u junu 2016. godine,
pokretanjem direktnih letova za Njujork, čime je Er Srbija postala jedina
avio-kompanija u Jugoistočnoj Evropi koja nudi transatlantske letove za SAD.
"Priča o Er Srbiji veoma je upečatljiva, posebno od prošlogodišnjeg
pokretanja direktnih letova za Njujork - oživljavanja stare vazdušne veze i
unošenja novog života u tržište koje je bilo izgubljeno duže od dve
decenije.
Čestitam Er Srbija timu na njegovim dostignućima", navela je glavna i
odgovorna urednicaATV Karen Voker.
Predsednik Nadzornog odbora Er Srbije, gradonačelnik Beograda Siniša Mali
ocenio je da dobijanje ove nagrade pokazuje da Er Srbija ispunjava svoje
ciljeve da postane vodeća avio-kompanija u regionu, ali i više od toga,
pozicionira avio-kompaniju na globalnom nivou.
"Poslednje tri godine bile su neverovatno putovanje za Er Srbiju i njene
zaposlene, i ponosni smo da vidimo da se naš napredak prepoznaje na ovom
nivou", rekao je Mali.
Generalni direktor Er Srbije Dane Kondić podsetio je da su letovi za SAD
bili cilj kompanije od prvog dana i da je sada usledilo priznanje velikoj
posvećenosti da se to i ostvari.
|
Dačić: Evropski dvostruki standardi |
|
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je
test za Evropu slučaj nekadašnjeg komandanta OVK Ramuša Haradinaja, koji je
u Francuskoj uhapšen po srpskoj poternici za ratne zločine.
Dačić je posle posete Spomen-sobi "Kosmetske žrtve" u prostorijama Udruženje
nestalih i kidnapovanih kazao u Beogradu da međunarodna zajednica i dalje
primenjuje dvostruke standarde u tretiranju žrtava sa prostora Kosova i
Metohije.
"Ako će političke odluke biti važnije od toga da li je neko ratni zločinac
ili ne, postavlja se pitanje da li je kažnjavanje ratnih zločina cilj za
koji se Evropa zalaže ili se to primenjuje samo na Srbe", kazao je ministar
koji je u obilazak spomen-sobe simbolično krenuo u 12.44.

Po njegovim rečima, Srbija nikad nije osporavala potrebu da svi koji su
počinili ratne zločine, bez obzira na njihovu nacionalnost, odgovaraju ali
da su jedino Srbi proglašavani za odgovorne.
"Zločini protiv Srba su maltene opravdavani. Činjenica da nema osuđenih
Albanaca pred Haškim tribunalom i da su pobijeni svedoci protiv albanskih
terorista, da razne zemlje ne poštuju poternice govori da i dalje postoje
dvostruki standardi i da se legalizuje pravo nekoga da ubija Srbe", ocenio
je Dačić.
Upitan da li je neko iz državnih organa Srbije sakrivao dokaze protiv
Haradinaja, Dačić je kazao da takve informacije nema, ali ako se one
potvrde, to bi bio "najteži zločin prema srpskim žrtvama".
Govoreći o nameri Kosova da opet podnese zahtev za prijem u Unesko, Dačić je
kazao da Srbiju očekuje široka aktivnost na međurodnom planu da bi uticala
na način glasanja članica o tome.
"Način glasanja u Unesku je takav da se ne računaju uzdržani glasovi. Ne
znam kako će se sada ponašati SAD, ali ranije smo imali veliki pritisak
zapadnih zemalja na države koje nisu priznale Kosovo da budu uzdržane. Mi
smo uspeli da ubedimo Japan, Koreju, Kolumbiju, koje su priznale Kosovo da
budu uzdržane a ne možemo da ubedimo Makedoniju i Crnu Goru, i zato sam
pogođen", kazao je Dačić.
Predsednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović kazao je da
godinama traju napori da se donese zakon koji bi regulisao prava porodica
civilnih žrtava sukoba na prostoru bivše Jugoslavije ali da je često
nedostajalo puno razumevanje za usvajanje takvog akta.
"Čini mi se da se to polako pomera i da su resorni ministri shvatili potrebu
donošenja takvog zakona. Potrebno je objediniti sve žrtva od Slovenije do
Košara, mada nije lako sve uneti u pravnu formu", kazao je Odalović.
On je dodao da će nadležni organi Srbije uložiti napore u prikupljanju što
više dokaza i činjenica o počiniocima zločina na Kosou i Metohiji kao i da
će ih proslediti novoformiranom Sudu za ratne zločine Oslobodilačke vojske
Kosova.
U spomen-sobi "Kosmetske žrtve" izložene su fotografije 2.500 Srba,
Goranaca, Roma i Albanaca kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji od
1998. godine.
|
Beograd dobija novi zaštitni znak - Skajlajn Belgrejd |
|
Projekat "Skajlajn Belgrejd" (Skyline Belgrade), koji će se
sastojati od tri kule poslovno-stambenog prostora a čija će gradnja početi u
avgustu ili septembru na mestu nekadašnjeg Saveznog MUP-a, biće novi simbol
glavnog grada, najavili su izraelski investitori.
Investitor, kompanija AFI Europe, uložiće u projekat 200 miliona evra, a
prema rečima gradnonačelnika Siniše Malog, novo znamenje grada u Ulici kneza
Miloša biće prilika da se gradski arhitekta Milutin Folić upiše u istoriju
grada.
"Skajlajn Belgrejd" imaće 64.000 metara kvadratnih stambeno-poslovnog
prostora, maloprodajne objekte, pjacu, podzemni parking na pet nivoa, a
povezivaće i Gazela park, koji će biti u njegovom sastavu, i autoput E 75.
Projekt će biti izgrađen u dve faze, rekao je izvršni direktor projekta Adir
El Al na konferenciji za novinare i precizirao da će prva faza trajati dve i
po godine, a druga, kako je dodao, koja zavisi od tržišne situacije, biće
gotova za godinu do godinu i po.
"Završetak gradnje se očekuje za četiri do pet godina", precizirao je El Al
i dodao da će se graditi po pravilima zelene gradnje.
Prema rečima glavnog arhitekte projekta Amija Mura, poslovna kula će imati
28 spratova, a rezidencijalne 16-17 i 22.
U okviru projekta predviđena je izgradnja 34.000 kvadratnih metara stambenog
prostora, 30.000 poslovnog prostora, kao i 4.000 za maloprodajni prostor.
Pored gradnje kompleksa u ulici Kneza Miloša, park kod mosta Gazela biće
preuređen u jedinstvenu zelenu oazu.
Na konferenciji za novinare predstavljen je novi projekat iz svih uglova,
snimljen dronom.
El Al je rekao da je kompanija preuzela lokaciju od prethodnog vlasnika, i
da je za to plaćeno 12 miliona evra.
Prema njegovim rečima, u drugoj polovini godine, investitor, koji je u
Srbiji od 2005. godine, otvoriće predstavništvo, čime će početi prodaja
stanova i iznajmljivanje prostora.
"AFI Europ je među prvim stranim investitorima koji su došli u Srbiju, što
potvrđuje da menadžment veruje u srpsku ekonomiju", rekao je El Al i dodao
da je kompanija već izgradila Airport city i prvi kondominijum u Beogradu
koji se i dalje proširuje.
Prema rečima gradonačelnika Siniše Malog, dobro je što su gradski čelnici
poslušali stanovnike tog renomiranog dela grada, koji su naveli da tu ne bi
trebalo graditi šoping centar kako je prvo planirano, jer bi dovelo do
kolapsa saobraćaja.
Dodao je da je zato novi investitor projektom predvideo da preko Gazela
parka poveže ulicu Kneza Miloša sa autoputem E75.
