Oglasavanje Marketing
|
Linkovi
Kamera
Borisa Spremo
|
|
Sudar Makron - Le Pen bez rukavica u ključnoj TV debati |
|
U frontalnom zapaljivom sudaru u sredu uveče u televizijskoj
debati dvoje finalista na predsedničkim izborima u Francuskoj, kandidatkinja
krajnje desnice Marin Le Pen optužila je Emanuela Makrona da je "kandidat
divlje globalizacije", na šta joj je taj proevropski kandidat odgovorio
optuživši je da "govori mnogo laži". Pozvani da privuku neopredeljene birače
da bi pobedili u drugom krugu izbora u nedelju, oboje kandidata je napadalo
od prvih sekundi duela pred milionima TV-gledalaca.
Marin Le Pen, anti-evropejka i protivnica doseljavanja u Francusku,
predstavila se kao "kandidatkinja naroda", "nacije, zaštitnica (...) radnih
mesta, bezbednosti, granica, od islamskog fundamentalizma", sve suprotno
Makronu, "miljeniku sistema i elita". Ona, kandidatkinja od 48 godina, uz
ironičan osmeh, smislila je da provocira bivšeg ministra ekonomije "pod
komandom Fransoa Olanda", podsećajući ga na njegovo učešće u veoma
nepopularnoj vladi odlazećeg predsednika.
Centristički 39-godišnji kandidat joj je odgovorio da to "što vi donosite,
to je duh poraza", osuđući je. Sa Le Pen "napustićemo evro, Evropu",
naglasio je on, dok je, po anketama, većina Francuza neprijateljski
raspoložena prema mogućnosti napuštanja jedinstvene valute EU. "Snaga
Francuske je u tome što svuda zrači", tvrdio je on.
"Vaša strategija je govoriti Francuzima mnoštvo laži", napao ju je jer je Le
Pen poslednjih dana najviše govorila o evropskim temama. "Vi ste naslednica
sistema koji decenijama uspeva na gnevu Francuza".
Emisija je počela u priličnom neredu, sa oba kandidata koji su prekidali
jedno drugo i stalno se vraćali detaljima ekonomskih pitanja, zbog čega su
novinari koji su im postavljali pitanja, tražili da "idu dalje", da bi
debata imala smisla.
Tačno je da su njihovi programi dijametralno suprotni. Govor Emanuela
Makrona, liberala u pogledu privrede i društva, snažno je usmeren na gradsku
omladinu, srednju klasu i poslovnu zajednicu.
A govor Marin Le Pen protiv imigranta, protiv Evrope i protiv sistema,
namenjen je da očara radničku klasu, seosko stanovništvo, "nevidljive" i
druge Francuze, žrtve raširene nezaposlenosti.
Napetost između to dvoje kandidata za Jelisejsku palatu je bila opipljiva,
kroz napade na programe, i na ličnost.
Makron je kritikovao Le Pen, "naslednicu stranke ekstremne francuske
desnice", njenu "logoreju" i nemanje "finoće".
Ekstremna desničarka Marin Le Pen je optužila proevropskog centralistu
Makrona da "ima razumevanja za islamski terorizam", jer su "bezbednost i
terorizam koji predstavljaju veliki problem, potpuno odsutna iz vašeg
projekta", rekla je ona oštro. "Nemate plan, ali i pored toga imate
razumevanja za islamski fundamentalizam", rekla je ona.
Makron je zauzvrat optužio Marin Le Pen da "unosi građanski rat u zemlju".
"Unosite građanski rat u zemlju (...) borba protiv terorista ni na koji
način ne sme da padne u zamku građanskog rata", rekao je on, dodajući da je
to zamka koju "pripisujemo teroristima".
Posle deset dana kampanje vođene bridom mača isukanog između dva kruga
predsedničkih izbora, Makron i dalje vodi u anketama, sa oko 60 odsto
glasova, ali izgleda da se razlika smanjuje, dok će apstinencija varirati
između 22 i 28 odsto u nedelju.