Mali je naveo da će izgradnja 68.000 kvadrata u okviru projekta "Skajlajn"
dati novi impuls razvoju građevinske industrije i podsticaj privredi kroz
otvaranje novih radnih mesta.
"Projekat je i simbol svega urađenog u gradu u prethodne tri godine i
potpune promene ponašanja nove gradske vlasti u odnosu na prethodnu. Ova
lokacija bila je zapuštena 20 godina, niko se nije njom bavio", rekao je
Mali i dodao da je nova gradska vlast našla rešenje sa investitorima.
Gradonačelnik je naveo da su takvi projekti važni za razvoj grada i pokazuju
da su Beograd i Srbija na putu oporavka i da se vraća poverenje investitora
u Srbiju.
Mali je podsetio i da se ove godine očekuje završetak rekonstrukcije Kneza
Miloša, koja će imati po tri trake u oba smera, s podzemnim parking mestima.
|
Aleeksandra Đurović postala predsednica Potkomiteta PS SE |
|
Šefica stalne delegacije Skupštine Srbije u Parlamentarnoj
skupštini Saveta Evrope (PS SE), u Strazburu, Aleksandra Đurović,
jednoglasno je izabrana za predsednicu Potkomiteta PS SE za spoljne poslove.
"Za mene je čast što ću biti u prilici da definišem i usmeravam saradnju PS
Saveta Evrope i drugih organizacija", rekla je Aleksandra Đurović, saopštila
je Skupština Srbije.
Ona je od ponedeljka i među 20 novoizabranih potpredsednika Parlamentarne
skupštine Saveta Evrope.
Potkomitet kojim će rukovoditi Đurović, u okviru je Političkog komiteta PS
Saveta Evrope, nadležan za saradnju Parlamentarne skupštine s parlamentima
zemalja-članica Saveta Evrope i drugima, s međunarodnim parlamentarnim i
vladinim organizacijama.
"U prvom redu prioriteta je saradnja sa UN i s njihovim specijalnim
agencijama, sa Organizacijom za evropsku saradnju i razvoj (OECD), i s
Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD)", navodi se u saošpštenju.
Đurović je na novu funkciju izabrana na godinu dana, s mogućnošću reizbora.
|
Šešelj u novoj knjizi raskrinkao Vuka Jeremića |
|
Lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj izdao je
knjigu "Vikiliks mi javlja - Drugi deo", u kojoj su objavljene depeše
Ambasade SAD u Beogradu koje, kako smatra, dokazuju da su predstavnici
vlasti od 2000. godine, među kojima i predsednički kandidat Vuk Jeremić,
bili pod direktnom kontrolom američkog ambasadora.
Kako se navodi u saopštenju SRS, iz depeša koju je Ambasada upućivala Stejt
departmentu od 2003. do 2010. godine, vidi se koliko se uplitala u zvaničnu
politiku Srbije, od toga da je imala javne i tajne razgovore sa državnim
funkcionerima, do toga da je, pogotovo u izbornim kampanjama, organizovala
ručkove sa analitičarima i ispitivačima javnog mnjenja i tako kreirala
rejtinge političkih stranaka u skladu sa svojim interesima.
Funkcionerka SRS Vjerica Radeta navela je da se iz velikog broja depeša vidi
da se Jeremić izvinjavao predstavniku Ambasade SAD zbog toga što je na
predavanju na Fakultetu političkih nauka morao javno da govori ono što ne
misli i za šta se ne zalaže.
"Otvoreno je tvrdio Vuk Jeremić više puta, a sve to stoji u depešama, da se
on i (tadašnji predsednik Srbije) Boris Tadić zalažu za ulazak Srbije u NATO
i da je spreman da tu politiku proširi po Srbiji", navela je Radeta.
Radeta je izrazila uverenje da Jeremić i dalje zastupa politiku
evroatlantskih integracija.