Neuspeh antiliberalnog levičara Žan-Lika Melenšona i konzervativca Fransoa
Fijona u prvom krugu, ostavio je gorak ukus u masi birača koji odbijaju da
biraju između "kuge i kolere".
Ova televizijskoj debata dva dana pre predizboirne tišine, bila je vrhunac
predsedničke kampanje u Francuskoj, gde, iza programa, ličnosti dolaze na
svetlost dana.
Gledanost rasprave bi mogla, međutim, da pretrpi štetu zbog polufinala Lige
šampiona u fudbalu u kojem su u isto vreme igrali Monako i torinski
Juventus.
Anketa: Makron bio uverljiviji u TV duelu s Marin Le Pen
Kandidat centra Emanuel Makron bio je uverljiviji tokom televizijske debate
od kandidatkinje ekstremne desnice Marin Le Pen, preneli su juče francuski
mediji rezultate ankete tri dana uoči drugog kruga predsedničkih izbora.
List Figaro prenosi da su TV duel obeležila "neviđena brutalnost koja na
tretnuke nije bila na visini" i dodao da zbog toga dijalog između dva
kandidata nije mogao da se "lepo uspostavi".
List Parizjen je ocenio da su gledaoci "ostali uskraćeni" važnim podacima -
predstavljanjem programa kandidata.
"Mnogo toga je moglo da se kaže o projektima Emanuela Makrona ali ne na
takav način", preneo je list Liberasijon.
BFMTV je naveo da je to možda najgora debata dva predsednička kandidata u
novijoj francuskoj istoriji.
Lokalna štampa je prenela da je TV duel izgledao kao "ring u kojem su
kandidati samo uzvraćali udarce".
Makron je tokom duela, koji su tokom dva i po sata uživo prenosile dve
glavne televizije, TF1 i Frans 2, rekao da Marin Le Pen unosi tendenciju
"građanskog rat u zemlji".
Marin Le Pen je s druge strane rekla da će posle drugog kruga u Francuskoj
predsednik "u svakom slučaju biti žena" i dodala da će to biti ili ona ili
"nemačka kancelarka Angela Merkel" u slućaju da pobedi Makron.
Prema dosadašnjima anketama, Makron bi u drugom krugu osvojio oko 60 odsto
glasova a Marin Le Pen oko 40 odsto.
|
Rusija, SAD i Kina najveći zagađivači Zemljine orbite |
|
NASA je saopštila da su Rusija, SAD i Kina odgovorni za najveći
deo svemirskog otpada koji se nalazi u Zemljinoj orbiti, preneo je Tas.
NASA je saopštila da je za 6.501 komad otpada odgovorna Rusija, a slede SAD
sa 6.017 i Kina sa 3.801. Ostale zemlje imaju zanemarljiv doprinos.
U tromesečnom izveštaju američke svemirske agencije NASA navodi se da je
broj komada svemirskog otpada tokom ove godine porastao za gotovo 500, od
čega na SAD otpada 298 komada.
Trenutno se u orbiti nalazi 18.347 elemenata, od čega su 4.434 operativni
ili neoperativni sateliti a 13.913 su delovi raketa i drugi otpad.
Rusija je prošle godine prestala da objavljuje svoje podatake o svemirskom
otpadu, što je bio posao automatskog sistema za upozoravanje na opasnosti u
bliskom svemiru.
Ruski naučnici u okviru svemirske agencije Roskosmos su ranije upozorili da
bi se svetska svemirska industrija mogla suočiti sa zastojem u roku od
jednog ili dva veka ako ne bude rešen problem otpada u Zemljinoj orbiti.
|
EU neće uvoditi vize za Amerikance i Kanađane |
|
Evropska unija neće ukinuti bezvizni režim za SAD i Kanadu,
imajući u vidu napredak u rešavanju spora po tom pitanju.
Evropska komisija saopštila je danas da su "obnovljeni kontakti s novom
američkom administracijom" i da je Kanada obećala da će do decembra ukinuti
sva vizna ograničenja.
"Dijalog s našim strateškim partnerima ide napred u pravom smeru i na pravom
smo putu", izjavio je komesar EU za migracije Dimitris Avramopulos.
SAD odbija da ukine vize za državljane Bugarske, Hrvatske, Kipra, Poljske i
Rumunije dok ne ispune zahteve prema američkom zakonu.
Kanada ima vizna ograničenja za pojedine kategorije bugarskih i rumunskih
državljana.
|
Svedoci iz Mosula potvrdili da su SAD ubile stotine civila |
|
Svedočenja očevidaca iz Mosula stavljaju pod sumnju tvrdnju
Amerikanaca da je za pogibiju više od 100 civila u kući na koju su njihovi
avioni izvršili vazdušni napad, kriva Islamska država.
Zvaničnici vojske SAD su tvrdili da je istraga pokazala da su tokom ofanzive
na Mosul, islamski ekstremisti verovatno zatvorili civile u kuću pogođenu
17. marta, a zatim je minirali i pucnjevima namamili vazdušni napad vojske
SAD, koji je doveo do najvećeg gubitka civilnih života u borbi za
preuzimanje Mosula.
Međutim, preživeli su rekli agenciji Asošijeted pres (AP) da su se porodice
sakrile u kuću jer su smatrale da je bezbedna. Oni su kazali da ekstremisti
nisu postavili eksplozive u zgradu, niti da su videli borce iz bilo koje
islamističke grupe na krovu zgrade.
Centralna komanda vojske SAD je odbila da komentariše ove izjave do
završetka istrage.
Sedam svedoka opisalo je užasne scene sa poprišta borbe, gde su vazdušni
napadi i granatiranje bez prestanka gađali stambene objekte u pokušaju da iz
njih isteraju borce Islamske države. Očevici tvrde da su stotine zgrada
sravnjene sa zemljom, iako je u mnogima bilo civila.
Ali Zanun, jedna od samo dve osobe koje su preživele napad, rekao je da je
kuća u kojoj je poginulo više od 100 civila, smatrana bezbednom zbog toga
što se nije nalazila na glavnom putu i bila je visoka samo dva sprata, što
je za porodice koje su u njoj potražile utočište značilo da je snajperisti
Islamske države verovatno neće odabrati za svoje gnezdo.
Prema prošlonedeljnom izveštaju UN, u zapadnom Mosulu je uništeno 1.590
stambenih objekata, a nezavisna grupa "Iralj Body Count" objavila je da je
samo u martu i aprilu u Mosulu u vazdušnim napadima poginulo 1.117 osoba.
Zvanični podaci Pentagona su mnogo niži, pa je prema njihovim podacima od
2014. godine u Iraku i Siriji ukupno 352 civila poginulo u vazdušnim
napadima SAD.
|
Snouden primio nagradu u Moskvi |
|
Norveška grupa za slobodu medija saopštila je da je Edvardu
Snoudenu konačno uručila nagradu u Moskvi, nakon što je nekoliko puta
pokušala da dobije pravne garancije da on može slobodno da putuje bez rizika
da će biti izručen SAD.
Šefica Norveške organizacije za slobodu govora i literature PEN Hege Nevt
Nuri izjavila je da se sa Snoudenom susrela 21. aprila u glavnom gradu
Rusije.
Nagrada "Osjecki našeg vremena" je Snoudenu, koji je javno objavio dokumenta
u kojima je otkriveno obimno špijuniranje vlade SAD, dodeljena još u maju
2016.