Ona je ocenila da je Jeremić, zajedno sa američkim ambasadorom, organizovao
postavljanje Zdravka Ponoša na mesto načelnika Generalštaba, a potom
iscenirao sukob između Ponoša i tadašnjeg ministra odbrane Dragana Šutanovca
i dodala da se iz depeša vidi da se svi koji se zalažu za ulazak Srbije u
EU, zapravo zalažu za njen ulazak u NATO.
|
Konkurs za finansiranje projekata Srba u inostranstvu |
|
Konkurs Ministarstva kulture i informisanja Srbije za
finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti
Srba u inostranstvu i konkurs za sufinansiranje projekata u oblasti
prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u ovoj
godini biće otvoreni do 28. februara.
Cilj konkursa za finansiranje ili sufinansiranje projekata je podsticanje
stvaralaštva i prezentacija kulturnog stvaralaštva Srba u inostranstvu i
očuvanje njihovog kulturnog identiteta, a posebno u zemljama regiona -
Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumuniji, Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori, Bosni i
Hercegovini i Sloveniji, navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da će biti podržani projekti iz vizuelne umetnosti, scenskog
stvaralaštva, književnosti i izdavaštva, umetničke muzike, izvornog,
narodnog i amaterskog stvaralaštva, kulturne delatnosti za decu i mlade i
naučne, istraživačke i edukativne delatnosti u kulturi, istraživanje,
očuvanje i korišćenje dobara od posebnog značaja za kulturu i istoriju
srpskog naroda koja se nalaze van Srbije.
Cilj konkursa za sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja
reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u je podsticanje
prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti na strane jezike.
Na konkurs se može aplicirati iz oblasti poezije, proze, drame, književnosti
za decu (izuzimajući slikovnice i udžbenike), antologije i tematski izbori i
teorijska dela iz oblasti kulture i umetnosti namenjena široj čitalačkoj
publici, navedeno je u saopštenju.
Prioritet za podršku prevodima na strane jezike će biti dat klasičnim delima
srpske književnosti kao i delima koja su bila zapažena u stručnoj javnosti.
Posebna pažnja biće posvećena prevodima na ruski i nemački jezik, zbog
predstavljanja dela i autora na književnim manifestacijama u Rusiji i
zemljama nemačkog govornog područja.
|
Specijalni tužilac: Mi nismo tražili izručenje Haradinaja |
|
Kancelarija specijalnog tužioca za Kosovo nije tražila
izručenje ili hapšenje Ramuša Haradinaja, izjavio je specijalni tužilac
Dejvid Švendimen.
Švendimen je za beogradske Večernje novosti podsetio da su Haradinaja
uhapsile francuske vlasti, na osnovu poternice Srbije.
"To nije učinjeno na moj zahtev", rekao je Švendimen.
Švendiman je naveo i da ne želi da komentariše aktuelne istrage, kao ni to
ko su potencijalni osumnjičeni nad kojima se mogu očekivati optužnice, niti
kada će optužnice biti podignute.
"Nismo još dotle stigli", rekao je Švendimen.
Haradinaj je uhapšen 4. januara po nalogu Srbije iz 2005, a osumnjičen je da
je 1998. i 1999. godine počinio ratne zločine na Kosovu.
On je nedugo potom pušten iz pritvora, ali mu je oduzet pasoš i zabranjeno
da napušta Francusku.
U medijima se pominje da bi Haradinaj mogao da bude izručen novom
Specijalnom sudu za zločine OVK, čije je sedište u Hagu.
Istraga protiv Haradinaja pokrenuta je 2004. godine.
Haradinaju je suđeno u Haškom tribunalu za ratne zločine, ali je 2012.
oslobođen svih optužbi.
Srbija sada tvrdi da ima nove dokaze njegove umešanosti u zločine protiv
čovečnosti 1998. i 1999. godine na Kosovu.
|
|
Oglasavanje Marketing
|