Ovo priznanje, koje se dodeljuje borcima za slobodu medija i govora, nazvano
je po Karlu fon Osjeckom, nemačkom pacifisti, dobitniku Nobelove nagrade za
mir 1935. godine. Osjecki je po dolasku nacista na vlast bio u
koncentracionom logoru zbog toga što je objavio podatke o tajnom
naoružavanju Nemačke.
|
Spejseks lansirala tajni špijunski satelit za američku vladu |
|
Privatna kompanija za svemirske letove Spejseks (SpaceDž)
lansirala je u ponedeljak tajni špijunski satelit za potrebe američke vlade
i posle toga prvi deo rakete uspešno vratila na Zemlju, na recikliranje.
Bespilotna raketa Falkon devet poletela je sa kosmodroma iznajmljenog od
američke svemirske agencije NASA u Kenedi Svemirskom centru na Floridi.
Ovo je prva misija Spejseksa za Nacionalnu kancelariju za izviđanje (Nationa
Reconnaissance Office, američka obaveštajna agencija specijalizovana za
špjunske satelite).
Nisu objavljeni nikakvi drugi detalji o novom satelitu, vodi se samo pod
nazivom NROL-76. Umesto toga Spejseks je internet prenos usredsredio na
uspešno sletanju prvog dela rakete.
Taj deo je sleteo pored vazduhoplovne baze Kejp Kanaveral nekoliko minuta
posle posle poletanja.
Satelit je trebalo da bude lansiran u nedelju ali je u poslednjem trenutku
to otkazano zbog kvara jednog senzora.
Na drugoj strani SAD, u sedištu kompanije u Hotornu u američkoj državi
Kaliforniji, u trenutku kada se vratio prvi deo rakete čulo se glasno
radovanje okupljenih u kontrolnom centru Spejseksa. Ovo je četvrti put da su
delovi rakete uspešno sleteli u Kejp Kanaveralu.
Osnivač i generalni direktor Spejsiksa Ilon Mask napisao je preko tvitera da
su i lansiranje i sletanje bili uspešni, ali da je visinski vetar prilikom
poletanja bio neuobičajeno jak.
Spejseks redovno lansira kapsule za snabdevanje Međunarodne svemirske
stanice i radi na tome da razvije kapsulu koja bi mogla da prevozi ljude već
od iduće godine.
|
Zemljotres magnitude 6,2 na granici Kanade i Aljaske |
|
Zemljotres magnitude 6,2 stepena pogodio je u ponedeljak delove
Britanske Kolumbije, u Kanadi, na samoj granici prema Aljasci, saopštila je
američka geološka služba.
Geofizičarka Ejmi Von rekla je da je centar potresa bio oko 50 kilometara
severozapadno od malog gradića Moskito Lejk u Aljasci, i oko 134 kilometra
jugozapadno od kanadskog gradića Vajthors.
Zabeležena su i najmanje tri naknadna potresa, a Von je upozorila da se može
očekivati još manjih potresa.
Prema njenim rečima, zemljotres te jačine može da izazove posledice, ali je
s obzirom na lokaciju mala verovatnoća da je bilo veće štete.
|
Za reklamiranje uspeha Donalda Trampa 1,5 miliona dolara |
|
Organizacija zadužena za kampanju američkog predsednika Donalda
Trampa pokrenula je niz televizijskih reklama u cilju predstavljanja njegovih
dostignuća tokom prvih 100 dana mandata, za šta je izdvojeno 1,5 miliona dolara.
Novac za reklame koje će biti predstavljene širom SAD obezbedila je organizacija
"Donald Džej Tramp za predsednika".
Reklamom "Prvih 100 dana" biće obuhvaćene Trampove prve nedelje predsedničkog
mandata, uz "predstavljanje jasne vizije, odlučnog liderstva i beskompromisne
posvećenosti američkom narodu, kao što je obećao tokom svoje kampanje", navedeno
je u saopštenju.
"Kampanjom se nastavljaju napori predsednika Trampa da direktno dopre do
američkog naroda i ukaže na svoj rad tokom prvih 100 dana, boreći se protiv
kotinuirane medijske pristrasnosti", dodaje se u saopštenju organizacije.
|
|
Oglasavanje Marketing
|